U BiH već 17 godina nije izvršen popis stanovništva, tako da je neutvrđen broj stanovnika koji žive u ovoj zemlji još jedan od bosanskih specijaliteta. Iako je iz EU jasno poručno da popis mora biti obavljen do 2011. godine, bh. političari se već godinama ne mogu dogovoriti da li će osim broja, pola i još nekoliko podataka, pored imena bh. državljana stajati i njihova nacionalnost.
Posljednji tekst zakona po kojem bi se popis stanovništva u BiH izvršio predložili su predstavnici Srba u državnom Parlamentu koji smatraju da je neophodno, uz sve ostale karakteristike, u popis unijeti i nacionalnu strukturu stanovništva. Delegat u Domu naroda BiH Drago Ljubičić kaže:
„Demografska slika u BiH se promijenila. Bilo kad da se dogodi popis, on će pokazati sigurno tu realnost. Bježati od toga da u BiH žive Bošnjaci, Hrvati i Srbi, da se u BiH govori bošnjačkim, hrvatskim i srpskim jezikom, da u BiH pored ovih žive i drugi itd., što popis treba da pokaže - je ne znam onda šta mi želimo ovim popisom da uradimo.“
Istovremeno predstavnici bošnjačkog i hrvatskog naroda odlučno su odbili da se Bosanci i Hercegovci popisuju kao Srbi, Hrvati i Bošnjaci. Popis je potreban, ali prema standardima EU, kaže Alma Čolo iz SDA:
„Dvadeset sedam članica EU ne popisuje svoje stanovništvo ni po vjeri, ni po jeziku, ni po naciji i zato smo mi protiv načela ovog zakona.“
Iako bi popis stanovništva trebalo biti tehničko pitanje utrđivanja broja ljudi koji žive na teritoriji jedne zemlje, a po kojem se planiraju socijalna i ekonomska kretanja, u BiH je, prije svega, postalo političko pitanje.
Popis stanovništva treba izvršiti, i to u potpunosti onako kako to predlažu predstavnici Srba u BiH, ali tek nakon promjene Ustava, ističe Božo Rajić iz HDZ 1990:
„Neprihvatljiv je popis stanovništva koji je krnj i neprihvatljiv je bilo kakav popis o izjašnjenju koje sadrže bitne političke determinante u BiH koji bi bio donesen i izvršen prije nego što se izvrši ustavna reforma u BiH. Hrvati u BiH u cjelini nemaju razloga, bar ja tako mislim i neću podržati niakav zakonski projekt koji bi utvrdio stanje poslije rata u etničkom, vjerskom i svakom drugom pogledu prije nego što se izvrši temeljita reorganizacija BiH u ustavnom smislu.“
Prilikom posljednje posjete BiH evropski komesar za proširenje Oli Ren jasno je prenio stav da EU očekuje da BiH do 2011. izvrši popis stanovništva. A na koji način, to će se dogovoriti domaći lideri. Portparol Evropske komisije u BiH Zora Stanić kaže:
„Znači na vlastima BiH je da se dogovore koja će dodatna pitanja biti uključena u popis, dok su obavezna pitanja ona koja se tiču ekonomskih i socijalnih pokazatelja.“
Također treba dodati da se visina pretpristupnih fondova EU određuje prema glavi stanovnika zemlje kojoj se novac daje. Tako susjednoj Srbiji u 2008. na raspolaganju stoji gotovo 190 miliona eura za 7,5 miliona stanovnika, a Hrvatskoj oko 150 miliona za oko 4,5 miliona ljudi prema popisu iz 2001. godine. Za statistički neutvrđen broj stanovnika u 2008. BiH je iz istih fondova dobila 74 miliona. Nezvanični podaci rađeni na osnovu analiza govore da u BiH danas živi nešto više od 3 miliona stanovnika.
Nemoguće je voditi bilo kakvu ekonomsku i socijalnu politiku bez osnovnih podataka koje daje popis stanovnistva, naglašava direktor Biroa za humanitarna pitanja BiH Žarko Papić:
„Sad više niko i ne zna da li u BiH procjena od 3,8 miliona stanovnika je u redu, ili jer bolja procjena od 3,3 miliona stanovnika koja je također u nekoj vrsti poluzvaničnog opticaja. Popis bi najbolji bio u punom smislu reči i sa identifikacijom nacionalnosti. Ako iz bilo kojih razloga to ne može proći, a rekao sam da je to sa stanovišta političkih smiješno govoriti, onda je bolji ikakav nego nikakav.“
Činjenica jeste da će popis utvrditi da se Bošnjaci i Hrvati nisu vratili u RS, a istovremeno ni Srbi u Federaciju na prijeratna mjesta boravišta, što onda dovodi do pitanja zastupljenosti političkih predstavnika konstitutivnih naroda na čitavoj teritoriji države, ali to je realna slika života u BiH koju je dopunama Izbornog zakona moguće popraviti, dodaje Papić:
„Danas u Federaciji od ukupnog procijenjenog broja stanovnika u Federaciji procijenjeni broj Srba je četiri posto. U RS od procijenjenog broja stanovnika procijenjeni broj Bošnjaka je osam posto. Tačno jeste da bi posljedica realnog stanja bila da bi bilo manje Bošnjaka u Vladi RS, ili manje Srba u Vladi Federacije. Neovisno od popisa može se usvojiti neka vrsta, uslovno rečeno, pravila kad je riječ o političkom predstavljanju kroz promjenu npr. Izbornog zakona.“
Tako su se i brojke i slova u BiH iz statističke tabele pretvorile u političko pitanje prve vrste čija je tačka uvijek i ponovo raspodjela vlasti i otimanje za fotelje - vjerovatno još nekoliko godina dok se ne završi i posljednja velika privatizacija i prodaja onoga što je i srpsko i hrvatsko i bošnjačko, a povlastica je tek odabranih. Iz sva tri konstitutivna naroda.
