Glavni tajnik Vijeća za regionalnu suradnju, Hido Biščević, vjeruje da će najviše interesa za zajedničke projekte biti u području energetike, infrastrukture i gospodarske suradnje, a navodi i dvije, već konkretne, inicijative:
"Uspostava Regionalnog centra sa sjedištem u Divuljama kod Splita za borbu protiv šumskih požara i Regionalni fond za podmirenje troškova kompenzacije od prirodnih katastrofa, prije svega potresa i poplava, jer je jugoistok Europe najranjiviji dio Europe. Ta dva projekta razvijamo u suradnji sa Svjetskom bankom i vladama jugoistoka Europe."
Biščević podsjeća da je Vijeće za regionalnu suradnju sa sjedištem u Sarajevu, kojem je na čelu, osnovano u veljači ove godine, te da je u svega nekoliko mjeseci i formalno priznato kao glavni partner Europske unije za pitanja razvitka jugoistoka Europe. Napominje da svaka zemlja i dalje može pojedinačno koristiti IPA sredstva iz pretpristupne pomoći:
"Ako Hrvatska, Bosna i Hercegovina i Srbija procjene da u području suradnje vodenih tokova rijeka Dunava i Save mogu osmisliti zajednički trilateralni projekt, sasvim sigurno da će on biti bolje prihvaćen i poduprt u Europskoj komisiji i od strane međunarodnih institucija. To ne znači da se u pojedinim zemljama IPA projekti neće nastaviti."
Član Regionalnog vijeća i viši stručnjak za energetiku i infrastrukturu, Miroslav Kukobat, najavljuje već u prvoj polovici iduće godine regionalnu konferenciju o upravljanju vodama:
"O korišćenju voda za hidroenergetiku, snadbevanje pitkom vodom, snadbevanje industrijskom vodom, voda u turizmu i rekreaciji, zaštita vodnih ekosistema. Treba da se usvoji jedna zajednička ministarska inicijativa u smislu obezbeđenja jednog krajnjeg političkog komintmenta za dugoročnu saradnju u prekograničnom korišćenju voda."
Kaže da Vijeće za regionalnu suradnju ima već detaljni izvođački projekt na uspostavi plovidbe rijekom Savom od hrvatsko-srpske granice do Beograda:
"Hrvatska je već preko nacionalne ekipe obezbedila finansiranje uspostave plovnog puta od Siska do hrvatsko-srpsko granice. Nadamo se da ćemo uspeti da u projekt za 2009. godinu uđe uspostava plovnog puta od granice do Beograda. Savjet za regionalnu saradnju je spreman da učestvuje u pregovorima o ugovoru o osnivanju transportne zajednice u jugoistočnoj Evropi. Primetili smo da je sigurnost u drumskom saobraćaju vrlo kritična za region. Imamo ogroman broj nesreća, gotovo 9.000 godišnje na milion registrovanih vozila."
Član Vijeća je i magistar Mladen Dragašević iz Crne Gore, koji je na predstavljanju u Zagrebu govorio o stvaranju okvira za bolju znanstvenu suradnju u regiji, kako bi bili konkurentniji sličnim europskim centrima:
"To je ogroman posao i velika ideja koja se može realizovati tek u nekom budućem periodu. U svakom slučaju, prvi korak ka tome je uspostavljanje regionalne strategije za istraživanje, koju su potvrdile vlade šest članica Regionalnog savjeta za saradnju. Uz pomoć Evropske komisije mi ćemo u narednom periodu raditi na formiranju tog okvira za saradnju u oblasti naučnog istraživanja. Nadamo se da je to prvi korak ka budućim centrima izvrsnosti u regionu jugoistočne Evrope."
Zamjenica glavnog tajnika Vijeća za regionalnu suradnju, Jelica Minić, zaključuje kako je preduvjet svega politička volja, a ona je, kaže, često i najslabija karika regionalne suradnje:
"U bilateralnim odnosima imamo još uvek nekih tenzija i nerešenih pitanja. S vremena na vreme imamo povremene padove, kao da postoje dve linije - jedna koja je više manifestaciona i druga koja je realna, koja pokriva realne oblasti saradnje, gde se odnosi vrlo dobro razvijaju. Nadamo se da će ovaj pristup dugoročno uticati i na sređivanje opštih političkih odnosa u regionu."
