U Hrvatskoj postoji strah da bi tvrđe hrvatsko političko postavljenje prema Rusiji moglo dovesti do problema s opskrbom plina, a još su luđa razmišljanja kako bi politička naklonost Rusiji i njezinim projektima mogla osigurati jeftiniju naftu i jeftiniji plin Hrvatskoj, ističe doktor Tonči Tadić, viši znanstveni asistent na zagrebačkom Institutu Ruđer Bođković:
"Jedino Hugo Čavez dijeli po svijetu naftu po jeftinijim cijenama nego što su tržišne radi političkih naklonosti. Nikakva politička naklonost Rusiji, ili sklonost njihovim projektima, ne može osigurati jeftiniju nabavnu cijenu nafte ili plina."
Hrvatska je izuzetno ovisna o uvozu energenata, osobito iz Rusije, odakle kupuje čak 40 posto godišnjih potreba plina, no teško da bi politički razlozi doveli to u pitanje - slaže se i doktor Davorin Štern, bivši direktor INA-a i naftni stručnjak:
"Hrvatska je momentalno ovisna od Rusije samo u plinu, u nafti nije ovisna. Ona može kupovati naftu na slobodnom tržištu i snabdijevati rafinerije Rijeku i Sisak. Hrvatska je za sada na nekom slijepom crijevu trase snabdijevanja Evrope sa plinom, pa ako će biti plina za Evropu, nadam se da će ga biti i za Hrvatsku."
Doktor Tadić ne vjeruje medijskim napisima kako ruski Gasprom iz političkih razloga i ruskih interesa prema hrvatskoj energetskoj infrastrukturi oteže navodno potpisivanje novog ugovora s hrvatskom Industrijom nafte o isporuci plina:
"Gaspromu je stalo prodati plin i nama je stalo kupiti plin, ali neće vam nitko prodati plin jeftinije jer ste mu politički skloni ili zato što omogućavate njegove infrastrukturne projekte. Ne znam da li netko kod nas možda izaziva problem distributivne mreže Gazproma, kao što su to učinili Srbi."
I u INA-i su nam potvrdili da zasad ne osjećaju "nikakve pritiske" s ruske strane, da s Gazpromom surađuju još od 1983. godine, te da se pregovori o produljenju ugovora, koji istječe 2010. godine, odvijaju uobičajenim tempom. A da li su Rusi zainteresirani za trasu plinovoda kroz Hrvatsku, vidjet će se, kaže, u razgovorima na drugim razinama.
Slične informacije ima i novinar Vjesnika, Željko Bukša:
"Možda su malo pretjerana ta strahovanja zbog situacije u Gruziji, koja se s jedne strane smiruje. Ruske isporuke energenata nafte i plina Zapadu su u obostranom interesu. Eventualno bi tu moglo doći do nekih promjena jedino kada bi se politička situacija jako zaoštrila, kada bi došli u neko predsoblje novog hladnog rata. Većina svjetskih geopolitičara smatra da se to ipak neće dogoditi."
Ipak napominje kako bi bilo dobro da Hrvatska smanji svoju energetsku ovisnost o jednom izvoru:
"Bilo bi dobro kada bi Hrvatska malo smanjila svoju energentsku ovisnost o Rusiji jer ipak 40 posto, od ukupnih količina plina koje se troše u Hrvatskoj, uvozimo iz Rusije, a i poprilično je veliki udjel ruske nafte u uvoznoj nafti. Bilo bi dobro da ne ovisimo samo o jednom naftovodu ili plinovodu i jednoj zemlji isporučitelju, nego da imamo mogućnost kupovanja sa više strana. Znamo onda kakve to korisne efekte donosi."
