Komisija za izbjegle i raseljene osobe BiH usvojila je Odluku o izboru prioritetnih lokaliteta na kojima će se realizirati zajednički projekti rekonstrukcije individualnih stambenih jedinica u 2008. godini.
Prema utvrđenim zaključcima, sredstva u ukupnom iznosu od 21,8 miliona konvertibilnih maraka biće raspoređena u 57 općina u BiH (Srebrenica, Jajce, Doboj, Bosanski Petrovac, Maglaj, Derventa, Zvornik, Kotor Varoš, Sarajevo-Ilidža, Lukavac, Tuzla, Sarajevo-Novo Sarajevo, Goražde, Sarajevo-Novi Grad, Travnik, Konjic, Bratunac, Višegrad, Glamoč, Sarajevo-Centar, Bosanska Krupa, Prijedor, Rogatica, Vlasenica, Foča, Sokolac, Gradiška, Trnovo, Donji Vakuf, Ključ, Prozor, Modriča, Čajniče, Bosanski Brod, Kalesija, Foča-Ustikolina, Sarajevo-Vogošća, Vareš, Bugojno, Kakanj, Dobretići, Fojnica, Stolac, Sanski Most, Ilijaš, Bijeljina, Osmaci, Teslić, Šamac, Istočno Novo Sarajevo, Kozarska Dubica, Novi Grad, Bosanska Kostajnica, Čapljina, Ravno, Rudo, Gacko i Brčko Distrikt).
Odluka će omogućiti obnovu 900 stambenih jedinica u BiH, kaže se u saopštenju Komisije. Dogovoreni su principi za utvrđivanje prioriteta i raspored sredstava u cilju rekonstrukcije objekata kolektivnog stanovanja (zgrade-kondominiumi), kao i o načinu izbora prioriteta za održivost povratka.
Sjednici je prisustvovao i Milan Vuković, predstavnik resornog Ministarstva regionalnog razvitka, šumarstva i vodnog gospodarstva Vlade Hrvatske, koje se bavi pitanjima izbjeglica i koje u partnerstvu sa Ministarstvom za ljudska prava i izbjeglice BiH implementira Program Vlade Republike Hrvatske za potporu povratka Hrvata u BiH. Na sastanku su date konkretne informacije o provedbi programa, uz naznaku da se trenutačno implementira obnova 245 kuće u BiH, a da su u pripremi i projekti za novih blizu 500 kuća.
Nova zakonska rješenja za otkup vojnih stanova
Dom naroda Parlamenta Federacije usvojio je Nacrt zakona o izmjenama i dopunama Zakona o prestanku primjene Zakona o napuštenim stanovima, kojim se rješava pitanje otkupa bivših vojnih stanova. Predstavnički dom Federalnog parlamenta prihvatio je 28. marta ovaj akt, ali u formi zakonskog prijedloga.
Ovaj zakon bi trebao omogućiti bivšim pripadnicima Vojske Federacije BiH i uposlenicima Federalnog ministarstva odbrane da rješenja izdata do 31. decembra 2005. godine za korištenje stanova budu dovoljan osnov za sklapanje ugovora i otkup stanova. Ovim bi oko 1.600 boračkih porodica riješilo svoje stambeno pitanje. Tokom rasprave istaknuto je da bi ovaj problem trebao biti riješen na drugačiji način, a ne izmjenama Zakona o prestanku važenja Zakona o napuštenim stanovima.
„Radi se o potpuno drugačijoj problematici. Trebamo mišljenje Vlade da li može provesti ovakvo rješenje,“ kazao je delegat Tomo Vidović.
Neki delegati su istakli i da se ne zna tačan broj bivših vojnih stanova, odnosno koliko će trebati zamjenskih stanova, što bi moglo nanijeti štetne posljedice za Federaciju BiH.
Ipak, većinom glasova prihvaćen je nacrt ovog zakona uz zaključak da se prilikom izrade konačnog teksta uvaže danas iznesene delegatske primjedbe i sugestije. Delegati su, međutim, odgodili izjašnjavanje o izmjenama Zakona o prodaji stanova, a koje se odnose na provedbu Odluke Ustavnog suda. Tom odlukom je naloženo federalnim vlastima da donesu zakon koji će omogućiti otkup svih nacionalizovanih stanova pod jednakim mogućnostima. Prema sadašnjim zakonskim rješenjima, stanari u nacionalizovanim stanovima koji pripadaju vakufima, legatima i zadužbinama ne mogu ih otkupiti bez pisane saglasnosti vlasnika.
Biskupska konferencija BiH o stanju ljudskih prava
Komisija „Pravda i mir“ Biskupske konferencije BiH objavila je u petak 23. maja Izvještaj o stanju ljudskih prava u BiH. Između ostalog se navodi: „Najflagrantnije primjere kršenja ljudskih prava susrećemo kod prognanih i raseljenih osoba. Državne vlasti, pa i međunarodna zajednica, ponašaju se kao da je aneks sedam Dejtonskog mirovnog sporazuma u cijelosti ostvaren. To je, vjerovatno, i najveći razlog što je ta aktivnost skoro zamrla. Tomislav Lucić, član Komisije takođe kaže:
„Smatramo potrebnim napomenuti kako Komisija nije imala namjeru baviti se pojedinačnim primjerima kršenja ljudskih prava, koji su, nažalost, brojni i tiču se skoro svih sfera društvenog života u Bosni i Hercegovini. Ovim izvješćem prije svega ukazuje na opće stanje društva, koje ugrožava dostojanstvo čovjeka, i kao pojedinca i kao pripadnika naroda, i to na cijelom teritoriju države. U prvom dijelu Izvješća ukazujemo na stanje ljudskih prava u problematičnim područjima. Ukazuje se na sveopću obespravljenost skoro svih kategorija bosanskohercegovačkog stanovništva. Pri tome posebno ukazujemo na obespravljenost izbjeglih i raseljenih osoba, ovratnika, djece, žena, zaposlenih i nezaposlenih, umirovljenika, bolesnih, unesrećenih, a dotičemo se i drugih pojava u društvu koje izravno utječu na održavanje stanja opće obespravljenosti.“
Poražavajući rezultati povratka
U Bijeljini je održana skupština Saveza udruženja/udruga raseljenih, izbjeglih i povratnika BiH. Učesnici skupa su saglasni u ocjeni da su rezultati provedbe aneksa sedam katastrofalni, jer su već od početka njegove primjene, bile očigledne dvije politike, međusobno suprotstavljene, za provođenje ovog dokumenta. Javlja naš reporter Zoran Matkić:
Na skupštini u Bijeljini potvrđeno je da je u tijeku revizija Strategije provedbe aneksa sedam Dejtonskog sporazuma, u čemu je ova organizacija partner u okviru monitoringa održivog povratka. Stoga, ističe predsjednica Saveza Mirhunisa Zukić, moguće je ukazati na lošu implementaciju aneksa sedam Dejtonskog sporazuma:
„Imali smo proces povratka i dobili smo rezultate koji su poražavajući, i u jednom i u drugom entitetu: nemamo ljude u svojim domovima, oko jedan posto povratnika je zaposleno, nisu se vratili na svoja radna mjesta. Imamo više od 45.000 beskućnika. Mislimo da u narednom periodu treba ozbiljnije pristupiti rješavanju ovog problema. Ne smijemo dozvoliti etnički čista područja, bez obzira o kojem dijelu Bosne i Hercegovine ogovorili. U narednom periodu je potrebno raditi koordinirano, na relaciji lokalna vlast – državne institucije.“
Skupštini Saveza udruženja/udruga raseljenih, izbjeglih i povratnika u BiH, koji broji 93 udruženja, prisustvovali su u predstavnici entitetskih resornih ministarstava. Drago Borovčanin, predstavnik Ministarstva za izbjeglice i ljudska prava Republike Srpske kaže kako ovo Ministarstvo do ove godine takoreći nije raspolagalo ozbiljnijim sredstvima namijenjenim povratnicima:
„Od konstituisanja Ministarstva 2000. godine do danas, raspolagali smo minimalnim sredstvima. Prvi put ove godine smo dobili iznos od 38 miliona konvertibilnih maraka, što je više od ukupnih sredstava kojima smo raspolagali sve ove godine. Ta sredstva ćemo pokušati da implementiramo kroz zajedničke projekte.“
Predsjednik Udruge hrvatskih povratnika u Bosansku Posavinu Ilija Zirdum ističe kako se povratnici teško integriraju u lokalnu zajednicu, a ponuđeni programi rekonstrukcije nemaju podršku:
„Uradili smo nekoliko programa vezanih za infrastrukturu i održivi povratak. Međutim, lokalnu zajednicu odnosno općinu nismo uspjeli da integriramo. Na nivou općine nema programa, tako da nam to ide vrlo teško. Sa programom rekonstrukcije i modernizacije elektromreže i programom za mala seoska domaćinstva smo prošli kod Vlade Republike Češke.“
Povratnike u oba entiteta muče identični problemi. Uvjeti povratka su izuzetno teški, a opstanka još teži. Predsjednik Udruženja za povratak Srba u Tuzlanski kanton Mitar Mihajlović:
„Povratnici u Tuzlanski kanton se susreću sa diskriminacijom prije svega prilikom zapošljavanja i učešća u vršenju vlasti.“
Na skupštini u Bijeljini je istaknuto kako je najveći povratak Bošnjaka zabilježen u Istočnoj Bosni, Sarajevu i Tuzli, Srba u kantonima jedan i deset, a Hrvata na području dobojske regije.
Pomoć Vojvođana povratnicima
Delegacija Fonda za pružanje pomoći izbjeglim i raseljenim licima iz Vojvodine, ovih dana je boravila na području Bosanskog Petrovca, Drvara, Kupresa i Glamoča, o čemu informiše Željka Mihaljević:
Riječ je o prvom službenom posjetu predstavika vlasti iz Vojvodine u Bosni i Hercegovini, a cilj je sagledati stanje na terenu radi pružanja pomoći u samoodrživom povratku osobama koje su izbjegličke dane provodile u toj pokrajini. Marijana Popović, povjerenica za izbjegle, raseljene i povratnike Vojvodine:
„Prošle godine je dodeljena pomoć 17 zadruga iz Republike Hrvatske, dakle povratničkim zadrugama. Sada se taj program nastavlja i ovde. Običli smo sedam zadruga koje su do sada aplicirale. S ovim programom ćemo nastaviti do kraja godine.“
Posjet predstavnika vojvođanskog Fonda realiziran je u suradnji sa Izbjegličkim servisom za povratak iz Drvara. Direktor servisa Boris Delić drži da je riječ o značajnoj pomoći koja se pruža povratnicima:
„Ona je dobro osmišljena i racionalno napravljena. Bolje je pružiti pomoć povratnicima da opstanu u mjestu povratka nego da se ponovo vraćaju u Vojvodinu.“
Marijana Popović, koja je i pomoćnica direktora vojvođanskog Fonda, ističe da pored ovog programa postoje i takozvani povratnički paketi:
„Postoje tri tipa paketa. Prvi paket je bela tehnika, drugi paket je motokultivator sa prikolicom i treći paket je motorna testera, bušilica, brusilica, ubodna testera, krunjač za kukuruz i hidrofor.“
Pakete su osmislili sami povratnici i isporučuju se izravno na adresu korisnika. Vrijednost svakog od njih je po tisuću i po eura. U BiH do sada je podijeljeno 14 paketa.
Nove stambene jedinice za Interno raseljene
Ministrica za rad, socijalnu politiku, raseljena lica i izbjeglice Kantona Sarajevo Emina Dubravić sa saradnicima, prisustvovala je tehničkom prijemu i uručila ključeve stambenih jedinica za pet interno raseljenih porodica na području opština Vogošća, Novi Grad i Hadžići. Ključevi su uručeni korisnicima čije su stambene jedinice sanirane u okviru projekta „Trajno rješenje za stambeno zbrinjavanje interno raseljenih porodica u Kantonu Sarajevo“.
Projekat sanacije stambenih jedinica interno raseljenim licima započet je u junu 2007. godine. Obuhvata sanaciju 50 stambenih jedinica na području Kantona Sarajevo i realizuje se kroz tri faze. U prvoj, koja je završena krajem prošle godine, donaciju je dobilo 14 lica, u drugoj je planirano 30, a od toga je 11 završeno, rekla je ministrica Dubravić:
„Ostatak će se podijeliti do kraja juna. Za ovaj projekat je izdvojeno 850.000 konvertibilnih maraka. Od toga, 820.000 konvertibilnih maraka je dalo Ministarstvo za rad, socijalnu politiku, izbjegla i raseljena lica Kantona Sarajevo, a 20.000 i 10.000 su dale opštine Ilidža i Vogošća. U Kantonu Sarajevo imamo još 228 porodica kojima trebamo obnoviti stambene jedinice. Nadamo se da ćemo to uspjeti da uradimo do kraja godine.“
Šef Misije Hilfswerk Austria za BiH Suzana Jašarević naglasila je da se u okviru ovog projekta sanira još 12 stanova u neboderu u ulici Kemala Kapetanovića, koji će uskoro biti završeni:
„Na osnovu evidencije Kantona Sarajevo, koji je većinski donator i diktira uslove, obilazimo kuće, razgovaramo sa korisnicima i na taj način se pravi selekcija. Nekoliko korisnika je odbilo sanaciju. Radi se o vrlo malom broju. Može se desiti i da je oštećenje previše veliko. Uglavnom, osnovna ideja je da se riješi problem ljudi koji se nalaze u alternativnim smještajima, odnosno njihov povratak u svoje kuće. Ovakve vrste projekata ne radimo u drugim kantonima. Imali smo ranije zajednička finansiranja Kantona Tuzla i Kantona Sarajevo u projektu za Srebrenicu i Bratunac, znači za povratnike iz Kantona Tuzla i Kantona Sarajevo u Srebrenicu i Bratunac.“
O značaju ovog programa Suzana Jašarević kaže:
„Mogu reći da je projekat vrlo interesantan, posebno nama, jer poslije više godina opet intenzivno radimo u Kantonu Sarajevo sa interno raseljenim osobama korisnicima alternativnog smještaja. Kuće su razbacane po cijelom kantonu. Zadovoljstvo nam je da smo u prilici da pomognemo ljudima kojima je pomoć potrebna i nakon ovoliko godina. Interesantan dio ovog projekta je sanacija stanova u ulici Kemala Kapetanovića. Tu će biti završeno 12-13 stanova. Hilfswerk će učestvovati u finansiranju ovih projekata.“
Ključeve su dobile porodice Ejuba Kurtovića, Melve Huskić, Sukarna Husanovića, Hajrudina Ustamujića i Saje Skando, a predstavnici Ministarstva su im, osim ključeva, uručili i pakete hrane sa prehrambenim i proizvodima za higijenu. Za naš program, uzbuđeni i radosni, kažu:
„Dobio sam parket, vrata, pločice… Pa ću se vratiti na svoje, ako Bog da. Doradit ću to što se treba doraditi. Kuća mi je srušena do temelja, podigao sam je od svojih sredstava.“
„Prezadovoljni smo. Zahvaljujemo svima koji su ovo za nas učinili.“
„Naravno da sam zadovoljan. Još da uvedem struju i vodu i odmah ćemo useliti. Bili smo podstanari u tuđoj kući, plaćali smo kiriju i jedva sastavljali kraj s krajem.“
„Živjela sam kao podstanar u tuđoj kući, plaćala kiriju.“
„Radio sam 36 godina u Šipadu. Zadnjih šest godina sam na minimalcu, tako da nisam mogao obnavljati stan sam. Trenutno živim u stanu firme. Nadam se da ću se brzo useliti u svoje. Iz ovog stana sam izašao 2. maja 1992. godine. Pepeljare nisam uspio da iznesem iz stana. Sve je bilo uništeno, ovo je bukvalno bilo smetljište.“
U Kantonu Sarajevo sa statusom interno raseljenih osoba na evidenciji je još 228 porodica, čije su stambene jedinice uništene i neuslovne za stanovanje. U ovoj godini planirana je sanacija svih stambenih jedinica koje ispunjavaju imovinsko-pravne i infrastrukturne uslove.