Za Izvještaj o napretku koji je Bosna i Hercegovina napravila u ovoj godini, šef delegacije Evropske komisije u BiH Dimitris Kurkulas kazao je da je pozitivniji nego što je pravo stanje stvari. Tek, nakon ostvarenog napretka i potpisivanja Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju u junu, sve je pošlo suprotnim putem. Zapaljiva retorika bh. političara usporila je reforme, te negativno uticala na rad bh. institucija.
Kad su u pitanju politički kriteriji, Kurkulas ističe ograničeni napredak, ali bez napretka na ustavnoj reformi:
„Mi predviđamo ustavnu evoluciju, a ne revoluciju u BiH. Evropska komisija nema model za ustavne reforme u BiH. Postoji potreba za efikasnom i funkcionalnom institucionalnom strukturom, a na građanima je i političkim vođama u ovoj zemlji da odluče kakav ustav žele.“
U Evropskoj komisiji zadovoljni su izvjesnim, mada nejednakim napretkom ka postojanju funkcionalne tržišne ekonomije u BiH.
Kada je u pitanju treći kriterij, a to su evropski standardi, Kurkulas prenosi da je ostvaren napredak u oblasti carina, poreza, te vizne administracije, azila i migracije.
Kao bitnu poruku iz Izvještaja Evropske komisije, šef delegacije Evropske kopmisije u BiH Dimitris Kurkulas naveo je neophodnost postojanja pravih statističkih podataka u BiH poručujući da bez popisa stanovništa nema ni planiranja budućnosti:
“Bez popisa stanovništva nema ni pregovora o pristupanju Evropskoj uniji.“
U izvještaju o napretku BiH, koji je u Sarajevu predstavio šef delegacije Evropske komisije Dimitris Kurkulas, od bh. političara se traži da dokažu da su sposobni za dijalog i kompromis, koji su temelj evropske izgradnje:
„Ono što ste imali prilike doživjeti proteklih nekoliko mjeseci u BiH nije kompatibilno s evropskim vrijednostima. Izjave i djela koja su zasnovana na nacionalizmu, nemogućnost zemlje da jednim glasom govori kako unutra tako i prema vani, sve to djeluje tako što ne samo da odgađa već ugrožava vašu evropsku prespektivu.“
Nema odlučnije akcije u borbi protiv korupcije, organizovanog kriminala i pranja novca, stoji u izvještaju Evropske komisije o napretku Bosne i Hercegovine. Također se upozorava da trgovina drogom ostaje ozbiljan problem.
Poslanik u državnom Parlamentu Zlatko Lagumdžija smatra da je stanje u zemlji mnogo gore od onog kakvim se predstavlja u, kako kaže, diplomatskom izvještaju Evropske komisije:
„Oni su to na jedan vrlo diplomatski način posložili i treba hladno, analitički pročitati, pa vidjeti koliko je duboka kriza u kojoj se nalazimo i kroz taj izvještaj. Uzmite banalan primjer: zakon o oduzimanju opljačkane imovine. Mi smo praktično ušli u šestu godinu kako insistiramo na tom zakonu. On je četiri puta u ovom Parlamentu pao od strane istih ljudi koji su se samo malo prekomponovali u zadnje vrijeme. Jedan broj njih su nas prije dvije godine podržavali, sad kad su postali vlast, oni su odustali od zakona o oduzimanju opljačkane imovine.“
Direktor Nezavisnog biroa za humanitarna pitanja Žarko Papić navodi da standardi i kriterijumi Evropske unije u BiH nisu ispunjeni:
„Sve što su bili ozbiljniji pomaci BiH prema EU negdje prije dvije godine, s padom onog čuvenog aprilskog paketa ustavne reforme, je zaustavljeno i onda smo se našli u situaciji za koju pretpostavljam da u Briselu izaziva bukvalno stresove jer ljudi jednostavno ne mogu razumjeti šta se dešava u nekoj zemlji koja opet želi ili, pak, deklarativno želi da se pridruži EU.“
Od BiH se očekuje i dalji napredak u reformi policije. Bez dobro reformisane policije nema napretka u borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala, smatra poslanik Sadik Ahmetović:
„Ponoviću moj stav da ovakva reforma policije u BiH koju je prihvatila EU nije dobra za građane BiH jer ovakva kakva jeste ili reformisana po ovim zakonima koji su usvojeni ne može odgovoriti zadacima koji su pred njom. Jedino jedinstvena policija u BiH, jedna adresa u BiH, jedan direktor policije u BiH - dakle, onako kako je u svim evropskim zemljama - može odgovoriti zadatku i može više raditi na tome kad je u pitanju suzbijanje pranja novca, korupcije i svih onih stavki koje je rekla EU da nisu dobre u BiH. Mislim da je uzrok u funkcioniranju policije.“
U izvještaju se navodi i da BiH treba napraviti dalji progres u oblasti viznog režima i ustanoviti funkcionisanje sistema azila. Utvrđen je napredak u oblasti pravde, slobode i sigurnosti. Poslanik Martin Raguž:
„A što se tiče Ustava, iduća godina nije izborna i mislim da u ovom trenutku treba stvarno biti fokusiran na to kao zadnju ozbiljnu mogućnost da ova zemlja izađe iz status kvoa i hipertrofija. Evo vidimo, neki odgovorni ljudi kažu da ni taj period nisu spremni iskoristiti, čekaju tek neku 2010. Znači očekujem puno ozbiljniju dinamiku u odnosima između EU, BiH i svih drugih razina vlasti i očekujem eneregičniju ulogu samih predstavnika EU, prvenstveno Lajčaka.“
Direktor Nezavisnog biroa za humanitarna pitanja Žarko Papić:
„Čak i u nekim dijelovima koji oni ocjenjuju pozitivno - ja ne mislim npr. da je u području pravde napravljen neki veoma veliki napredak koji bi zasluživao da se pozitivno ocijeni. Međutim, ono što jeste bitnije, riječ je o ekonomskom i socijalnom razvoju - tu neke stvari odista se ne pomiču na dovoljno efikasan način. Jedino što je neka vrsta pozitivnog ili malog svjetla u tunelu je to što na osnovu odluka državnih organa Direkcija za ekonomsko planiranje priprema strategiju razvoja zemlje i strategiju socijalnog uključivanja u potpunom kontekstu, sa pravilima i standardima EU.“
Evropska komisija smatra da je u BiH potreban napredak u svim oblastima, pa i u oblasti pravde, sigurnosti i slobode gdje su, prema njihovom mišljenju, zabilježeni pomaci. Također se navodi da ustavni elementi ustanovljeni Dejtonskim mirovnim sporazumom i odnos ključnih političkih lidera u oba entiteta usporavaju reforme vezane za EU.
