Istraživanje je objavljeno nedavno, a po njemu čak 40 posto od više od 1.000 anketiranih Dalmatinaca misli da im turisti smetaju!
Kojim skupinama pripadaju nezadovoljnici turizmom i turistima koji misle kako strani turisti smetaju, prave gužvu i zagađuju okoliš, te da je korist od njih mala? Doktorica Nada Zgrabljić - Rotar:
"Tako misle uglavnom stariji ljudi iznad 60 godina, oni koji su završili osnovnu školu i nezaposleni."
Kod umirovljenika - obzirom na iskustvo vašeg reportera - prevladala bi utilitarna logika - turizam je dobar ako od njega ima izravne koristi:
"Da nema njega ne bih mogao živjeti samo od penzije," rekao nam je žitelj Makarskog primorja.
Ili, turizam nije dobar ako od njega čovjek nema izravne koristi - jer on život u turističkom području čini skupljim i opasnijim - kako nam kaže jedan stanovnik Brača:
"Na šetnici se ne može proći jer su prodavači zakrčili put. To nikome ne smeta. Niti im smeta kada prođe motocikl punom brzinom preko šetnice tik pored tebe."
I dok još nisu ni počele prave vrućine, naš sugovornik zaziva hladnije vrijeme:
"Jedva čekam da se spusti temperatura i da svi odu kući."
Turizam donosi određene štete, ali i znatno više koristi, čak i onima koji se ne bave izravno njim, ističe stolar s Brača:
"Po struci sam stolar u mirovini. Od turizma uvijek ima koristi jer ako drugi ne zarađuju, onda ni ja ne mogu zaraditi."
Kad se govori o štetama od turizma onda se ne smije isključivo misliti na turiste. Domaći ljudi tu prednjače - pogotovo kad je u pitanju devastacija obale divljom gradnjom. I tu je bilo teško uvesti reda. Te pokušaje rušenja bespravnih objekata su platili rijetki, kao ova gospođa iz Ražnja u šibenskom kraju:
"Neće mi je srušiti, nema šanse. Ljudima život uništavaju."
Kad je riječ o samom istraživanju ono je provedeno u ljeto, u vrijeme neuroza koje donose gužve i vrućine, primijetio je ovaj Makaranin:
"Anketu bi trebalo provest poslije Nove godine. Onda bi vjerojatno rezultati bili drugačiji. U prvom i drugom mjesecu, kada se lova potroši, onda bi sigurno malo više voljeli turisti."
Je li iz istraživanja vide turisti da ih dvojica od petorice Dalmatinaca ne bi rado ugostili, pitali smo doktoricu Nadu Zgrabljić - Rotar:
"Iz odgovora turista se to nije vidjelo. Njihova procjena nas je da smo jedan iznimno ljubazan narod. Ne smatraju da su zakinuti na odmoru. Kažu da su vrlo sretni kada ostvare neka prijateljstva ovdje i da im je žao što nema više takvih prijateljstava."
Prijateljstva se teže uspostavljaju jer je prošlo romantično vrijeme kad su putnici iz daleka bili gosti, a ne turisti. Čak su i oni najuporniji u stvaranju prijateljstava - dalmatinski galebovi - posustali, kažu u Makarskom primorju:
"Na svakom koraku ima nezadovoljstva među gošćama, to je očito, ali šta možemo."
I mogu Dalmatinci - i drugi - misliti o turizmu i turistima što god hoće, ali da nije te suvremene industrije putovanja i odmora, mnogi na ovom svijetu bi se proveli poput ovog splitskog nosača:
"A šta bih radio? Išao bih na selo pa bih čuvao ovce."
Ove riječi bi se mogle prevesti i sa "sretan put i dobrodošli", unatoč domaćim čangrizavcima.
