Bush se nada da će tokom ove posjete finalizirati svoj cilj – pomoći mirovnim pregovorima Izraela i Palestinaca koji su obnovljeni u novembru 2007. na mirovnoj konferenciji u Annapolisu, kraj Washingtona.
Analitičari su saglasni da su u međuvremenu i Palestinci i Izraelci shvatili kako je pomaganje drugoj strani da ostvari svoje težnje ključno za postizanje vlastitih ciljeva – i obje strane zahtijevaju održivu, nezavisnu i demokratsku državu Palestinu.
Takozvano „dvodržavno“ rješenje, strategija je predsjednika Busha koji želi da se palestinske granice jasno definiraju prije isteka njegovog mandata u januaru iduće godine. Međutim, Palestinci su podijeljeni izmedju vlade Fataha na Zapadnoj obali i Hamasa, koji upravlja Pojasom Gaze. SAD i Izrael proglasile su Hamas za terorističku organizaciju i odbijaju pregovarati s njenim predstavnicima.
Izraelski premijer Ehud Olmert je u razgovorima s predsjednikom Bushom ranije ove godine skrenuo pažnju da mirovni sporazum mora obuhvatiti sve Palestince.
„Neće biti mira dok se ne zaustavi teror, a on mora biti prekinut svuda. To smo jasno stavili do znanja Palestincima, i oni razumiju da Pojas Gaze mora biti dio paketa,” kazao je Olmert.
Predsjednik Bush se pred put sastao s palestinskim predsjednikom Mahmudom Abasom da bi saznao kako da ubrza mirovni proces. Palestinski lider mu je iznio moguća sporna pitanja.
Iako izraelski i palestinski razgovori do sada nisu donijeli značajne rezultate, Bijela kuća drži da postoje odredjena pomjeranja. Sam američki predsjednik juče je izjavio kako je veliki optimista da bi mirovni sporazum mogao biti postignut do kraja godine. Njegov savjetnik za nacionalnu sigurnost Steven Headley navodi i što bi to konkretno moglo “otvoriti vrata miru”.
„Predsjednik Abas će se moći obratiti stanovnicima u Pojasu Gaze i saopštiti im kako postoje dva izbora –nastaviti život pod represijom Hamasa ili biti dio palestinske države koju želimo i mi i svi Palestinci.“, kazao je Headley.
Prema dobrim pozvateljima Bliskog istoka, američki se predsjednik uzda u diplomatiju u vrijeme kada politika za uspješnu diplomatiju ne postoji. Teško se naime sjetiti nepovoljnijeg vremena za postizanje arapsko-izraelskog mira nego što je to danas. Politika na terenu je očajna. Američka moć i utjecaj u cijelom svijetu, pa tako i u regionu su u opadanju. Bushova administracija je do grla u problemima – kombinacija oslabljene ekonomije, konstantnih poteškoća u Iraku i sve ozbiljnijih prijetnji od Irana – i to sve u momentu kada je podrška za predsjednika na najnižem nivou u istoriji.
Direktor katedre za Bliski istok na Univerzitetu George Washington Naithan Brown kaže da će se predsjednik Bush susresti sa i dalje vrlo oprečnim stavovima Izraelaca i Palestinaca.
«Iako su se minimalno približili jedni drugima, razlike su i dalje ogromne. Osim toga, postoje podaci koji ukazuju na to da postoji duboko utemeljena mreža izraelskih naselja, puteva i građevina. Ona može biti uklonjena, ali po vrlo visoku političku cijenu za izraelsku vladu, koja je u ovom trenutku - prilično slaba.»
Tokom boravka na Bliskom istoku, predsjednik Bush će se odvojeno sastati sa izraelskim i palestinskim liderima. On će odvojeno razgovorati i s egipatskim predsjednikom Hosnijem Mubarakom, dva kralja Abdulaha - saudijskim i jordanskim – sve u pokušaju da animira ostale zemlje u regionu da se uključe u mirovni proces.
