RSE: Gospodine Šukoviću, znanje građana o NATO-u je po opštim ocjenama veoma površno. Što je zapravo NATO i da li sta zadovoljni sadašnjim radom na edukaciji građana i što bi eventualno tu još trebalo uraditi?
Šuković: To su dva komplementarna pojma. NATO će već sljedeće godine slaviti 60 godina od svog osnivanja u doba preteče Hladnog rata, postojanja Varšavskog pakta, sukobljenje svijeta, međutim, politčka i strateška realnost se potpuno promijenila, posebno nakon devedesetih godina, nakon 2001., '99., čak i kampanje koja je vršena na ovom prostorima. NATO se svakodnevno reformiše i to smo i mi svjedoci koji učestvujemo u tom procesu manje ili više. NATO više nije rigidna vojna organizacija. To se čak i vidi na svakom koraku. Vojna komanda je izmještena od političkog korpusa od štaba NATO-a. NATO je manje više svakodnevno u funkciji formi dograđivanja i pretvaranja u jednu globalnu, a to znači svjetsku organizaciju koja je posvijećena utvrđivanju bezbjednosti na globalnom novou. NATO, osim vojne strukture koja se prevashodno upotrebljava u preventivne svrhe sprječavanje ratnih dejstava i konflikata postoji izuzetno široka mreža organa, preko sto radnih tijela, koja se posvećuju pitanju globalne bezbjednosti.
Takođe, NATO ima i jedan veoma značajan segment koji se sa našem politiziranog aspekta veoma zanemaruju, a to naučni projekat razvoja tako da u NATO-u postoje nekoliko projekata kojie se nazivaju "Nauka za mir", tako da manje od godinu dana i Crna Gora aktivno participira, čak i koordinira projekat, a to je izrada seizmičkih mapa. Tako da sa komunikacionom strategijom koju je Vlada Republike Crne Gore usvojila sa komunikacionim timom koji se brine o njegovoj implementaciji mi već ulazimo u drugi ciklus, drugi polugodišni akcioni plan i već polako ta ekipa, zajedno sa vašim novinarskim kolegama, je boravila, misija ja bila domaćin relevantne službe NATO-a u dvodnevnoj posjeti upravo da bi se upoznali sa strukturom i načino funkcionisanja i prenose kontinuirano i objekvino sliku u NATO-u i da taj jedan stereotip razbijamo i da što više objektivno pokazujemo i sve one ekonomske pokazatelje koji će omogućiti Crnoj Gori bezbjedan i siguran razvoj.
RSE: NATO je vojna, ali i politička organizacija, što to zapravo znači?
RSE: Jedna od glavnih tačaka sporenja kada je u pitanju eventualno učlanjenje Crne Gore u NATO je odlazak crngorskih vojnika u misije u inostranstvu. Opozicija se žestoko protivi ovome. Zašto, ako se zna da tamo niko neće otići protiv svoje volje?
Šuković: Ja ću podsjetiti da je crnogorski vojnik više od jednog vijeka učestvovao u mirovnim operacijama na Kritu. Čak je i crnogorski oficir bio komandant tog područja u razdvajanju snaga između Grčke i Turske. Crna Gora ima dugu i bogatu tradiciju u ovoj oblasti. Zato ja neću ulaziti u političke razloge stranaka. Crna Gora je juče po prvi put institucionalizovano pravno regulisala tu oblast i osnovni temelj na kojem se zasniva osnov na upućivanju vojnika u mirovne i kontribucija Crne Gore u mirovnim operacijama je dobrovoljno. Niko neće ići u te misije ako se dobrovoljno prijavi i nađe neki svoj interes, a prije svega profesionalni. Druga platforma na kojoj je zasnovan komplet projekat je profesionalnost, odnosno prethodna obučenost. Tako da mi prije svega Ministarstvo odbrane i Generalštab, pa i druge ogranizacija i institucije koje se bave pitanjima bezbjednosti moraju pripremiti određeni kontingent svog ljudstva, dobro ga obučiti i tek na principu dobrovoljnosti uputiti u mirovne aktivnosti. Ne planiraju se preko neći, to su aktivnosti koje će trajati godinu, dvije. Mi smo već pripremili medicinski tim koji će učestvovati kroz tu Jadransku povelju i regionalnu saradnju zemalja sa područja Balkana, učestvovaće naši tehničari i ljekari u jednom timu u Avganistanu. Plan je da se naši vojnici prije svega obuče, da se pripreme, podrazumijeva se upućivanje tri kontingenta, jednog koji je upućuje u akciju, jednog koji se priprema i jedan koji se odmara nakon dolaska sa terena. Moramo pripremiti vojnike, moramo im dati mogućnosti da se izjasne oko toga i tek onda pod zakonski utvrđenim uslovima kontribuiramo u određene akcije uspostavljanja mira. Koliko za sada se to apsolutno neće mijenjati. Crna Gora će učestvovati samo u aktivnostima koje preduzima NATO ili druge međunarodne organizacije. Kada se odlučivalo o akciji u Avganistanu NATO nije donio nijednu glasnu odluku. Usprotivio se tako da je akcija u Iraku na bilateralnoj osnovi nekoliko članica NATO-a, tako da crnogorski vojnici neće učestvovati u toj operaciji i vjerovatno će se iznaći modaliteti da se kao što je to slučajno takvi naši vojnici postepeno uključuju u operacije davanjem zadataka koje su ipak malo manje bezbjedonosno ekpozirane, odnosno izložene opasnosti.
RSE: Još jedna teza koja se provlači od strane protivnika NATO integracija je da NATO košta. Koliko košta članstvo u NATO-u i da li visina cijene prevazilazi benefite koji proizilaze od pripadnosti Alijansi. U tom kontekstu pored vojnoj i političkog aspekta tu se negdje vjerovatno može prenaći i značajan ekonomski aspekt.
RSE: Kada smo kod koštanja generalni sekretar NATO-a Jap De Hop Shefer je upravo sugerisao da se vojni budžeti članica Alijanse moraju povećati. Zašto je to tako i da li će i Crna Gora slijediti ovu sugestiju?
Šuković: Crna Gora je nedvosmisleno na tom putu i prihvatanju opšteprihvaćenog pravila da se 2 posto bruto društvenog prihoda odnosi na finansiranje vojske i odbrane, prema tome, mi smo to primjenjjivali i mi ćemo to primjenjivati. Mislim da je sugestija generalnog sekretara bila okrenuta budućnosti, odnosno bojaznosti da će države u cilju predupređivanja katastrofalnih posljedica finansijske krize smanjiti troškove finansiranja vojske i odbrane i njegovu izjavu treba staviti, jer sve države manje više prihvataju taj opšti stav do 2 posto i pokušati da preduprijedi smanjivanje tih fondova. Prema tome, ja u tom kontekstu ne vidim neku opasnost, a što se Crne Gore tiče mislim da su to sasvim dovoljna sredstva koja će obezbjediti sistem nesmetano i efikasno.
RSE: Na proljeće predstoji samit NATO-a. Da li je realno očekivati da Crna Gora naredne godine dobije status kandidata za članstvo?
RSE: Kako crnogorska misija zapravo u NATO-u funkcioniše unutra, da li ste kvalitetno kadrovski i tehnički opremljeni i spolja kakva je saradnja sa organima Alijanse i njenim članicama? Da li su svi kooperativni, odnosno, da li ima opstrukcija?
Šuković: Mi smo tehnički i kadrovski opremljeni za obavljanje funkcija u ovoj fazi. Sa dobijanjem statusa MAP-a, misija se mora kvalitetno unaprijediti prije svega u oblasti kadrova, ali već je desetak, dvanaest ljudi u okviru misije, postoji vojno odbrambeni dio misije na čelu sa vojnim predstavnikom generalom potpukovnikom Ljubišom Jokićem. Crna Gora ima svog oficira za vezu u vojnom štabu NATO-a u Monsu to je kapetan fregate Vuković, i postoji taj politički dio sa diplomatama, sa ljudima iz Ministarstva inostranih poslova, tako da funkcionišemo kao jedan jedinstveni organizam, ima djelovanja u oblasti politike, odbrane, bezbjednosti i svim ostalim segmentima NATO-a. Što se tiče aktivnosti, moram reći da smo, ako ne najaktivniji, nego jedna od najaktivnijih misija u NATO-u, da ostvarujemo kontinuiran dijalog u svim nivoima, počev od ambasadora, vojnih predstavnika i svim radnim tijelima NATO-a i mislim da smo za sada ispunili misiju koju smo dobili od strane Vlade Republike Crne Gore od otvaranja evroatlantskih perspektiva. Mogu sa zadovoljstvom konstatovati da takođe ne samo na tom multilateralnom planu nego Crna Gora i na bilateralnom planu, u okviru svojih nadležnosti, ostvaruje jednu veoma, veoma otvorenu intenziviranu saradnju i sa zemljama regiona i pospješuje tu regionalnu bezbjednost u granicama svojih kapaciteta.
