Poznati vinogradar i vinar, Zlatan Plenković iz Svete Nedilje na otoku Hvaru, kaže da više i nema mjesta za sadnju novih loza na najkvalitetnijim hrvatskim vinskim područjima:
"Devedesetih godina ovdje je bilo zasađeno 30 posto vinograda, a sada je posađeno 80 posto vinograda. Pravom politikom i pravim pristupom na tržištu, na Hvaru se došlo do toga da su ljudi zainteresirani saditi i da se sve više sadi. Na Pelješcu nema niti jednog kvadrata zemlje, koja je kvalitetna, gdje se proizvodi vrhunsko vino. Tako ni na Hvaru, ni na Visu. Prema tome, interesa ima, samo moramo zadržati kvalitetu i moramo se izboriti da nam država bude uslužna djelatnost, a ne da nam bude maćeha."
Hrvatska država potiče i vinogradarstvo i vinarstvo, kaže nam Mato Antunović, vinar i vinogradar iz Oskorušne na Pelješcu:
"Hrvatska država je učinila puno u odnosu na sve do sada što je bilo. Nikada nam niko nikakve stimulacije nije davao, a sada to imamo i za vinogradarstvo i za maslinarstvo. Sve to skupa je skromno, ali je poticajno. Uvijek je poticaj dobro došao, može biti i bolji, ali zavisi od mogućnosti."
Država je do sada poticala vinogradare po čokotu i hektaru, a uskoro će snositi 40 posto investicije u novi vinograd. To je dobro, složit će se i Plenković s Antunovićem, ali uvijek ima ali:
"U jednu ruku poticaj su i dobri i kvalitetni, ali nas administracija još uvijek pojeda. Još uvijek trošimo više vremena da bi pripremili papire, nego da posadimo lozu."
No, Plenković je završio svoj posao s administracijom i uspio je na državnom zemljištu u Baškom Polju podno Biokova zasaditi vinovu lozu na 75 hektara:
"Danas ima još nekih osamdesetak površina koje su dobivene na služnost od Republike Hrvatske."
Tako se davanjem površina na takozvanu služnost i država aktivno uključila u dostizanje cilja - 40.000 hektara pod vinovom lozom do ulaska u Europsku uniju. Danas Hrvatska ima skoro 30 hektara vinograda i neki stručnjaci, poput Sinaja Bulimbašića, tajnika Zadružnog saveza Dalmacije, kaže da je to nedostižan cilj. On probleme vidi u sadnom materijalu, nedostatku zemljišta i neodgovarajućoj legislativi, te dodaje:
"Mi znamo da nemamo ni ljudi koji će to saditi. Ima tu jedan čitav splet okolnosti, te je takav jedan program, kojega je Vlada zamislila, praktično neostvarljiv."
Zemljišta ima, tvrdi Plenković, a ni radna snaga neće biti problem:
"Ako uspijete doći do kategorije da možete pošteno ljudima platiti, onda nema problema."
Hrvatsko vinogradarstvo će i po ulasku u Europsku uniju imati prostora za razvoj, kaže Zlatan Plenković:
"Na područjima gdje sada sadimo, neće biti problema u budućnosti jer u ovom poglavlju, koji je sada prihvatila Evropska unija, vinarstvo je ostavljeno otvoreno. Znači, ostavljena nam je mogućnost da možemo za sada saditi šest autohtonih sorti, koje neće biti limitirane. Isto tako je ostavljena mogućnost da na posebnim položajima, kao što su otoci, gdje se sade autohtone sorte, neće biti limita."
Trebat će još štošta napraviti da hrvatsko vino bude konkurentnije na svjetskom tržištu.
"Mislim da momentalno Hrvatska ima super grožđe, ali nema super bocu. Mi još uvijek imamo mogućnosti da od grožđa, koje imamo, napravimo bolje vino", kaže Zlatan Plenković.
Za kraj smo ostavili pitanje na koje mnogi nestrpljivo čekaju odgovor. Kakva će biti ovogodišnja berba u Dalmaciji:
"Ljudi kažu suša je, ali ja to tako ne gledam. Nema idealne godine u vinarstvu. Uvijek nešto smeta - ili je tuča, ili je bolest ili je suša. Ali ako ćemo pošteno razgovarati, onda je ovo jedna prosječna godina."
