„Mislim da ćemo ovogodišnji festival upamtiti po izuzetno velikom interesu publike, većem nego prijašnjih godina. Jučer je u istom trenutku par tisuća ljudi sjedilo u našim kinima i gledalo filmove.“
Glasnogovornica Hrvojka Begović kaže da se filmovi vrte od 9 ujutro do 4 sata iza ponoći i stalno se traži karta više:
„U programu je 80 filmova. Izdvojila bih film Stefana Arsenijevića - Ljubav i drugi zločini, u kojem je jednu od posljednih uloga ostvarila Semka Sokolović, naša nedavno preminula glumica.“
Iznenađenje šestog po redu Zagreb film festivala je i devetminutni dokumentarac pionira i doajena hrvatske kinematografije, Oktavijana Miletića, o životu u Zagrebu u vrijeme NDH i drugog svjetskog rata - Agram, zanimljiv zbog toga što je više od 60 godina ležao izgubljen i zaboravljen po njemačkim i ruskim arhivima, a zagubio se i ovih dana na putu do Zagreba:
„To je film koji je Miletić snimao 1942. i 1943. godine u Zagrebu. Godine 1945. kada su Rusi ušli u Berlin, zaplijenili su i taj film kao ratni plijen i odnijeli ga u Moskvu. U Moskvi je taj film ležao sve do 1990. godine i nitko u principu nije znao za njega. Tada se vraća u Berlin i ponovno leži u arhivu do proljeća ove godine, kada ga je otkrio Danijel Rafaelić iz hrvatske Kinoteke. I on je zapravo shvatio da je to film koji je bio izgubljen 65 godina, našeg poznatog autora Oktavijana Miletića i, evo, iskreno se nadam da će do subote biti ovdje Zagrebu!"
A od ove nedjelje u zagrebačkom Muzeju za umjetnost i obrt velika retrospektivna izložba kipara Dušana Džamonje - ukupno 170 kapitalnih radova, izabranih od 300, iz donacije koju je Džamonja namijenio gradu Zagrebu:
„Bolje nisam mogao ponuditi, niti ću moći ponuditi, a mislim da je posao obavljen jako dobro.“
U četvrtak evropska ekspresionistička avangarda u Klovićevim dvorima, ukupno 120 radova svjetski poznatih umjetnika uglavnom njemačkih ekspresionista. Kustosica Iva Sudec:
„Bit će to dvije najpoznatije grupe ekspresionista, sa svojim najznačajnijim predstavnicima - grupa Most je osnovana 1905. godine i nešto kasnije osnovana grupa Plavi jahači, 1912. godine.“
Redateljica Snježana Banović umjetnička je direktorica ovogodišnjih Gavelinih večeri. Predstave je, kaže, odabirala, ne samo po kriteriju najboljih u prošloj godini, već i po suvremenoj tematici i obradi vremena u kojem živimo, a koje i nije blistavo:
„Jučer su gostovali Novosađani sa predstavom Milene Marković - Brod za lutke, koja dosta oštro govori o današnjem srpskom trenutku. Tu su i Kauboji iz Exita i Najbolja juha. Festival će zatvoriti predstava Jugoslovenskog dramskog pozorišta iz Beograda sa Nušićem - Tako je moralo biti. Da li je tako moralo biti, ne znam, ali ovakve su morale biti Gaveline večeri ove godine.“
Prave ovacije doživjela je predstava „'Riva druzi“, Larya Zappije po romanu „Stižu drugovi“ Milana Rakovca u izvedbi Istarskog narodnog kazališta iz Pule i talijanske drame riječkog HNK. Riječ je o egzodusu Talijana iz Istre nakon Drugog svjetskog rata i dolasku novih stanovnika, ali i ranijem egzodusu Hrvata. Knjizevnik Rakovac:
„Poslije 1918. godine po 100.000 Hrvata i Slovenaca bježi iz Istre mahom u Jugoslaviju. Poslije 1945. godine pak oko 200.000 Istrana bježi iz Jugoslavije. To je ostavilo porazne posljedice, to je trostruki egzodus. Sama drama sažima cijelu ovu priču na susretu dviju udovice - Hrvatice seljanke i Talijanke građanke. Replika glavne junakinje Luce glasi - Muž pod zemlju, zemlja u zadrugu, a mi u grad.“
