BiH nema definiran geološki sadržaj i samo je tri posto geološki ispitanog prostora. Ostalih 97 posto su samo indikativni podaci, ističe dr. Abdulah Bašić, dekan Rudarsko - građevinsko - geološkog fakulteta Univerziteta u Tuzli:
„BiH je po tim podacima indikativnim veoma bogata raznim mineralnim sirovinama - od metala, nemetala, nafte, uglja pogotovo. Ali jedan od značajnih resursa koji se nalazi na prostoru BiH jeste voda. Vi znate sad je dekada vode u svijetu, da je to jedan deficitaran resurs.“
BiH ima sreću da ima i ogromne podzemne i površinske rezerve pitke vode:
„Taj resurs je, možda, jedna druga nafta koja će se eksploatirati i prodavati u svijetu. Koliko je to? Neke prognoze kažu da BiH sadrži trenutno, prema istražnim podacima, više vode nego cjelokupna srednja Evropa. To su ogromna sredstva. Evo sad mi kao BiH uvozimo na desetine miliona, umjesto da mi to izvezemo.“
Za sve je ovo potrebna ništa više osim ambiciozne ekonomske politike. Ipak tješi to što postoje neki futuristički projekti, koji će, kako ističe profesor Bašić, zaživjeti onda kada zaživi i volja za tim:
„I prema srednjoj Evropi i prema Njemačkoj i prema lukama - da umjesto velikih brodova za prijevoz nafte budu veliki brodovi za prevoz vode prema Saudiji, prema afričkim zemljama i tamo gdje nema vode, tako da bismo mi mogli to lijepo iskoristiti.“
Zanimljivo je koliko je područje Tuzle bogato pitkom vodom, mada su Tuzlaci bez vode živjeli više od 50 godina, a i danas su naviknuti upravo na kupovanje flaširane vode:
„Samo područje Tuzle, grada Tuzle, nalazi se na jednom vodenom ležištu koje ima otprilike pet milijardi kubika vode i negdje oko 200 miliona kubika priliva godišnje. Pa 200 miliona kubika vode da pretvorite samo u novac, da ne dirate ovo dole što se nalazi ispod, pa da prodajete, znate li koliko je to? Neka je par miliona, par milijardi maraka bismo mogli da imamo koristi od toga kada bismo prodavali po 0,1 marku.“
BiH tako s aspekta vode može imati veliku komercijalnu korist također kroz mineralne vode kojih ima dosta. Ne smije se zaboraviti činjenica da se ima dosta mogućnosti za korištenje termalnih voda kroz banje i lječilišta, a da ne govorimo da bismo sa termalnim vodama mogli dodatno zagrijavati gradove u BiH:
„Na širem području Tuzle u pojedinačnim slučajevima ljudi su već privatno, samoinicijativno izbušili određenu dubinu, dobili toplu vodu, griju kuću, griju štale, prave lijehe, tako da već na neki način besplatno koriste energiju koja je, ipak, društveno vlasništvo. Znači morala se tražiti za to koncesija, ali dok se država sjeti da to pokrije s određnim propisima i zakonodavstvom, ljudi će se, možda, i obogatiti.“
