Politički analitičar iz Hrvatske Davor Gjenero:
RSE: Kako su rezultati izbora dočekani u Hrvatskoj, mislite li da je ovo dobar znak za Srbiju, Hrvatsku i region uopšte?
Gjenero: Sasvim sigurno u Hrvatskoj je nastala neka vrsta olakšanja. Hrvatska je više ili manje otvoreno držala palčeve gospodinu Tadiću i većina se nadala da do radikalizacije političke arene u Srbiji neće doći. Ta nada naravno nije prije svega nekakva želja za prioritetni dobrobit Srbije, nego se prioritetno radi o interesu Hrvatske da se Srbija demokratski konsolidira, da iz Srbije ne dolaze nikakvi ozbiljniji regionalni potezi.
RSE: Da li je ovo olakšanje i za hrvatske privrednike koji jako puno ulažu u Srbiju, oni su jedni od najvećih inostranih investitora koji su proteklih meseci bili suočeni sa jakim pritiscima, pa i pretnjama i pozivima da se ne kupuje u njihovim tržnim centrima i slično?
Gjenero: Sasvim sigurno. O tome se u Hrvatskoj nije puno govorilo, međutim, činjenica je da neki od vrlo utjecajnih ljudi na formiranje dominantne politike u Hrvatskoj imaju svoje vrlo izrazite ekonomske interese, tako da je i to u dobroj mjeri utjecalo na određeno olakšanje sa izbornim rezultatom, ali ipak nije samo to. Znate, granica između Hrvatske i Srbije je relativno velika, regije koje u Hrvatskoj nisu demokratski konsolidirane graniče se sa Srbijom. Jedina područja u Hrvatskoj u kojima je politički radikalizam još živ su područja uz granicu sa Srbijom. Radikalizacija političkog života u Srbiji bi legitimirala nacionalistički radikalizam u Slavoniji na primjer, a to sasvim sigurno ne bi utjecalo dobro na političke procese u Hrvatskoj.
Politički analitičar iz Prištine Škeljzen Malići:
RSE: Da li mislite da pobeda koalicije Za Evropsku Srbiju, bez obzira na njihove stavove i zalaganje za ostanak Kosova u Srbiji, ipak znači određeno omekšavanje?
Malići: Očekujem da će doći do nekog omekšavanja, ali ipak zavisi kakva će Vlada biti formirana u Srbiji.
RSE: Da li se u Prištini večeras ipak oseća olakšanje?
Malići: Priština je to pratila, gledala, mislim da se ne očekuju neke velike i bitne promene, ali sigurno je olakšanje ako se ima posla sa Tadićem i proevropskom Srbijom, zato što se sa njima na neki način može razgovarati i, možda ne odmah, ali u neko dogledno vreme da se nađe put da se ide napred. Ja mislim da će Srbija biti realistična i prihvatiti ovu novu realnost i nezavisnost Kosova.
RSE: Nije tajna i vrlo je jasno ko su bile te snage u koje su se uzdali Srbi sa Kosova. Kako će oni doživeti ovaj, mogu da kažem, udarac?
Malići: Ogoromna većina kosovskih Srba uvek je, na neki način, radikalno glasala, za ove radiklanije snage. Ali, ove izbore, kako je danas izjavio Riker, UNMIK će poništiti. Ja ne znam kako oni mogu da donesu neke rezultate. Sigurno će to, na neki način zaoštriti situaciju na severu i postaviti same kosovske Srbe u neku pat poziciju, ili nezgodnu poziciju da neće imati legitimnih predstavnika, ili da će se boriti da ozvaniče ove koji će sada biti izabrani, ali neće moći više da se konstituišu kao organi Srbije ovde na Kosovu. Međunarodni faktori će u narednoj fazi morati da trasiraju način na koji kosovski Srbi mogu da se integrišu u kosovsko durštvo.
Miloš Bešić iz Centra za demokratiju i ljudska prava u Podgorici:
RSE: Jeste li očekivali ovakve rezultate?
Bešić: Ja moram da priznam da je, uslovno rečeno, postignut rezultat iznenađenje. Doista se moglo pretpostaviti da će potpisivanje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, uz sve prateće elemente koji su išli uz potpisivanje Sporazuma, pre svega mislim na otvaranje inostrane privrede i konkretne poteze koje su neke inostrane kompanije preduzele u odnosu na Srbiju uticati na birače. Nije se znalo doista da li će to proizvesti pravi ili kontraefekat. Rezultati pokazuju da je to pozitivno uticalo na biračko telo, u smislu osnaživanja evropske orijentacije. Mislim da su izbori nedvosmisleno dokazali jedno ogromno, većinsko opredeljenje građana Srbije za dalje kretanje ka evropskim integracijama.
RSE: Godinu dana je bilo potrebno da Srbija pošalje svog ambasadora u Podgoricu, odnosno na Cetinje. Dakle godinu dana je bilo potrebno da se neko u Beogradu, da tako kažem, pomiri sa istinom osamostaljenja Crne Gore. Mislite li da će učvršćivanje odnosa Beograda i Podgorice posle ovoga ići brže i kvalitetnije?
Bešić: Svi znamo koja je to bila tačka, odnosno ko je bio kočničar u uspostavljanju i normalizaciji odnosa između Srbije i nezavisne države Crne Gore. To je bio Vojislav Koštunica i ta vrsta političke ideologije kojom se oni okružuju, rekao bih političkog autizma. Sasvim je izvesno da, ukoliko bude, a ja verujem da će biti, formirana Vlada koalicije okupljene oko Demokratske stranke sa nekim od partnera, možemo očekivati dalje poboljšanje tih odnosa sa zvaničnom Podgoricom i još bolju i tešnju saradnju između dve države.
Analitičar nevladine organizacije ACIPS iz Sarajeva Reuf Bajrović :
RSE: Gospodine Bajroviću, hoćete li Vi mirnije spavati večeras? Srbiji je pretilo da na vlast dođu snage koje se otvoreno zalažu protiv toga da Ratko Mladić bude isporučen Hagu, koje otvoreno ne priznaju i umanjuju genocid u Srebrenici.
Bajrović: Činjenica je da pobeda koalicije predvođene DS-om uliva neku nadu. Međutim također, nemoguće je formirati Vladu bez, po meni, SPS-a pošto gospodin Koštunica nije baš neko sa kim bi gospodin Tadić formirao koaliciju. Međutim, mislim da je od ovih svih negativnih opcija možda ovo i najmanje negativna opcija, pošto je neučešće DSS-a bitan faktor stabilizacije odnosa u regionu. Vojisav Koštunica je možda i najviše insistirao na politici devedesetih godina u zadnjih nekoliko mjeseci, pogotovo nakon odluke o nezavisnosti Kosova. Na kraju, mislim da je ovo u suštini jedna velika pobjeda Evropske unije, jer EU je odlukom da potpiše Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju sa Srbijom u zadnjih sedam dana kampanje definisala pitanje oko kojeg će glasati građani Srbije, i mislim da izručenje gospodina Mladića u ovom trenutku možda i nije prioritet za Evropsku uniju, što je žalosno. Ipak, ovi rezultati će dugoročno imati pozitivan uticaj na Bosnu i Hercegovinu, a pogotovo ako se tu nađe i LDP.
