Više od polovine ispitanih 17 hiljada ljudi u 34 zemlje ima o Njemačkoj i Nijemcima pozitivnu sliku. Svega 18 posto od ukupno 17 500 ispitanih Nijemce doživljava negativnim, za više od polovine njih je Njemačka međutim najpozitivnija država, ne samo u Evropi, nego i u svijetu. Analitičar Christian Kreutzer kaže da je i sam, baš kao i većina Nijemaca bio iznenađen ovim istraživanjima.
Promjenjena slika
"Slika Njemačke se očigledno promjenila, kako na vanjskom tako i na unutarnjem planu. Puno je stvari na to utjecalo, dvije čini mi se izuzetno. Krajem osamdesetih godina Njemačka se ujedinila, što je izazvalo strah kod susjeda, prije ostalih Britanije i Francuske. Mislilo se, evo opet velike Njemačke, sada će preuzeti ulogu vođe! Pokazalo se međutim da se to nije desilo i da je Njamačka nastavila igrati ulogu posrednika, a ne vođe, diplomate, a ne generala. Strahovi su lagano nestajali, a onda je 2006. godine došlo Svjetsko prvenstvo u nogometu. Stotine hiljada ljudi iz cijelog svijeta imalo je priliku upoznati Nijemce iznutra, vidjeti ih izbliza i upoznati ih."
U istraživanju BBC-a iza Njemačke slijede Japan, EU, Francuska i Velika Britanija. Iran i Izrael su najlošije pozicionirani, baš kao i predhodnih godina. Ni Pakistan se nije proslavio, a SAD su ove godine uspjele malo polirati svoj loš image, pretpostavlja se zbog kampanje za predsjedničke izbore u kojima se nude promjene na vrhu. Nijemci su u svakom slučaju na prvom mjestu top liste u Evropi. Čak 82 posto Talijana nalaze ih pozitivnim, baš kao i Španjolci, Portugalci i Francuzi. 62 posto Britanaca i 61 posto Rusa takođe dobro misle o Nijemcima.
Kao i o svakoj naciji i o Nijemcima postoji kliše slika – hladni, proračunati, zatvoreni. Christian Kreutzer:
Predrasude
Ta slika nikada ustvari nije bila tačna. Na osnovu istraživanja o tome kako neka skupina ili nacija reagira na pozitivne i negativne emocije, utvrđeno je da su Nijemci izuzetno emocionalni. I na pozitivno i na negativno reagiraju izuzetno emocionalno, čak jače nego južnjački narodi za koje se tvrdi da su jako emotivni. Međutim, istraživanje je takođe pokazalo da Nijemci to ne znaju pokazati na van, i to već stoljećima. Nijemci su skloni skrivati svoje emocije, "žderati se iznutra", kao da su nesposobni za iskazivanje emocija. Jednostavno se ne usuđuju pokazati ni ljubav, ni bije, koji i te kako postoje. Prvi put su svoju zastavu razvili na Svjetskom prvenstvu bez straha da će ih neko optužiti za nacionalizam. I sami Nijemci su tada sami sebe otkrili kao vesele, otvorene, susretljive… Jedno je sigurno, ne postoji neki negativni, specifični njemački gen, ali je trebalo vremena da se ispolira negativna istorijska ostavština.
U posljednjem serijalu njemačkog takmičenja Pop idol, u finale je ušlo deset mladih ljudi. Samo su dvoje bili Nijemci. Pobijedio je Thomas Godoj, čiji korijeni i nisu njemački. Što to pokazuje? Cijela umjetnička slika Njemačke je multikulturna. Uzmite samo režisera Fatiha Akina i njegov film Protiv zida. On jeste porijeklom Turčin, ali je i Nijemac, i tako treba biti. Što se tiče takmičenja za mlade pjevače, pokazalo se da Nijemcima nije važno da li pjeva Libanonac, Bosanka, Rumunjka ili Nijemac – važno je da znaju pjevati…
RSE: Treba li takvu pozitivnu atmosferu njegovati gospodine Kreutzer?
Kreutzer: U svakom slučaju. I uvijek dalje tražiti povode za proslave i iskazivanje emocija, i uvijek koristiti takve situacije.
Krajem maja u Berlinu su gradske vlasti podigle spomenik homoseksualcima koje su nacisti deportirali ili mučili. Betonska kocka je postavljena u blizini Bradenburške kapije, nasuprot Mauzoleju žrtvama holokausta. Na fasadi spomenika, koji je državu koštao 600 hiljada EUR, ispisan je tekst koji opisuje patnje koje je Hitlerov režim nanosio preko 50.000 homoseksualnih parova između 1933. i 1945. godine.
Još jedan u nizu poteza koje njemačke vlasti već desetljećima povlače, s jedne strane zbog traženja oprosta za zločine počinjene tokom II svjetskog rata, s druge zbog edukacije svog stanovništva.