Kasetne bombe godinama su korištene u ratovima i konfiktima u zemljama kao što su Laos, Liban i Afganistan. Problem je što one ubijaju još dugo nakon završetka tih sukoba, kaže predstavnik Međunarodnog Crvenog krsta Lu Mareska:
"Veliki broj tih bombi koje bacaju borbeni avioni eksplodira prilikom dodira sa zemljom, što i jeste svrha njihove upotrebe.Problem je što dio njih ne eksplodira i na taj način to opasno naoružanje može da ubije ili ozbiljno povrijedi civile godinama nakon završetka ratova, što uistinu predstavlja ozbiljan humanitarni problem.,,
Istraživanje organizacije Hendikep internešnal pokazuje da je od 1965. godine u dvadesetak zemalja svijeta 5.500 civila poginulo a više od 7.000 povrijeđeno nakon kontakta sa zaostalim kasetnim naoružanjem. Najteže je pogođen Laos, gdje je polovina poginulih ili povrijeđenih. Najveći broj žrtava čine muškarci koji prolaze preko lokalnih livada prilikom povratka sa posla. Kasetne bombe naročito privlače djecu koja ih najčešće zamijene sa igračkama ili nekim drugim zanimljivim predmetima, kaže Maresca.
Istraživanje organizacije Hendikep internešnal pokazuje da je od 1965. godine u dvadesetak zemalja svijeta 5.500 civila poginulo a više od 7.000 povrijeđeno nakon kontakta sa zaostalim kasetnim naoružanjem. Najteže je pogođen Laos, gdje je polovina poginulih ili povrijeđenih. Najveći broj žrtava čine muškarci koji prolaze preko lokalnih livada prilikom povratka sa posla. Kasetne bombe naročito privlače djecu koja ih najčešće zamijene sa igračkama ili nekim drugim zanimljivim predmetima, kaže Maresca.
Generalni sekretar UN Ban Ki Mun zatražio je zabranu upotrebe kasetnih bombi, a uoči konferencije u Dablinu i Papa je pozvao svjetske lidere da zabrane to opasno naoružanje:
"Potrebno je da ispravimo greške iz prošlosti i da izbjegnemo da ih ponaovimo u budućnosti. Molim se za sve žrtve kasetnih bombi kao i za njihove porodice. Takođe molim se i za učesnike konferencije uz nadu da će njen szhod biti pozitivan."
Delegacije 100 zemalja sastaju se u Dablinu gdje će do 30. maja pokušati da završe tekst sporazuma o zabrani kasetnog naoružanja. Međunarodne humanitarne organizacije žele da se zabrani ne samo upotreba već i proizvodnja i skladištenje kasetne municije, kao i da se pooštre sankcije za one koji budu kršili tu zabranu.
Kako god, na konferenciji za novinare nema nekih od vodećih sila poput Rusije, Kine i SAD. Potpisivanje sporazuma u Dablinu koče i drugi problemi, neke od zemalja traže tranzicioni period, dok druge traže izuzeće i naoružanja koje takođe potpada pod kasetno ali koje je napravljeno tako da proizvodi mnogo manje posljedice po civile.
Ipak, Lu Mareska iz Međunarodnog crvenog krsta nada se da će konačan tekst sporazuma biti spreman 30. maja i da će uskoro stupiti na snagu.
"Potrebno je da ispravimo greške iz prošlosti i da izbjegnemo da ih ponaovimo u budućnosti. Molim se za sve žrtve kasetnih bombi kao i za njihove porodice. Takođe molim se i za učesnike konferencije uz nadu da će njen szhod biti pozitivan."
Delegacije 100 zemalja sastaju se u Dablinu gdje će do 30. maja pokušati da završe tekst sporazuma o zabrani kasetnog naoružanja. Međunarodne humanitarne organizacije žele da se zabrani ne samo upotreba već i proizvodnja i skladištenje kasetne municije, kao i da se pooštre sankcije za one koji budu kršili tu zabranu.
Kako god, na konferenciji za novinare nema nekih od vodećih sila poput Rusije, Kine i SAD. Potpisivanje sporazuma u Dablinu koče i drugi problemi, neke od zemalja traže tranzicioni period, dok druge traže izuzeće i naoružanja koje takođe potpada pod kasetno ali koje je napravljeno tako da proizvodi mnogo manje posljedice po civile.
Ipak, Lu Mareska iz Međunarodnog crvenog krsta nada se da će konačan tekst sporazuma biti spreman 30. maja i da će uskoro stupiti na snagu.
