* * * * *
Dom naroda Parlamenta Federacije BiH usvojio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o prodaji stanova na kojima postoji stanarsko pravo, ali je Klub bošnjačkih delegata najavio da će ovaj zakon biti upućen u Ustavni sud Federacije BiH zbog zaštite vitalnog nacionalnog interesa. Ovo je potvrdio predsjedavajući Kluba bošnjačkih delegata Alija Begović na sjednici u Sarajevu, dodajući da je „ovo krupno pitanje, koje treba riješiti na sveobuhvatniji način, pogotovo što su ovi stanovi predmet restitucije“:
„Mi nismo željeli, na ovakav način, bez široke javne rasprave o Zakonu o restituciji, bez donošenja Zakona o restituciji, na neki način da prejudiciramo raspolaganje tom imovinom.“
Za ovaj zakon bili su klubovi hrvatskih i srpskih delegata, dok su bošnjački delegati većinom bili protiv ili suzdržani. Govori delegat u Domu naroda Svetozar Pudarić:
„Dobro je što su napokon svi korisnici stanarskih prava, u svojim pravima izjednačeni, uključujući i nosioce stanarskih prava na stanove koji, navodno, podliježu restituciji. Napokon, svi mogu ostvariti pravo na otkup stanova. Nije dobro to što su ti ljudi izluđeni, što se i dalje pokušavaju izluđivati i što se kao kompromis nudi izgradnja nekih novih objekata za koje se zna da neće biti izgrađeni, jer nisu osigurana sredstva da se ti stanovi izgrade.“
Predstavnici Udruženja „Dom“, koje okuplja osobe koje žive u nacionaliziranim stanovima, istakli su zadovoljstvo usvajanjem ovog zakona, te razočarenje stavom bošnjačkih delegata koji su se pozvali na vitalni nacionalni interes. Zoran Žuljević, predstavnik Udruženja „Dom“:
„Na izjašnjavanje o ovom zakonu smo čekali šest mjeseci. Ono što se danas desilo je jedan veliki korak ka ostvarivanju našeg dugogodišnjeg cilja – da omogućimo da svi građani otkupe stanove pod istim uslovima. Na ovaj način su obeštećene i vjerske zajednice, jer pored zamjenskih stanova, predviđena je i izgradnja novih stambenih objekata.“
Kompromisno rješenje da sadašnji korisnici otkupe stanove, a da se vlasnici obeštete gradnjom stanova i slično, prihvaćen je u Predstavničkom domu Federalnog parlamenta, ali je to u Domu naroda, stavom bošnjačkih delegata, prolongirano do odluke Ustavnog suda Federacije BiH. Prije upućivanja u Ustavni sud, kompromisno rješenje pokušaće pronaći zajednička parlamentarna komisija za usaglašavanje zakona izglasanih u različitim tekstovima u oba doma Federalnog parlamenta.
Država treba više brinuti za dijasporu
U Sarajevu je održan 4. kongres Svjetskog saveza bosanskohercegovačke dijaspore (SSD BiH). Visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini mora iskoristiti svoje ovlasti da ukine član 17 Zakona o državljanstvu BiH, te na taj način spasi milion građana te zemlje u dijaspori, kojima prijeti gubitak domovine, izjavila je između ostalog predsjednica Svjetskog saveza dijaspore Senada Softić-Telalović, na otvaranju 4. kongresa SSD BiH, čije su osnovne teme – dvojno državljanstvo, formiranje ministarstva za dijasporu, Izborni zakon BiH i pitanja ravnopravnosti. Prema njenim riječima, obaveza međunarodne zajednice je da poštuje evropske principe i reguliše status pripadnika bosanskohercegovačke dijaspore:
„Od ovog kongresa očekujemo da se pruži podrška SSD BiH. Ne želimo nikakvo laskanje, zajedničke fotografisanje i tako dalje, to smo prevazišli. Ako je sada navodno glavni problem Zakon o dijaspori, zahtijevamo da se odmah krene u realizaciju uspostave Zakona o dijaspori, da možemo konačno preći preko ovih bolnih tački. Tri glavne teme kongresa su – dvojno državljanstvo, ministarstvo za dijasporu, koje se ne može uspostaviti bez Zakona o dijaspori, i izmjene Izbornog zakona. To su tri ključne stvari na koje smo se skoncentrisali, a koje će doprinijeti boljitku dijaspore i boljitku Bosne i Hercegovine.“
Četvrti kongres Svjetskog saveza bosanskohercegovačke dijaspore održavao se u Parlamentarnoj skupštini BiH, što u SSD BiH ocjenjuju kao dobru vijest:
„Po prvi put, na naše zadovoljstvo, kongres se održava Parlamentarnoj skupštini BiH. To je vrlo simbolično, jer održavanje kongresa u ovoj kući je zapravo približavanje naših zahtjeva i naših ciljeva. Na kongres je došlo 125 delegata iz 23 zemlje, što je za veliku pohvalu, jer je to ipak dalek put. Smatramo da su ove dvije godine ključne, kako za dijasporu, tako i za Bosnu i Hercegovinu. U naredne dvije godine očekujemo realizaciju mnogih naših zahtjeva, očekujemo intenzivniji rad i intenzivniju podršku, kako državnih organa, tako i dijaspore. Podrška Vlade BiH kao cjeline nije za pohvalu, međutim podrška određenih ministarstava, poput Ministarstva za ljudska prava i raseljena lica, jeste. Podrška dva člana Predsjedništva je za svaku pohvalu. Na drugu stranu, u Ministarstvu za civilne poslove, gdje se nalazi svi naši zahtjevi, ništa nije urađeno. U zadnje dvije godine, odnosno otkada su završeni zadnji opći izbori, nije održan nijedan sastanak s ministrom za civilne poslove. Mi ne razumijemo zašto nas on ne simpatiše, zašto u tom kontekstu ne priznaje dijasporu. Možemo samo pretpostaviti, a te pretpostavke su jako negativne i ruše integritet BiH, brane joj da bude savremena i demokratska zemlja, kakva BiH mora da bude ako misli ostvariti sve svoje ,euroatlantske‘ želje.“
Član glavnog odbora Svjetskog saveza Namik Alimajstorović:
„Simbolično je mjesto održavanja kongresa i dokaz da bosanskohercegovačka dijaspora želi da bude dio svoje domovine, da aktivno učestvuje u njenom kreiranju i obnovi. Naime, dijaspora uopšte nije zastupljena u parlamentu. Mi tu nemamo svoj glas. Nemamo čak ni Ministarstvo za dijasporu. O našim problemima brinu tri ministarstva i kada nešto ne žele da riješe, što je vrlo čest slučaj, odgovornost prebacuju s jednog na drugo. Dijaspora je tu s ciljem da upozori na sve one probleme koji tište milion i tristo hiljada naših građana koji žive vani. Pozvali smo predstavnike ministarstava iz Srbije, Australije i Grčke – tri države koje itekako brinu o svojoj dijaspori – s ciljem da ovdašnjoj vlasti pokažu kako pojedine zemlje brinu o svojoj dijaspori.“
Politika i štediše
Ustavni sud BiH je, nakon preliminarne rasprave o zahtjevu za ocjenu ustavnosti Zakona o uslovima i načinu izmirenja obaveza po osnovu računa stare devizne štednje emisijom obaveznica u Republici Srpskoj, zaključio da nije potrebna javna rasprava. Donošenje odluke u ovim predmetima odgođeno je za jednu od narednih plenarnih sjednica Ustavnog suda.
Zahtjev za ocjenu ustavnosti ovog zakona podnijeli su predsjedavajući i član Predsjedništva BiH Haris Silajdžić i Željko Komšić, te predsjedavajući Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH Sulejman Tihić. Komšić i Tihić tražili su od Ustavnog suda BiH da privremeno obustavi primjenu propisa, kako bi se, kako su naveli, spriječila trajna šteta u vezi sa sistemom isplate stare devizne štednje.
Ali, tu nije kraj priče o ustavnosti i zakonitosti odluka o načinu izmirenja stare devizne štednje, odnosno o mukama štediša. Naime, i član Predsjedništva BiH Nebojša Radmanović podnio je Ustavnom sudu zahtjev za pokretanje postupka za ocjenu ustavnosti članova 22 i 23 Zakona o izmirenju obaveza po osnovu računa stare devizne štednje, jer smatra da su navedene odredbe suprotne članu 7 Ustava BiH i članu 2 Zakona o Centralnoj banci.
Dok Ustavni sud ne saopšti odluke na osnovu ovih predstavki, pokušavamo podsjetiti na komplikovanu situaciju, odnosno probleme ljudi koji ne mogu vratiti ono što je njihovo – mukom stečenu ušteđevinu. Pripremio Erduan Katana:
Za rješavanje ovog slučaja zainteresovana je i Kancelarija visokog predstavnika (OHR) u BiH. Visoki predstavnik u BiH Miroslav Lajčak pozvao je Ustavni sud BiH da u najkraćem mogućem roku riješi spor uzrokovan Zakonom o staroj deviznoj štednji Republike Srpske i Zakonom o staroj deviznoj štednji BiH. Bez odluke ovog tijela ne može biti postignuta pravna sigurnost za stare devizne štediše u cijeloj BiH, kažu u OHR-u. Portparol OHR-a Ljiljana Radetić:
„Od aprila 2006. godine je na snazi zakon na državnom nivou, čiji je cilj da izdavanjem jedinstvene obveznice svim štedišama na jedinstven način riješe ovo pitanje na cijeloj teritoriji BiH. Donošenjem vlastitog Zakona o staroj deviznoj štednji u januaru 2008. godine Republika Srpska je uspostavila odvojen sistem, koji je u direktnoj suprotnosti sa državnim Zakonom o izmirenju obaveza po osnovu stare devizne štednje. Što se duže odgađa odluka Ustavnog suda BiH, veća će biti pravna nesigurnost za devizne štediše u cijeloj Bosni i Hercegovini, uključujući vlasnike obveznica u Republici Srpskoj, uključujući one koji su već kupili ili razmišljaju o kupovini obveznica u RS-u, te štediše u Federaciji BiH i Brčko distriktu koji čekaju na izdavanje obveznica kojima će se izmiriti njihova potraživanja.“
Ministar finansija i trezora BiH Dragan Vrankić, mišljenja je da se i u ovom slučaju politika umiješala u čitavu stvar:
„I sad mislim da sam u pravu, i sad mislim da pristup mora biti jedinstven, da postoji tehničko rješenje i da se ni po čemu neće dirnuti u integritet Republike Srpske. Naprotiv, mislim da smo imali puno više zajedničkih elemenata i puno više plusova za Bosnu i Hercegovinu. To je samo još jedna potvrda onog što sam rekao.“
Ministar finansija Republike Srpske Aleksandar Džombić smatra da u entitetskom zakonu nema nikakvih pravnih praznina:
„Republika Srpska ima nadležnost za imaoce stare devizne štednje i investitore koji trguju na banjalučkoj berzi. Već se prometuje da obveznicama stare devizne štednje Republike Srpske, s prosječnom cijenom od oko 70 posto od nominalne vrijednosti. Postoji garancija da će ove obveznice biti isplaćene iz budžeta RS-a. I vanjski i unutrašnji dug je sastavni dio entitetskih budžeta. Samo dobro strukturiran budžet entiteta može da da garanciju isplate. Apsolutno je neupitna struktura budžeta Republike Srpske i mogućnost da u narednih pet godina izvrši isplatu po osnovi obveznica. Imamo 10 polugodišnjih isplata. Prva ide 28. avgusta 2008. godine.“
Da apsurd bude veći, objašnjava Vrankić, upravo na inicijativu sadašnjeg predsjedavajućeg Savjeta ministara BiH Nikole Špirića, visokog funkcionera Saveza nezavisnih socijaldemokrata Milorada Dodika, Ustavni sud BiH prije dvije godine donio je odluku da se stara devizna štednja u BiH mora riješiti na jedinstven način:
„Sad kad smo napravili jedinstven zakon, odnosno kad smo u devedesetoj minuti trebali da damo gol, došli smo do pozicije da je Republika Srpska istupila iz projekta i krenula svojim putom. Nemamo, sukladno odluci Ustavnog suda BiH, tu stvar riješenu i uopšte ne znamo kako će se riješiti. Bili smo korak do cilja da to riješimo na jedinstven način, jer su entiteti ti koji to moraju riješiti kroz svoje proračune. Država bi izdala obveznice, a Centralna banka bi bila agent. Mislim da bismo napravili veliku stvar za Bosnu i Hercegovinu i za tržište vrijednosnih papira. Ali evo, nažalost, sad čekamo ocjenu ustavnosti ovog zakona.“
Centralna banka BiH, koja je trebala biti fiskalni agent za obveznice stare devizne štednje, najavila je da nema namjeru da stoji iza asimetričnih rješenja. „Ne možemo biti fiskalni agenti jednog dijela Bosne i Hercegovine, odnosno samo jednog entiteta“, rekao je guverner Centralne banke BiH Kemal Kozarić. „Bilo bi mudro da se sačeka odluka Ustavnog suda BiH, jer ukoliko se Republika Srpska vrati u cijeli proces, Centralna banka BiH je spremna da bude fiskalni agent za Bosnu i Hercegovinu“, kažu u Centralnoj banci.
„Čitav slučaj oko obveznica stare devizne štednje mogao bi uticati na još lošiji kreditni rejting Bosne i Hercegovine“, upozorava ministar finansija BiH Dragan Vrankić.
Djeca su mjerilo povratka
Posjetili smo povratnike u selima u okolini Mostara, a reporter je Tina Jelin:
Milenko Čorluk, među prvima se vratio u selo Pijesci kod Mostara. Kaže kako nema potrebe objašnjavati zbog čega se vratio – njegov porodični dom je već stoljećima vezan za Hercegovinu. Prije rata je radio na željeznici, a danas je zaposlen kao domar u Osnovnoj školi Gubavica nedaleko od njegovog sela:
„Vratio sam se prije 10 godina, sa familijom. Što se tiče međuljudskih odnosa i ukupne atmosfere, nema nikakvih problema. Isto je kao što je bilo prije rata. Djeca su mi ovdje išla u školu.“
U Osnovnoj školi Gubavica, stalno je zaposlena i nastavnica Aida Vrlja. U Gubavicu se vratila prije 10 godina u potpuno razrušenu kuću. O povratku nijednog trenutka nije dvojila:
„Sve je bilo porušeno, ni kokošinjac nije ostao čitav. Međutim, kuće su se obnovile, i škola se napravila. Izgradnja škole je bila ključni momenat za povratak.“
U selima Pijesci i Gubavica kod Mostara, nedavno je svečano obilježen završetak povratka, ali i trinaesta godišnjica od početka, kako mještani kažu, integracije barem jednog dijela grada Mostara. Gotovo svi prijeratni stanovnici vratili su se u ova dva sela, dominantno srpska i bošnjačka. Inicijator povratka, Ibrahim Rahimić, za naš radio kaže:
„Ovdje je prije rata živjelo oko 250 domaćinstava, odnosno oko 900 stanovnika. Možemo reći da danas, na području Gubavice i Pijesaka živi isti broj. Djeca su mjerilo povratka. Mi ovdje imamo osnovnu školu, koju je izgradila Američka agencija za razvoj (US AID), u koju ide više đaka nego 1991. godine.“
Najmanje dva faktora bila su presudna da se u selima, koja su bila gotovo u potpunosti razrušena, povratak održi. Izgradnja infrastrukture, ali i podrška tada hrvatskih dužnosnika, u organima općine. Rahimić dodaje kako se ovdje, za razliku od mnogih mjesta u BiH, vjerski objekti gradili posljednji.
„Mi smo na prvo mjesto stavili infrastrukturu – struju i školu, kao najbitniji segment održivog povratka. Tek onda su došle kuće i druge stvari. A tek kada su se svi građani vratili, prešli smo na izgradnju i obnovu dvije džamije u Gubavici i Pijescima. Neki su nam zamjerali što ih nismo gradili kao prve. Međutim, ako se čovjek želi moliti Bogu, može to raditi i kod svoje kuće.“
Zahvaljujući međunarodnim donacijama su se obnovile kuće, ali žiteljima južne zone Mostara je bila važnija poruka koju su uputili predstavnici vlasti iz njihovog sela. Iz stanova u Mostaru svi su se vratili u Gubavicu i u Pijeske:
„Mi koji smo bili na čelu te kolone i organizatori tog povratka, iskreno smo se željeli vratiti. Presudan trenutak za uspješnog ovog povratka je bilo to da su se među prvima vratili predstavnici vlasti i na taj način uputili poruku drugima. U mnogim drugim dijelovima BiH je bilo obratno. Političke partije i njihovi predstavnici su govorili jedno, a radili sasvim drugo.“
Veliki broj mještana ova dva sela još uvijek nema stalnog zaposlenja. Ujedin Berberović, jedan od povratnika, dodaje kako se od plodnog zemljišta ipak može prilično dobro živjeti:
„Ljudi moraju promijeniti svoje mišljenje. Ne mogu očekivati da će opet biti ,Sokola‘, Aluminijskog kombinata, Pamučne industrije, ,Hepoka‘ i ostalog. Ja obrađujem hektar i po vinograda, nešto više od 6.000 sadnica vinove loze. Krenuo sam uspješno sa proizvodnjom vina, jako mi dobro ide. Prema tome, nemojte reći da nema.“
Kako bi razvoj privredne dodatno unaprijedio, Berberović ističe kako je neophodno uvezati sve nivoe vlasti i povratnike kroz poljoprivrede zadruge, što se na području Hercegovine već počelo raditi:
„Federalna vlada već izdvaja značajna sredstva za poticaj poljoprivrede. Poljoprivrednike dijelom pomažu i županijska i kantonalna vlada.“
Nijedan incident nije zabilježen na području Gubavice i Pijesaka među mještanima, koji se mogu pohvaliti vjerojatno jedinom multietničkom školom na području grada Mostara. Najveći problem mještana nisu neriješena nacionalna pitanja, već vodovod za koji zajedno skupljaju pare, u suradnji s gradskom upravom. Zajedno organiziraju seoska veselja i priredbe. Na sve to ih, kako podvlače, nisu natjerali ni političari, ni međunarodna zajednica.
