„Mislimo da 2će 009. godina biti izazov za sve, ali iskreno se nadam da ćemo prevazići te probleme i da ćemo svi zajedno, jednom koordinirajućom ulogom i vlasti i monetarnih vlasti i, naravno, građani prepoznati svak u svojoj poziciji određeni način štednje i da ćemo prevazići ovu krizu. Mislim prvi kvartal da bi mogao biti težak, a da će kasnije ipak doći do jednog poboljšanja.“
Susjedna Hrvatska je već poduzela neke aktivnosti na smanjenju javne potrošnje, pa se postavlja pitanje što BiH čini u vezi s tim:
„Dobra je vijest što je Fiskalno vijeće donijelo fiskalne ciljeve za BiH. Oni su se opredijelili za smanjenje javne potrošnje i za reducirane budžete tako da neće biti povećanja plata u javnom sektoru, niti će biti povećanja javne potrošnje. Pošto je kod nas javna potrošnja značajna, i preko 40 posto GDP-a, ja mislim da tu prvo treba da bude štednja, a kasnije, naravno, da to ima neke poruke i posljedice i za druge faktore.“
U Svjetskoj banci nisu optimistični kada je u pitanju BiH. Prava briga kako bi financijska kriza mogla utjecati na realnu ekonomiju postoji jer cijena novca koju građani sada uzimaju u bankama je puno viša nego što je bila prije četiri mjeseca. Giulio Moreno, direktor Ureda Svjetske banke u BiH, procjenjuje da bi rast bruto društvenog proizvoda, koji je bio od šest do osam posto, u narednoj godini mogao se smanjiti na čak četiri posto:
Jedan od velikih problema je taj što građane BiH gotovo nitko ne upozorava na problem krize. Stoga profesor Ekonomskog fakulteta u Sarajevu Muris Čičić šalje jasnu poruku:
„Godina 2009. će sigurno biti vrlo teška godina i još uvijek je teško predvidjeti koje će biti tačno posljedice, ali očigledno je da se kriza iz finansijskog sektora prelila u realni sektor, što znači da proizvodnja trpi i da one firme koje su dosad u BiH dobro radile, znači uglavnom one koje su izvozno orijentirane, koje su imale prođu na svjetskom tržištu, sad će sigurno osjetiti efekte recesije u svijetu. I s te strane imamo usporavanje privrednih aktivnosti. Usporavanje privrednih aktivnosti dovešće do većeg nivoa nezaposlenosti. Veći nivo nezaposlenosti dovešće do većih socijalnih problema, što će stvoriti pritisak na budžete. Budžeti kao takvi, naravno, nemaju nekih posebnih izvora da se amortiraju, tako da će se objektivno teže živjeti.“
Jedini tračak nade jeste to da su inflatorna kretanja sada smanjena, te se očekuje da neće biti značajnijih povećanja cijena. Ipak, ono što najviše buni je zašto država BiH ne smanjuje cijene i zašto se ne uključuje u akcije ekonomske štednje:
„Pa država BiH sigurno nije spremna na takve akcije. A kad govorite država, ja pretpostavljam da mislite na vladu. BiH nema vladu. Koliko ja znam, ima neko Vijeće, Savjet ministara. To je više onako jedna savjetodavna grupa koja zapravo ne raspolaže nikakvim posebnim resursima koje bi mogla negdje da ulaže. Prema tome, ta država sigurno ne može. Entiteti ponešto mogu, međutim vidite kakva im je budžetska situacija i onda će vam biti jasno da ne mogu ni entiteti.“
BiH ima i veliki broj ekonomskih stručnjaka, no na današnjoj konferenciji je istaknuto da bh. politika nije toliko zainteresirana primjenjivati znanje i pamet.
