Sistem entitetskog glasanja u Predstavničkom domu Parlamenta BiH i široko postavljena definicija vitalnog nacionalnog interesa povezana sa mehanizmom veta u Domu naroda, moraju biti reformisani da bi BiH postala demokratska država, preporuka je Savjeta Evrope. Ovoj su se preporuci oštro usprotivili političari i pravnici iz RS tvrdeći da slična ustavna rješenja imaju i druge evropske zemlje koje su višenacionalne. Entitetsko glasanje u BiH je samo mehanizam zaštite od preglasavanja, kaže pravni ekspert iz Banja Luke Petar Kunić:
„U federalnoj državi imate mogućnost da federalne jedinice zaustavljaju određene projekte ili zakone ili važne odluke koje tangiraju njihove interese, i to je jedno od osnovnih federalnih načela da se štite interesi entiteta, odnosno federalne jedinice u okviru zajedničke države. Zaista ne vidim šta je tu nedemokratsko. Izgleda da bi bilo demokratsko da većina preglasava i time donosi odluke na štetu te manjine. Čini mi se da je to po Skupštini savjeta Evrope model koji bi trebalo prihvatiti, a koji je apsolutno u federalnim državama neprihvataljiv.“
Zagovornici drugačijih mišljenja ističu da bh. entiteti nisu države, pa je tako nelogično da je potrebno štititi njihove interese u Predstavničkom domu Parlamenta u kojem sjede predstavnici građana a ne naroda. Istovremeno zaštitu nacionalnih interesa moguće je štiti kroz Dom naroda. U postdejtonskom periodu pokazalo se da je entitetsko glasanje samo dobar mehanizam za blokade i sprječavanje stvaranja jakih državnih institucija, kaže poslanik SDA u Parlamentu BiH Halid Genjac:
„Odluka da bi se donijela, neophodno je da jedna trećina od izabranih 14 poslanika iz RS glasa za tu odluku. Oni ne moraju ni obrazložiti zašto glasaju ili ne glasaju za neku odluku. Jednostavno, mogu glasati ili ne glasati, a najčešće glasaju protiv i to, naravno, proizvodi osnovane sumnje. Tu se ne radi o odnosu prema predloženim zakonima i kvaliteti tih zakona, nego se ta institucija, barem je takav utisak, koristi da bi se spriječilo izgradnju institucija BiH i integrisanje Bosne i Hercegovine.“
BiH je potrebna potpuna promjena Ustava, a ne samo kozmetičke promjene kroz reformisanje entitetskog glasanja, kako se to poručuje iz Evrope, ističe Ivo Miro Jović iz HDZ-a:
„Mora postojati višeslojnost Parlamenta, u kojoj će se svi narodi moći osjećati sigurnim, da ne budu ni u jednom trenutku u strahu od preglasavanja i donošenja odluka koje su izravno upućene na njihov vitalni nacionalni interes.“
Jović dodaje da prema postojećem Ustavu BiH Hrvati svoje nacionalne interese ne mogu zaštititi ni kroz Dom naroda državnog Parlamenta:
„Hrvati su jedini koji posežu za Ustavnim sudom i obično dobiju i uzvrati im se lošim odlukama. Što to znači? Znači da na Zastupničkom domu nijedna činjenica u ovom trenutku, nijedna stvar ne može proći, koja bi eventualno bila na štetu Srba ili Bošnjaka, jer na ovakav način i uz ovakvo ustavno rješenje u kojem se može i mora donijeti odluka jednom trećinom entitetskog glasovanja, može odgovarati samo za dva naroda. U ovom slučaju, ako bi se to ukinulo, bilo bi to na štetu Srba. Hrvati u tom ne nalaze za sebe apsolutno nikakav interes.“
Mehanizam entitetskog glasanja mogu koristiti samo Srbi i Bošnjaci a nikada Hrvati, slaže se i Martin Raguž iz HDZ 1990, te ga zbog toga treba ukinuti i omogućiti ista prava za sve:
„Postojeći način entitetskog glasovanja u stvari u državnom Parlamentu zadržava entitetske blokade, ali opet na nepravedan način jer taj institut entitetskog glasovanja, od Dejtona do danas, mogli su koristiti samo Srbi i Bošnjaci autonomno. Hrvati nikada. Znači, niti je funkcionalno, niti je demokratski, niti je pravedno. Trebalo bi Dom naroda koristiti za zaštitu vitalnog nacionalnog interesa, ali na jedan precizan i jasan način, da se taj mehanizam može koristiti kod pripadnika sva tri naroda u BiH."
Dok Rezolucija Savjeta Evrope kojom se preporučuje, između ostalog, reformisanje entitetskog glasanja, te način biranja članova Predsjednišva BiH, nije obavezujuća, iz RS poručuju kako nikada neće pristati na te promjene. Ali ostaje činjenica da će razgovori o ustavnim promjenama biti otvoreni ubrzo nakon lokalnih izbora koji se u BiH održavaju za tri dana, sa ili bez međunarodnog posredovanja.
