Kada je u pitanju BiH, sve je pojašnjeno postojanjem tehničkih problema prevoda teksta Sporazuma na 22 jezika EU.
Direktor Direkcije za evropske integracije, Osman Topčagić, ističe da je usvajanjem zakona o reformi policije BiH ispunila političke uslove, a da je tehnički dio završen već odavno. Tekst Sporazuma sa svim pojedinostima i dodacima je dogovoren, preveden na sva tri bh. jezika i dostavljen u Brisel - i više ne postoji nijedan razlog da bi se potpisivanje odlagalo, naglašava Topčagić:
„Tako da sada niko ne spori da BiH može da potpiše Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju i očekujem da će to jasno biti rečeno na sastanku ministara sutra u Luksemburgu. Međutim, potrebno je zaista i da se uradi niz tehničkih radnji, pripremnih radnji da se Sporazum i potpiše, između ostalog i prevođenje na 22 jezika EU i provjera tih prevoda - i izgleda da je to ono što uzima dosta vremena službama u Briselu i to je navedeno kao razlog zašto ne potpisujemo sutra na sastanku u Luksemburgu.“
Topčagić kaže kako je iz medija saznao da bi Srbija već sutra, umjesto BiH, mogla dobiti potpis na Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju, ali da o tome nema i zvaničnu potvrdu:
„Ja nemam nikakvih drugih informacija koje bi to potvrdile. Politika EU prema Srbiji se određuje u skladu s procedurama donošenja takvih odluka u EU. Mi ne učestvujemo u tome. Ja mislim da je najbolje da vidimo sada šta možemo mi učiniti da mi dobijemo potpisivanje Sporazuma što prije.“
Istina je i da su bh. političari dugo oklijevali da prihvate postavljene uslove, a prije svega usvajanje reforme policije, dok je Brisel čekao, kaže član parlamentarne komisije za evropske integracije, Ivo Miro Jović:
„I u tom iščekivanju vjerojatno i europska administracija nije se nadala da će doći do takvog uspješnog završetka. Međutim, mi smo uradili svoj dio obveze. Oni koji su trebali i koji su obećavali, odjednom nas sad stavljaju na čekanje. To nikako nije dobra poruka prema daljnim aktivnostima i koracima koje trebamo raditi u BiH. To što Republika Srbija dobija prije nas, bilo bi logike jedino u tome što su oni prije nas ispunili neke obveze koje su bile stavljene pred njih, ali sigurno da nije dobro, kad je već došao dan koji nam je bio obećan, a da se to nije ili neće učiniti. Zato se nadam da ovakvih pogrešaka neće biti u budućnosti, a i naša diplomacija mora odlučnije poduzimati korake u razgovorima sa predstavnicima EU.“
Dobro obaviješteni izvori u Briselu tvrde kako je poziv Srbiji za potpisivanje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju prije BiH najstojanje Evrope da se ohrabre demokratske snage pred predstojeće izbore u ovoj zemlji. Dugogodišnji novinar, dopisnik iz Brisela Elvir Bucalo kaže:
„Da se svi evropski mehanizmi stave u pogon proevropskih snaga u Srbiji, da se Borisu Tadiću da sva moguća prednost nad nacionalistima i da Evropljani konačno imaju sagovornika u Srbiji nakon izbora koji će biti u stanju da provede ono što se od njega traži. Za uzvrat će dobiti, između ostaloga, sad su već velike šanse za to, i potpis na Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju.“
Bucalo dodaje da u Kancelariji visokog predstavnika EU, Havijera Solane, ponavljaju da su u pitanju samo tehnički detalji prevoda Sporazuma, iako je njegov najveći dio već odavno preveden. Stoji i otvoreno pitanje briselske administracije: zašto se BiH odjednom toliko žuri nakon što su potrošene godine da bi traženi uslovi bili ispunjeni? Moguće je da potpisivanja neće biti prije 1. jula, ističe Bucalo:
„Postoje teorije da će Francuzi, kao jaka nacija koja sjeda na tu predsjedničku fotelju, ostaviti to za svoj prvi dan predsjedavanja, 1. juli, a moguće je i da će Slovenci pokušati time da finaliziraju svoje šestomjesečno predsjedništvo. U svakom slučaju, ono što je moguće da se desi sutra i što će se desiti kad je BiH u pitanju, to je verbalna podrška bh. naporima, fraza o tome da će Sporazum biti potpisan čim se tehnički preduslovi za to ispune. A, za Srbiju ćemo vidjeti. Postoje šanse, kažu, veće od 50 posto.“