Zorica Gudelj, predsjednica Općinskog vijeća Podgorača, jedina je žena na jednoj od 105 ključnih funkcija u 35 općina Osječko - baranjske županije. Iako ta županija ima više od 330.000 stanovnika, od čega su najmanje polovica žene, samo je jedna od njih uspjela doći na funkciju, koje su, u pravilu, rezervirane za muškarce.
Zorica Gudelj živi u Poganovcima, malom selu nadomak Đakova, i kaže njeni sumještani još uvijek s podozrenjem gledaju na žene u politici.
„Još uvijek je jako, jako teško. Bude dosta, dosta vrijeđenja. Svaka sjednica, rijetko koja je prošla bez vrijeđenja, bez napada - ’šta te briga za politku, šta te briga za selo, ženi je mjesto u bašči i u kuhinji’, tako da je bilo ono... Ali sad su se već navikli. Znate, niti se ko da rodi, niti ko umre da nema ogovaranja.“
Gordana Lukač - Koritnik, pravobraniteljica za ravnopravnost spolova, kaže kako je točna činjenica da udio žena u politici u tijelima lokalne uprave i samouprave dramatično pada od razine koja je postignuta u višim tijelima vlasti. Na pitanje kako objasniti da je Šibensko-kninska županija sa zastupljenošću žena od svega 2,6 posto europski kuriozitet, a da je u Osječko - baranjskoj među 105 općinskih načelnika, zamjenika načelnika ili predsjednika općinskih vijeća samo jedna žena, Gordana Lukač - Koritnik kaže:
„Ja nemam objašnjenje za tu činjenicu jer je ta činjenica suprotna trendovima u svijetu. Uvijek na lokalnoj razini imate veći postotak žena nego u parlamentima. Hrvatska je tu potpuno jedan izuzetak i valjalo bi analizirati zbog čega je tako. Ali u svakom slučaju, moje mišljenje je da žene vrlo teško usklađuju svoje profesionalne obveze s obiteljskim obvezama i da prosto za još političku participaciju praktički ne postoje.“
Predsjednica Povjerenstva za ravnopravnost spolova u hrvatskom Saboru Gordana Sobol ne gaji iluzije kako će Zakon o ravnopravnosti spolova bitno promijeniti sadašnju, nedovoljnu zastupljenost žena u politici:
„Što se tiče Zakona, ako ćemo govoriti, ono što se kaže - na kratke staze, bojim se da nećemo puno toga moći promijeniti. S obzirom da nas slijedeće godine čekaju lokalni izbori, mislim da nećemo uspjeti napraviti neki bitniji iskorak kada je u pitanju sudjelovanje žena u političkom životu na lokalnim razinama. Ono što, možda, bi se moglo desiti, to je da u nekakvoj budućnosti, za dva ili tri izborna ciklusa nešto poboljšamo broj žena, pogotovo kada je u pitanju Parlament, mada sam ja skeptična kada je u pitanju onaj dio koji se odnosi na kazne za stranke koje neće ispunjavati odredbe ovog zakona jer su, po meni, te kazne smiješno male.“
Gordana Sobol dodaje kako bi i hrvatske stranke mogle slijediti praksu nekih stranaka u europskim parlamentima koje su se radije odlučile platiti kaznu nego na svoje liste staviti proporcionalni broj žena. Zakon sam po sebi, kaže ona, taj problem neće riješiti, pa je nužna široka i sveobuhvatna društvena akcija.
