Kao u Bibliji, nakon sedam "debelih" godina ili "krava" slijedi sedam mršavih i siromašnih, a Hrvatska je na pragu "siromašnih godina", s rekordnom inflacijom i stagnacijom – upozoravaju oporbeni i neovisni ekonomski analitičari.
Gospodarstvenik i predsjednik Hrvatske narodne stranke, Radimir Čačić:
"Kao posljedicu podizanja cijena imamo bujanje proračuna, a na drugoj strani neodgovornu potrošnju - opasna kombinacija ekonomskih trendova sa potencijalno pogubnim posljedicama. Dosta toga se skupilo u ovom trenutku i potencijalno može eksplodirati."
Uzroci inflacije u Hrvatskoj su dominantno vanjski, ali i domaći. Do kraja godine, kaže Čačić, ona se može tehnički smanjiti, ali dugoročno treba učiniti nekoliko strateških zaokreta i iznaći rezerve, koje u prvom redu vidi u golemim, 16,5 milijardi kuna vrijednim kapitalnim investicijama hrvatske države:
"Odgovorno tvrdim da kada bi taj blok kapitalnih investicija ponudili bilo kakvoj suvisloj, organiziranoj tvrtki, dovoljno snažnoj da ih realizira, ne postoji niti jedna koja ne bi prihvatila odmah danas da ih u cjelini realizira sa 20 - 25 posto nižom cijenom i u istim rokovima. Tu se krije, u kompetentnosti vođenja kapitalnih investicija, u transparentnosti, između 20 i 25 posto novca, okvirno četiri milijarde kuna."
Direktor tvrtke Arhiv-analitika, Velimir Šonje, izlaz vidi u fleksibilnoj fiskalnoj politici i ukupnom smanjenju svih poreza, ali i on, kao i Čačić, upozorava na obavezno preispitivanje kapitalnih državnih investicija:
"Hrvatska je dobrim dijelom, zahvaljujući javnim ulaganjima, rastegnula stopu investiranja od blizu 30 posto GDP-a. To je nešto što smo imali unazad nekoliko godina i to je jedna od najvećih stopa investiranja među tranzicijskim zemljama. Rast, koji smo tim investicijama proizveli, je prosječan ili čak malo ispod prosjeka. Ništa specijalno. Pet do šest tranzicijskih zemalja su imale puno brži rast od nas. Naše investicije agregatno nisu bile efikasne. Investiralo se u nešto u šta nije trebalo, u neke stvari se investiralo prerano."
Za hitne mjere i rezove zalaže se i ekonomski analitičar Dragan Kovačević:
"Statistički ćemo se nekako uklopiti do kraja godine na šest-sedam posto, ali ako imate rast indeksa cijena 11 posto, a poljoprivrednih 12 posto, uskoro se ulazi u dvocifrenu inflaciju, ako se nešto ne napravi."
Savjetnik hrvatskog predsjednika za gospodarstvo, Dubravko Radošević, zalaže se za "ciljanu inflaciju" koja bi, prema njegovoj ocjeni, spriječila eksploziju opasno naraslog balona i otklonila prijetnju dvocifrene inflacije:
"U susjednoj Srbiji imaju inflaciju od 16 posto. Ne smijemo dozvoliti dvoznamenkastu inflaciju. Ako je ona sada šest-osam posto, tako mora i da ostane. Ne smije biti devet-deset posto. To je gornja granica održivosti i prihvatljivosti."
Zbog straha od inflatorne spirale, kontrola rasta plaća je, kaže razumljiva, ali i tu treba imati mjeru:
"Do sada su najveći doprinos kontroli inflacije dali baš hrvatski građani, kroz realno smanjenje plaća i pad životnog standarda. To se već dogodilo."
Gospodarstvenik i predsjednik Hrvatske narodne stranke, Radimir Čačić:
"Kao posljedicu podizanja cijena imamo bujanje proračuna, a na drugoj strani neodgovornu potrošnju - opasna kombinacija ekonomskih trendova sa potencijalno pogubnim posljedicama. Dosta toga se skupilo u ovom trenutku i potencijalno može eksplodirati."
Uzroci inflacije u Hrvatskoj su dominantno vanjski, ali i domaći. Do kraja godine, kaže Čačić, ona se može tehnički smanjiti, ali dugoročno treba učiniti nekoliko strateških zaokreta i iznaći rezerve, koje u prvom redu vidi u golemim, 16,5 milijardi kuna vrijednim kapitalnim investicijama hrvatske države:
"Odgovorno tvrdim da kada bi taj blok kapitalnih investicija ponudili bilo kakvoj suvisloj, organiziranoj tvrtki, dovoljno snažnoj da ih realizira, ne postoji niti jedna koja ne bi prihvatila odmah danas da ih u cjelini realizira sa 20 - 25 posto nižom cijenom i u istim rokovima. Tu se krije, u kompetentnosti vođenja kapitalnih investicija, u transparentnosti, između 20 i 25 posto novca, okvirno četiri milijarde kuna."
Direktor tvrtke Arhiv-analitika, Velimir Šonje, izlaz vidi u fleksibilnoj fiskalnoj politici i ukupnom smanjenju svih poreza, ali i on, kao i Čačić, upozorava na obavezno preispitivanje kapitalnih državnih investicija:
"Hrvatska je dobrim dijelom, zahvaljujući javnim ulaganjima, rastegnula stopu investiranja od blizu 30 posto GDP-a. To je nešto što smo imali unazad nekoliko godina i to je jedna od najvećih stopa investiranja među tranzicijskim zemljama. Rast, koji smo tim investicijama proizveli, je prosječan ili čak malo ispod prosjeka. Ništa specijalno. Pet do šest tranzicijskih zemalja su imale puno brži rast od nas. Naše investicije agregatno nisu bile efikasne. Investiralo se u nešto u šta nije trebalo, u neke stvari se investiralo prerano."
Za hitne mjere i rezove zalaže se i ekonomski analitičar Dragan Kovačević:
"Statistički ćemo se nekako uklopiti do kraja godine na šest-sedam posto, ali ako imate rast indeksa cijena 11 posto, a poljoprivrednih 12 posto, uskoro se ulazi u dvocifrenu inflaciju, ako se nešto ne napravi."
Savjetnik hrvatskog predsjednika za gospodarstvo, Dubravko Radošević, zalaže se za "ciljanu inflaciju" koja bi, prema njegovoj ocjeni, spriječila eksploziju opasno naraslog balona i otklonila prijetnju dvocifrene inflacije:
"U susjednoj Srbiji imaju inflaciju od 16 posto. Ne smijemo dozvoliti dvoznamenkastu inflaciju. Ako je ona sada šest-osam posto, tako mora i da ostane. Ne smije biti devet-deset posto. To je gornja granica održivosti i prihvatljivosti."
Zbog straha od inflatorne spirale, kontrola rasta plaća je, kaže razumljiva, ali i tu treba imati mjeru:
"Do sada su najveći doprinos kontroli inflacije dali baš hrvatski građani, kroz realno smanjenje plaća i pad životnog standarda. To se već dogodilo."
