Premijer Kantona Sarajevo Samir Silajdžić i ministrica za rad, socijalnu politiku, raseljena lica i izbjeglice Emina Dubravić uručili su prijeratnim vlasnicima ključeve 13 obnovljenih stanova u Ulici Kemala Kapetanovića 34.
Ovi stanovi sanirani su u okviru projekta „Trajno rješenje za stambeno zbrinjavanje interno raseljenih lica u Kantonu Sarajevo – 2007. godina“, kojim je popravljeno ukupno 50 stambenih jedinica po principu „ključ u ruke“. Govore predstavnici nekih od 13 porodica obnovljenih domova:
„Zovem se Đula Ćustović. Čekam na povratak u svoj stan već 15 godina. Živjela sam kao podstanarka u Ulici Hasana Brkića. Plaćala sam kiriju 250 maraka. Toliko sam sretna da mi od sreće hoće pozliti.“
„Zovem se Zekira Dizdar. Živjela sam po tuđim stanovima, dok sin nije došao do stana, a onda sam stanovala sa sinom i njegovom porodicom. U jednom stanu nas je živjelo sedmoro. Zadovoljni smo što se vraćamo u svoj stan nakon 16 godina, mada nikad neću zaboraviti ono što mi se u ovom stanu desilo.“
„Zovem se Almasa Šehić. Da nam bude svima sretno, i vama koji nastavljate ovaj projekat i nama koji smo ušli u svoje stanove zahvaljujući tom projektu. Kad sam napustila stan, imala sam 52 godine. Sada mi je 68. Eto toliko sam čekala da se vratim u svoje.“
Premijer Kantona Sarajevo Samir Silajdžić kazao je da je zadovoljan što su obećanja, koja su data građanima, uspješno realizovana, te je najavio da će već naredne godine u svoje predratne stanove useliti i stanari iz Ulici Kemala Kapetanovića 32:
„Zaista sam sretan. Drago mi je što smo ispoštovali ono što smo se dogovorili, odnosno da smo ostvarili ono što smo obećali. Zadovoljstvo mi je što mogu podijeliti radost s budućim korisnicima ovih stanova. Želim da naglasim da ćemo ovakve projekte nastaviti. Želim još jednom da se zahvalim ,Hilfswerku‘ na korektnoj i konkretnoj saradnji. Završavamo i susjedni neboder, tako da ćemo iduće godine biti u prilici da dodijelimo ključeve korisnicima stanova u Ulici Kemala Kapetanovića 32. Tako da ćemo s idućom godinom ova četiri nebodera konačno završiti. To će dati sasvim drugu sliku, ne samo Kantonu Sarajevo, već i općini Novo Sarajevo, kad uzmemo u obzir kako je to sve izgledalo prije nego što se krenulo u kompletnu rekonstrukciju.“
Implementator projekta je organizacija „Hilfswerk Austria“, o čemu direktorica za BiH Suzana Jašarević, kaže:
„Radi se o projektu trajnog rješenja za interno raseljene osobe u Kantonu Sarajevo. Znači, to su porodice koje se nalaze u raznim vidovima alternativnog smještaja. Projekat je uglavnom finansiran od strane Kantona Sarajevo, Ministarstva za rad, socijalnu politiku, raseljena lica i izbjeglice. Radi se o iznosu od 820.000 konvertibilnih maraka. Opštine Ilijaš i Ilidža su obezbijedile 10.000 i 20.000 konvertibilnih maraka. ,Hilfswerk‘ će dodatno, zajedno sa UNHCR-om, obezbijediti nekoliko grantova za najugroženije porodice, za stvaranje zaposlenja. Kroz ovaj projekat će biti trajno riješeno ukupno 49 porodica. Trenutno je urađeno 13 stanova u Ulici Kemala Kapetanovića. Radi se o kućama i stanovima – ukupno 49 objekata za 49 porodica.“
Načelnik opštine Novo Sarajevo Nedžad Koldžo:
„Posebno mi je drago da ovaj projekat radimo u saradnji sa Vladom Kantona Sarajevo, koja je izdvojila najveći dio sredstava kad je u pitanju stvaranje preduvjeta za daljnje aktivnosti na sanaciji stambenog fonda. ,Hilfswerk‘ je u pomogao obnovu ovih 13 stanova, plus još dva koja se nalaze na području Općine Novo Sarajevo. Radi se dakle o 15 stanova, kamo će se građani Novog Sarajeva, koji su sad, u suštini, izbjeglice u sopstvenom gradu, vratiti. Mi smo sa svoje strane obezbijedili projektnu dokumentaciju za sanaciju ovih nebodera. A ono što me posebno čini sretnim je to što smo u ovoj godini započeli i sanaciju posljednjeg od četiri nebodera u Ulici Kemala Kapetanovića. Kad se najesen završi sanacija i tog nebodera, stvoriće se preduvjeti za povratak cjelokupnog prijeratnog stanovništva iz ovog dijela grada. Ovo je jedna od preostalih tamnih mrlji na prostoru Novog Sarajeva, ne iz političkih, nego iz praktičnih razloga, jer su za sanaciju ovih objekata bila potrebna značajna sredstva. Općina Novo Sarajevo, bez podrške i pomoći Kantona Sarajevo i humanitarnih organizacija kao što je ,Hilfswerk‘, to ne bi mogla sama postići.“
„Zajedničkim djelovanjem Ministarstva za rad, socijalnu politiku, raseljena lica i izbjeglice Kantona Sarajevo, Ministarstva stambene politike Kantona Sarajevo i Općine Novo Sarajevo, ovaj projekat je uspješno priveden kraju. Zahvaljujući tome danas dijelimo sreću sa stanarima, koji su nakon 13 godina dočekali da se vrate u svoje prijeratne domove“, kazala je ministrica Emina Dubravić.
Održan kongres „Mlada BH dijaspora“
Tokom Kongresa „Mlada BH dijaspora“, koji je održan u Sarajevu, mladim su se obratili predsjedavajući Predsjedništva BiH Haris Silajdžić i ministar vanjskih poslova Sven Alkalaj. Prenosimo neke od njihovih poruka mladoj generaciji bosanskohercegovačkih građana koji žive u brojnim zemljama širom svijeta:
„Bez obzira što ćete ovdje imati poteškoća, posebno administrativnih, vjerujte da je ovo zemlja perspektive. Za Bosnu i Hercegovinu je sigurno da je jedna perspektivna zemlja i da građanima Bosne i Hercegovine može ponuditi mnogo toga, bez obzira gdje žive. Mi dana živimo u takvom svijetu da istovremeno možete živjeti u Bosni, u Australiji i na primjer u Njemačkoj. Te granice su se izbrisale. Ali je sigurno da je ovo zemlja koja ima budućnost. Zato kažem, bez obzira što ćete ovdje nailaziti na probleme, na koje stalno nailazimo i mi koji ovdje živimo, sigurno je da se za ovu zemlju treba vezati. Ja očekujem od svakog od nas koji voli svoju zemlju da bude u funkciji Bosne i Hercegovine, ako već ne može živjeti u Bosni i Hercegovini. Radimo prije svega na projektima koji će otvoriti radna mjesta. Na taj način možemo staviti u službu znanja koja stičemo vani. Znanje, ambijent u kome rastete, kontakti… sve to može biti stavljeno u službu BiH, ali samo ako postoje projekti. Ako ne postoje projekti, onda ne može. Mi danas imamo dobre projekte, koji se odlažu zbog nekih politikantskih razloga, ali se neće moći odlagati u nedogled. Vi ste već sada tu, vi ne dolazite, vi ste došli. Pred nama je još jedan zadatak, u kojem ćete vi, vaša generacija, sigurno imati ulogu, a to je integracija društva. Da budem jasan, mi ćemo biti članica Evropske unije. Ne zbog toga što ne znaju šta će s nama, nego zbog toga što im trebamo, kao što oni trebaju nama. Bićemo članica NATO-a, sasvim sigurno. Imaćemo dobru ekonomiju. Međutim, ono što nedostaje, to je integracija društva. Ovo društvo je dezintegrisano i status quo kakav sada imamo ne vodi integraciji nego daljnjoj dezintegraciji društva. Recimo da je to bilo shvatljivo u ovih dvanaestak godina koje su iza nas, ali više nije shvatljivo. Niti je više shvatljivo, niti se više može opravdati. Moja ideja je Bosna i Hercegovina kao demokratija građana Bosne i Hercegovine koji ne žive jedan pored drugog već zajedno, kao što su živjeli prije. To iziskuje dug proces. Vi nam u tome možete pomoći. Na kraju krajeva, to je vaša zemlja, vaša domovina, vaša budućnost.“
„Izuzetno mi se sviđa vaš slogan ,Mladi brišu granice‘. To je ono što treba da nas vodi u narednom periodu. Pošto ste vi sticajem okolnosti završili škole i radite u raznim zemljama svijeta, u više od sto zemalja svijeta, mislim da je ovaj način okupljanja veoma važan, jer nastavlja vašu vezu sa vašom zemljom, sa Bosnom i Hercegovinom koju nikad nemojte zaboraviti. Održavajte tu vezu. Radite za brojne strane firme. Kao ministar vanjskih poslova ove zemlje vam mogu reći da ste vi naši ambasadori u tim kompanijama. Vi ste ti koji ćete zajedno, svojim dobrim radom, svojim velikim doprinosom popraviti imidž Bosni i Hercegovini. Vi ćete biti ti ambasadori koji ćete te kompanije dovesti u Bosnu i Hercegovinu da rade zajedno s nama na velikim projektima, koje će otvarati radna mjesta i za vas i za mlade u Bosni i Hercegovini.“
Drugi kongres bh. naučnika iz zemlje i svijeta
Drugi kongres bosanskohercegovačkih naučnika iz zemlje i svijeta biće održan u Sarajevu od 27. do 31. avgusta ove godine. Prvi kongres je održan prije dvije godine i to je dio nastojanja da se povežu i „umreže“ bosanskohercegovački naučni radnici koji rade u BiH, kao i oni koji danas svoju stručnost dokazuju širom svijeta.
Skup će okupiti preko 400 naučnika, koji će u šest naučnih sekcija prezentirati radove i razmjenjivati ideje, a biće održani Biznis forum i Forum mladih.
Naš naredni sagovornik je takođe iz BH dijaspore – doduše nije naučnik, on je privrednik koji nastoji povezati dvije Bosne i Hercegovine, onu koja je „kod kuće“ i onu koja je izvan njenih granica. To je Mihajlo Buvač, Banjalučanin koji danas živi u Štokholmu u Švedskoj. Evo šta je izjavio u vrijeme posjete rodnom gradu:
„Radimo na uspostavljanju saradnje između udruženja poslodavaca u opštinama južnog Štokholma i udruženja poslodavaca iz banjalučke regije. Takođe smo organizovali i finansirali dolaske naših istaknutih naučnih radnika i akademika radi susreta sa našim naučnim radnicima i akademicima širom Švedske. Ove posjete su doprinijele održavanju i njegovanju našeg jezika i kulture, a radni susreti ovih ljudi sa švedskim kolegama rezultirali su uspostavljanjem korisne dugoročne saradnje između banjalučkog Univerziteta i južnoštokholmske visokoškolske organizacije. Ove godine je obezbjeđenja i jedna stipendija za jednog doktoranda iz Banjaluke na Poljoprivrednom univerzitetu u Uppsali. Ima obezbjeđeno finansiranje svojih specijalističkih studija u Uppsali. Nekoliko posljednjih godina smo organizovali i finansirali učešće omladinskih fudbalskih ekipa iz Republike Srpske na međunarodnom fudbalskom turniru u Geteborgu. Vjerujem da je opšte poznato da u današnje vrijeme nema nekih naročitih granica između sporta, kulture, obrazovanja sa jedne strane i ekonomije s druge strane. Ovo govorim zbog toga što su ove djelatnosti ranije tretirane uglavnom kao neprofitabilne, ali su ipak postale značajan i unosan biznis svjetskih razmjera. Naši članovi su ljudi zaposleni i etablirani u Švedskoj. Dio njih je otišao ranije, još početkom šezdesetih godina. Dobar dio nas je došao početkom devedesetih, znamo kojim povodom i na koji način. Među nama ima uspješnih privrednika, prosvjetnih radnika i profesora, istraživača, pravnika, ekonomista. Mi smo uspjeli, kroz naše kontakte i naše pozicije u švedskim strukturama, zainteresovati uprave udruženja poslodavaca u tri južnoštokholmske opštine za uspostavljanje saradnje sa udruženjem poslodavaca u banjalučkoj regiji. U prvom redu se radi o zajedničkom utvrđivanju mogućnosti za organizovanje i pojedinačne nastupe ovdašnjih malih i srednjih preduzeća na švedskom tržištu, za eventualna zajednička ulaganja, loan poslove, prijenos tehnologije i znanja i tako dalje.“