«Fali još nekoliko arena da bi se ta demokracija konsolidirala, a jedna od tih arena je, prije svega, vladavina prava. A,onda se sve ovo drugo izvodi iz te vladavine prava - i korupcija i pljačke i nasilja itd. Dakle, kad se kaže 'vladavina prava' ja stavljam znak jednakosti, jednako – civilizacija. A mi smo u tom smislu još 'predcivilizacijsko' i 'pretpolitičko' društvo jer politika podrazumijeva takvo djelovanje koje se temelji na zakonu.»
Je li hrvatska demokracija dio globalnih europskih trendova, upitali smo i nekolicinu Zagrepčana:
-Joooooj, demokracija, to je daleko od nas, kad je sve ovo velika pljačka, a nikoga ne ulove nit' osude. Gdje smo mi od Europe, još daleko.
-Pa, možda je to i precijenjena stvar, puno se priča o toj demokraciji, a u suštini je to sve isto.
-Demokracija nije da se po novinama može apsolutno sve pisati, bez obzira jel' to provjereno, jel' to istinito... Ako je sve to demokracija, onda mi imamo više demokracije od ostalih.
-Znate što, ja spadam u manjine, tu sam 50 godina u Zagrebu, Dalmatinac. I svi moji prijatelji i rodbina i kćeri, sve mi se udalo za Hrvate, tako da se ne bi reklo da je nešto imam protiv, ali puno je toga lošega napravljeno za ovoga rata i negira se vrijednost manjina. Patimo još za 'endehazijom' i nećete naći nikoga tko je objektivan.
-Pa, odnos prema manjinama mislim da se ipak popravlja iako je sve još duboko u korijenima i odnos prema ex Jugoslaviji i to, ali sve se to popravlja.
Profesor Milardović naglašava da nova forma europske demokracije mora biti usklađena s kozmopolitizmom nove Europe, a jedan od scenarija razvoja je i konflikt neoliberalizma i socijalne države, koji se, kaže Milardović, već i događa na ulicama europskih gradova, a neće ga izbjeći ni Hrvatska, što bi moglo dovesti do jačanja populističkih stranaka i pokreta.
«Europska unija ne želi biti čisto neoliberalna, s tržišnim fundamentalizmom američkog tipa jer Europa ima potpuno drugu tradiciju, tradiciju socijalne države. Jer, što je ovo što se događa sad po europskim ulicama - energetska kriza, prosvjedi, reforme. Populizam ima dobro tlo, ima socijalnu podlogu za mobilizaciju masa i na taj način se onda taj koncept Europske unije dovodi u pitanje.»
Na skupu o Europskoj uniji i globalnoj demokraciji kojeg je organizirao zagrebački Centar za politološka istraživanja sudjelovali su znanstvenici iz Finske, Belgije, Italije, Slovenije, Mađarske i Švicarske. Profesor na Sveučilištu u Ženevi Jan-Erik Lane ističe da je svjetska regionalizacija neizbježna, a jedna od važnih regija je i Europska unija. Hrvatska je, smatra švicarski sveučilišni profesor, vrlo obećavajuća srednjoeuropska zemlja koja će, prema njegovom mišljenju, igrati važnu ulogu u Europskoj uniji i zbog svog turizma i povijesnih znamenitosti.
Profesor na hrvatskim studijima Mladen Puškarić:
«Nitko se ne treba bojati da će ulaskom u Europsku uniju izgubiti svoj identitet. To su procesi globalizacije i regionalizacije i pitanje je koje zemlje mogu izvan određenog regionalnog kruga i nazočnosti opstati sa svojim gospodarstvima.»
Profesor Milardović:
«Stvari će se tako odvijati u budućnosti da će cijela ova regija Zapadnog Balkana jedanput biti na 'zapadnom balkonu'. Jer, ja polazim od toga da se sa 'zapadnog balkona' daleko bolje vidi Zapadni Balkan.»
