U realizaciji projekata „Povratak u istočnu Bosnu“ učestvovaće i Federalno ministarstvo raseljenih osoba i izbjeglica. Govore nadležni za ostvarivanje projekata rekonstrukcije i obnove: ministar za rad socijalnu politiku, raseljena lica i izbjeglice Kantona Sarajevo Emina Dubravić i
direktor humanitarne organizacije ASB za jugoistočnu Evropu Elmir Bojadžić:
„Projekat obuhvata sanaciju stambenih jedinica po principu ,ključ u ruke‘. Za to je odvojeno 1.950.000 konvertibilnih maraka. Od toga je Federalno ministarstvo raseljenih osoba i izbjeglica izdvojilo 500.000 konvertibilnih maraka, Ministarstvo za rad socijalnu politiku, raseljena lica i izbjeglice Kantona Sarajevo milion konvertibilnih maraka, Ministarstvo stambenih poslova Kantona Sarajevo 250.000 konvertibilnih maraka i humanitarna organizacija Caritas 200.000 konvertibilnih maraka. Prioritet su porodice koje koriste neki od vidova alternativnog smještaja u Kantonu Sarajevo. Implementator za prvi projekat odnosno prvi protokol je organizacija Caritas. U Kantonu Sarajevo, iz navedenih općina, u statusu raseljenih lica, još uvijek boravi 466 porodica odnosno 910 lica. Iz općine Rogatica 351 porodica, od toga se 20 porodica nalazi u alternativnom smještaju. Iz općine Pale 52 porodice, od toga osam porodica boravi u alternativnom smještaju. Iz općine Prača devet porodica, od kojih je jedna porodica u alternativnom smještaju. Iz općine Ustikolina 45 porodica, od kojih je šest porodica u alternativnom smještaju. Iz općine Goražde je devet porodica, od kojih je jedna porodica u alternativnom smještaju. Drugi protokol također podrazumijeva povratak u istočnu Bosnu, s područja općina Foča, Kalinovik i Trnovo. Također obuhvata sanaciju stambenih jedinica principu ,ključ u ruke‘. Vrijednost projekta je 2.184.878,80 konvertibilnih maraka. Od toga je Federalno ministarstvo raseljenih osoba i izbjeglica izdvojilo 500.000 konvertibilnih maraka, Ministarstvo za rad socijalnu politiku, raseljena lica i izbjeglice Kantona Sarajevo milion konvertibilnih maraka, Ministarstvo stambenih poslova Kantona Sarajevo 250.000 konvertibilnih maraka i njemačka humanitarna organizacija ASB, koja je i implementator projekta, 434.878,80 konvertibilnih maraka. Kao i u prvom protokolu, i ovdje su prioritet porodice koje koriste neki od vidova alternativnog smještaja. Pored stambenih jedinica, ovim projektom će biti obuhvaćena i sanacija ambulante na Tjentištu, na području općine Foča. Za sanaciju i opremanje ambulante je namijenjena donacija organizacije ASB. U Sarajevu boravi 625 raseljenih porodica. Iz Foče su 34 porodice, od kojih je 15 u alternativnom smještaju. Iz Kalinovika je 65 porodica, od kojih je 10 u alternativnom smještaju. I sa područja Trnova/RS 26 porodica, od kojih su četiri u alternativnom smještaju. Porodice koje se nalaze u alternativnom smještaju su prioritet i idu bez javnog poziva. Nakon sanacije stambenih jedinica ovim porodicama, uslijedit će javni poziv, koji će raspisati Ministarstvo, za sve ostale koji se ne nalaze u alternativnim smještajima. Sredstva koja imamo na raspolaganju određuju koliko će stambenih jedinica biti sanirano u ovoj godini. Nastavak slijedi naredne godine, ali se nadamo da će se odabir korisnika koji su u alternativnom smještaju završiti u ovoj godini. Ostali će se rješavati po javnom pozivu. Prednost će imati višečlane porodice.“
„Suradnju sa Ministarstvom za rad socijalnu politiku, raseljena lica i izbjeglice Kantona Sarajevo, a sada se to proširilo i na Ministarstvo za stambene poslove, smo počeli 2003. godine. Tada smo implementirali projekte Evropske komisije. Tada su međunarodna donatorska sredstva činila 85 do 95 posto ukupnih sredstava. U 2008. godini je situacija obrnuta. Sada lokalne vlasti učestvuju sa iznosima od 75 do 95 posto ukupnih sredstava. ASB je jedna od tri najveće međunarodne organizacije na Balkanu. Do sada smo donirali skoro 180 miliona eura kroz razne projekte. Ovo sada je najveća donacija lokalnog donatora na Balkanu. To je dokaz uspješne suradnje sa Kantonom Sarajevo. Rekao bih da postoje tri determinante za uspješnu suradnju između vladinog i nevladinog sektora: profesionalizam u radu, transparentnost, želja i spremnost.“
Predstavnik švajcarskog Caritasa za BiH Peter Amhof:
„Švicarski Caritas je posljednjih 10 godina, kao implementing partner raznih donatora, prisutan u regionu istočne Bosne, pogotovo gornjeg Podrinja. Do sada je implementirao uglavnom programe stranih donatora, i to prije svega švedske Agencije za razvoj i suradnju (SIDA) i švicarske Agencije za razvoj i suradnju (SDC). Međutim, ovoj godini će švicarski Caritas implementirati uglavnom programe koje će donirati ovdašnja ministarstva, kojima se ovom prilikom zahvaljujem. I ovaj put će u programu financijski učestvovati švicarska SDC. Švicarski Caritas je već otpočeo pripremne radnje za realizaciju ovog projekta i očekuje se da se krene sa realizacijom u nerednih nekoliko mjeseci. Očekujemo da ćemo pomoći otprilike 65 porodica.“
Džemail Ćibo, predstavnik Federalnog ministarstva raseljenih osoba i izbjeglica:
„Ovo je samo jedan u nizu protokola koje u posljednje vrijeme potpisujemo sa Kantonom Sarajevo, odnosno resornim ministarstvom i nekim implementing organizacijama. Prije svega se želimo zahvaliti Vladi Kantona Sarajevo i resornom ministarstvu koji su ove godine u nešto značanijoj mjeri prepoznali potrebu za rekonstrukcijom i održivim povratkom. Tu su, naravno, i druga resorna ministarstva i implementing organizacije, koji su također udružili određena sredstva. Tako da će značaj i vrijednost ovog projekta sigurno biti mnogo veći nego da je to rađeno pojedinačno. Inače se radi o zonama gdje je povratak počeo nešto kasnije u odnosu na neke druge sredine. U najvećem broju slučajeva se radi o skoro stopostotnim oštećenjima, tako da će sanacija iziskivati veća sredstva. Također se nadamo da će i implementatori ovog projekta svoj posao obaviti u rokovima.“
Prikupljanje podataka o povratnicima i njihovim potrebama
Savez udruženja/udruga izbjeglica, raseljenih lica i povratnika u BiH započeo je sa realizacijom projekta „Monitoring održivog povratka na prostoru BiH“. Cilj projekta je doprinos obezbjeđivanju osnovnih pretpostavki za dobrovoljni i održivi povratak manjinskih povratnika, poštujući principe transparentnosti i jednakosti prilikom odabira prioritetnih korisnika programa pomoći u procesu povratka. Projekat će se realizovati na područjima pet regionalnih centara Saveza, (Sarajevo, Zvornik, Banja Luka, Foča, Mostar), a prvenstveno će biti usmjeren ka povratnicima, izbjeglicama i raseljenim licima, ali isto tako i ka lokalnim i organima vlasti na višim nivoima. O ovom projektu više informacija donosimo u razgovoru s našim gostom Urošem Makićem, predsjednikom Regionalnog odbora Banjaluka, Savez izbjeglica i raseljenih osoba BiH:
RSE: Koji vam je bio prvi zadatak kada ste pokrenuli ovaj projekat?
Makić: Prvi zadatak su nam bili ljudi kojima je imovina porušena, a koji žive u kolektivnim i alternativnim smještajima. Obišli smo skoro cijelu Bosnu i Hercegovinu, prikupili smo podatke i zahtjeve tih ljudi i napravili zajedničku bazu podataka. U toku ovog mjeseca prikupljamo podatke o individualnim stambenim objektima po opštinama. Obići ćemo svaku kuću i sakupiti vjerodostojne podatke, s ciljem da se onima kojima je to zaista potrebno pomogne u obnovi i rekonstrukciji njihovih kuća odnosno u procesu povratka. Donator je švicarska humanitarna organizacija DEZA.
RSE: Šta želite tim projektom da postignete?
Makić: Želimo da dokumentiramo stvarno stanje i stvarne potrebe ljudi na terenu. Dostavit ćemo kompletne podatke s terena cijele BiH, s ciljem da to prezentiramo Ministarstvu za ljudska prava i izbjeglice, da sredstva budu upotrijebljena na pravi način, da dođu do krajnjih korisnika kojima su zaista potrebna.
RSE: Šta ste do sada uočili kao najzanimljiviju stvar?
Makić: Uočili smo da postoji zaista veliki broj ljudi, pogotovo na sjeverozapadu BiH, koje nikad niko nije obišao i koji ne znaju da postoji mogućnost da apliciraju za obnovu svoje imovine. Uočili smo potrebu za rekonstrukcijom već useljenih zgrada. Uočili smo da još uvijek ima dosta ljudi koji žive od danas do sutra u kolektivnim centrima. Postoji veliki broj ljudi koji još uvijek nemaju riješen stambeni problem. Žele da se vrate, međutim u mnogim naseljima još uvijek nema struje, nema vode, nema puteva, nema zdravstvene zaštite… Pravimo, dakle, kompletnu sliku onog što je potrebno za uspješan povratak.
RSE: Koju će, nadam se, uvažavati oni koji odlučuju o novcu.
Makić: Da, i ja se nadam da će imati sluha za ovo što mi radimo. Proces povratka se mora završiti na kvalitetan i konstruktivan način, da se svako ko to želi, može vratiti.
RSE: Da li se to moglo i ranije uraditi?
Makić: Mi u Savezu smo nekoliko puta pokušavali da im skrenemo pažnju na situaciju na terenu. Mislim da je bilo prostora da se to uradi i ranije, da se napravi jedna zaista kvalitetna baza podataka. Međutim, kako smo uočili na terenu, opštine nemaju relevantne podatke o ljudima koji žele da se vrate.
RSE: Možete li još nešto izdvojiti iz aktivnosti Saveza izbjeglica?
Makić: Ima mnogo ljudi koji bi željeli da žive od poljoprivrede. Međutim, za to je potrebna pomoć države. Mi ćemo to prezentirati, uz priložene relevantne podatke. U projektu obuhvatamo i stanovništvo u teškom socijalnom stanju.
RSE: I mi smo vas pronašli na terenu.
Makić: Trenutno smo u Bosanskom Grahovu, koje je zaista razrušeno. Skupljamo podatke o ljudima koji žele da se vrate i o broju objekata koje treba obnoviti. Za nas je najvažnije da se proces povratka vremenski ne ograničava, već da se radi do onog momenta dok se svi ljudi koji to žele, vrate svojim kućama.
RSE: Vi ste i član Komisije za izbjegla i raseljena lica na državnom nivou, koja je imala veliko kašnjenje u radu. Međutim, čini mi se da je već donijela neke odluke. Kako ocjenjujete te odluke i ukupan rad Komisije?
Makić: U Komisiji su tri posmatrača iz nevladinih organizacija, iako bez prava odlučivanja, ali dajemo neke sugestije, upravo na osnovu onog što zapazimo na terenu. Mora se priznati da je Komisija uložila dosta truda. Način raspodjele sredstava je možda malo diskutabilan – nije se određivalo prema broju zahtjeva, već prema nekakvom nacionalnom ključu. Međutim, Komisija daje značajan doprinos, kao i entitetska ministarstva. Međutim, ono što ne dostaje, to je upravo ova slika sa terena. Komisija jeste kasno formirana, evidentno je da postoje problemi u njenom radu, međutim ne može se osporiti da postoji dobra volja i želja da se proces povratka, obnove i rekonstrukcije uspješno završi.
RSE: Jedna od prvih odluka se ticala udruživanja sredstava.
Makić: Jeste. Za ovu godinu je izdvojeno negdje oko 21,8 miliona konvertibilnih maraka udruženih sredstava za obnovu i rekonstrukciju. Ta sredstva su raspodijeljena po 56 opština u kojima će se taj projekat implementirati. Značajan je i projekat CEB-a, koji se odnosi na ljude koji su u kolektivnim centrima a žele da se vrate. Takođe UNDP radi značajne projekte na području BiH. Međutim, ako se uzme u obzir broj ljudi koji još uvijek čekaju, mi smatramo da ta sredstva nisu dovoljna. Ono što nas brine jeste operativnost tih sredstava i program rada. Evo već je šesti mjesec, a sa implementacijom se još uvijek nije počelo.
Struja stigla poslije osam godina
Više od osam godina nakon povratka prvih predratnih mještana na svoja ognjišta u mjesto Strgačina, opština Rudo, prije nekoliko dana u ovom povratničkom mjestu stavljena u funkciju niskonaponska mreža.
U realizaciju projekta elektrifikacije Strgačine i okolnih mjesta Vlade Federacije BiH, Republike Srpske i Kantona Sarajevo uložile su 1,4 miliona konvertibilnih maraka. Dio sredstava osigurali su i Elektroprivreda RS-a i humanitarna organizacija Hilfswerk. Više od osam godina, oko 100 povratnika u Strgačinu, do danas je živjelo bez električne energije.