Gradnja magistralnog gasovoda “Sava” od granice BiH sa Srbijom do Bosanskog Novog trebalo bi da počne na proljeće sljedeće godine, tvrdi suvlasnik preduzeća “Slavija Internacional”, koje ima koncesiju za ovaj posao, Radomir Nježić. Ono što nije poznato je da li će gasovod “Sava” biti dio „Južnog toka“ - gigantskog projekta ruskog GASPROMA i italijanske energetske kompanije ENI, kojim bi se prirodni gas transportovao iz Rusije preko Crnog mora u Evropu. Druga mogućnost je da “Sava” bude samo krak gasovoda kojim bi se RS snabdijevala gasom iz Srbije.
Radomir Nježić kaže da bi konačna odluka da li će gasovod „Sava“ biti dio „Južnog toka“ trebalo da bude donesena do kraja decembra:
„Međutim, mi mislimo da su šanse za to vrlo male i mi možemo da nastavimo realizaciju projekta koji smo započeli. Hoću da ponovim da smo mi izvršili kompletne idejne projekte, da smo završili projektnu dokumentaciju za prvu fazu gasovoda rijeka Drina, granica Distrikta Brčkog, da smo raspisali međunarodni tender na kojem je izabran glavni izvođač - to su međunarodni konzorcij HABL Austrija i PPS Njemačka.“
Nježić objašnjava da su radovi trenutno zaustavljeni jer od odluke da li će gasovod biti lokalni ili tranzitni zavise i njegove tehničke karakteristike. Ukupna vrijednost gasovoda “Sava” sa mjerno-regulacionim stanicama iznosila bi oko 150 miliona eura.
S druge strane, u “BH gasu” kažu da imaju određene rezerve prema projektu “Sava” jer smatraju da se njegovom realizacijom ništa ne rješava. Direktor “BH gasa” Almir Bećarević:
„BiH treba diverfikaciju izvora snabdijevanja, treba sigurnost u snabdijevanju, a ne političke projekte - a jedan od takvih je upravo ovaj projekat. Na toj trasi gasovoda, prema svim studijama, odnosno prema studijama Evropske svjetske banke, jedina mogućnost i jedina potrošnja u budućnosti trenutno postoji na pravcu Brod - Zenica. Znači, što se tiče ovog pravca od granice sa Srbijom, Banja Luke i dalje teritorijom RS, apsolutno je neperspektivno i jedino opravdanje za izgradnju tog gasovoda leži u činjenici što je idejni tvorac svega toga nacrtao tri termoelektrane na gas koje bi se gradile na tom pravcu. To je u današnjoj situaciji s ovim cijenama gasa nerealno i mi smatramo da voditi 250 kilometara gasa u Banju Luku zbog 50 miliona kubika gasa je nerealno i imamo velike rezerve prema tome. I što je najgore u svemu tome, sputava nam se da idemo u realno najperspektivniji pravac, koji čak i Evropska banka podržava, odnosno želi da financira - to je gradnja gasovoda Brod - Zenica.“
Savjetnik ministra za energente u Vladi RS Slobodan Rajlić kaže da za sada ne postoje zvanični pregovori s institucijama RS ni BiH o učešću u projektu “Južni tok”:
„Napominjem da uvjeravanja koja smo dobili na sastanku sa delegacijom srbijanskog Ministarstva rudarstva i energetike na čelu sa ministrom Škundrićem pokazuju da kroz pregovore sa ruskim partnerom GASPROM-om predstavnici Srbije uzimaju u obzir i potrebe tržišta RS i BiH za ovim energentom. Tada je istaknuto da delegacija Vlade Republike Srbije računa da će kroz pregovore obezbijediti da jedan krak gasovoda „Južni tok“ ide i ka RS.“
Priču o gasifikaciji dodatno opterećuje i pitanje duga BiH prema Rusiji od oko 105 miliona dolara za isporuku gasa tokom proteklog rata. Predstavnici ruske komapnije GASPROM upozorili su vlasti BiH da će od 1. januara sljedeće godine obustaviti isporuku plina ako se ne pronađe zadovoljavajuće rješenje za izmirenje navedenih obaveza i zaprijetili da će cijeli slučaj uputiti na arbitražni sud. U slučaju arbitraže, država bi morala platiti i kamate, što bi ukupnu visinu duga povećalo na oko 300 miliona dolara.
Predstavnici bh. vlasti nedavno su se dogovorili da se na hiljadu kubika uvezenog gasa uvede naknada od pet dolara na otplatu ratnog duga Rusima. To ide u prilog činjenici da će BiH ipak ući u narednu godinu s urednim snabdijevanjem gasa.
