Tako se i na ovom primjeru posve izgubila činjenica da je riječ o izborima za općinsku vlast - koja bi trebala rješavati najveći broj problema građana, a ne krupna politička pitanja.
Rezultati lokalnih izbora u BiH još uvijek su nezvanični i nepotpuni, ali su prvi izračunati procenti pokazali da je došlo do prekompozicije političkih snaga, što bi moglo uticati i na promjene na višem nivou. Već sa prvim rezultatima primjetno je da su gubitnici ovogodišnjih loklanih izbora upravo stranke koje su rušenjem reforme ustavnih promjena prije dvije godine pobijedile na opštim izborima, a to su Stranka za BiH i HDZ 1990. Iako to nije pitanje lokalnih izbora, bh. glasači im više nisu poklonili povjerenje, ističe Adis Arapović iz Centra civilnih inicijativa:
„Birači tih stranaka su očigledno vrlo razočarani u rezultate koje su te stranke ostvarile u protekle dvije godine. Vjerovatno su shvatili da je dosta od te predizborne kampanje 2006. bila ustvari jedna politička demagogija i da se nisu ovaj put dali prevariti. Lokalni izbori su još uvijek izbori gdje se utrkuju vodeće ideologije, gdje se utrkuju vodeće političke paradigme. Daleko od toga da su to komunalni ili servisni izbori, kako ih neki ljudi zovu.“
Značajan pomak i može se reći iznanađenje ovih izbora je stranka Radom za boljitak. Iako se nije očekivalo, ova stranka ostvarila je dobar rezultat u broju vijećnika i opštinskih odbornika u Hercegovini gdje je u nekoliko mjesta podijelila prvo mjesto sa dosad neprikosnovenim HDZ-om, a u Livnu osvojila najveći broj mandata. Značajan rezultat zabilježen je i u Mostaru za izbor gradskih vijećnika. Predsjednik stranke Jerko Ivanković kaže da su rezultati dobri i u drugim dijelovima BiH jer su glasači ovaj put uspjeli preopoznati novi način političkog dijelovanja kroz ekonomske programe:
„Mi smo htjeli da ukažemo kako općinska lokalna vlast mora biti servis građanima, a ne da građani budu servis lokalnoj vlasti, što je očito prepoznato. Zatim smo se bavili uglavnom infrastrukturom koja je temelj za stvaranje ekonomskog razvoja svake lokalne zajednice, a onda ekonomski razvoj sa sobom donosi i nova radna mjesta i zapošljavnje. I veliki akcenat smo dali na zapošljavanje ljudi jer mi smatramo da je to jedan od ključnih problema jer samo radom možemo doći do boljitka. Sve drugo u biti nije moguće.“
Prvi put na ovim izborima pojavila se Naša stranka osnovana prije samo šest mjeseci. U štabu ove partije zadovoljni su postignutim rezultatima, jednim načelničkim mjestom i vijećnicima, u kako očekuju, u polovini od 48 izbornih jedinica. Član Izvršnog odbora Naše stranke stranke Peđa Kojović:
„Mi nećemo ulaziti u koaliciju ni sa jednom strankom, nego mi ulazimo u koaliciju dobrih ideja. Znači bilo ko da predloži nešto što se nama dopadne, što mislimo da treba raditi, mi ćemo ući u koaliciju, ali mi u organizacione koalicije ne idemo ni sa jednom strankom jer nama je to nuđeno i prije izbora, i podjela fotelja, i mjesta i funkcija.“
Ono što je manje-više bilo očekivano u RS-u je pobjeda Saveza nezavisnih socijademokrata Milorada Dodika - na ovim izborima dosta ubjedljivija u odnosu na 2004., sa osvojenih za sada 41 načelničkim mjestom od 62 opštine. Ovi izbori unijeli su i nesuglasice među dosadašnjim koalicionim partnerima, te je predsjednik SNSD-a Milorad Dodik najavio da će preispitati odnose u Vladi, prije svega sa PDP-om:
„Očigledno da neki partneri u Vladi RS-a su pokušavali da vode politiku protiv SNSD-a. To za nas i ne predstavlja problem da PDP bude i vodi svoju kampanju u nekoj opštini i mi to smatramo konkurencijom političkom, ali smo veoma, veoma nezadovoljni činjenicom da je ta partija, recimo, podržavala negdje SDS-ovog kandidata, a nije imala svog kandidata.“
Predsjednik SDS-a Mladen Bosić potvrdio je da je njegova stranka, koja je imala do ovih izbora načelnike u 31 opštini u RS, sada ostvarila lošiji rezultat. Bosić ističe da je predizborna kampanja protekla u agresivnoj politici aktuelnog premijera RS-a Milorada Dodika koji je iskoristio poziciju, što je očigledno i donijelo rezultate:
„Mi nismo imali dovoljno medijskog prostora u prethodnom periodu i ovakav način vođenja politike od strane stranke na vlasti na neki način ne stvara demokratsku atmosferu.“
Stranka demokratske akcije popravila je loš rezultat u odnosu na opšte izbore prije dvije godine, te osvojila najbolji rezultat u Federaciji. Njihov dosadašnji najveći rival - Stranka za BiH za sada ima vlast samo u četiri opštine. Ovaj rezultat je daleko od onog osvojenog na opštim izborima jer se stranka bavila globalnim a ne lokalnim pitanjima, slaže se i član Predsjedništva Stranke za BiH Beriz Belkić:
“Naša glavna aktivnost je usmjerena prema globalnim pitanjima, strateškim pitanjima za budućnost BiH, tako da smo sve resurse i snage usmjeravali uglavnom ka tim ciljevima. Ja se moram složiti s onim analitičarima koji su ustvrdili da je i ova predizborna kampanja bila usmjerena na pitanja koja nisu direktno tangirala lokalne zajednice, da su se potezale nacionalne teme, entitetske teme.“
Hrvatska demokratska zajednica BiH ostala je najdominantnija stranka sa hrvatskim predznakom sa osvojenih 16 načelničkih mjesta, dok se boljim rezultatima nadala HDZ 1990 koja ima tek tri osvojena načelnička mandata. Potpredsjednik stranke Martin Raguž kaže:
„Imamo projekciju koja nije ostvarena do kraja, ali isto tako ne možemo reći da smo nezadovoljni. Nije do kraja ono što smo očekivali.“
Analitičari procjenjuju da rezultati ovogodišnjih lokalnih izbora, ipak, ohrabruju jer dobri rezultati malih i novih stranka donose Bosni i Hercegovini političku pluralizaciju, a njihovi drugačiji politički koncepti će sigurno uticati na kvalitet života u BiH.
