Neovisni ekonomski analitičar, doktor Mladen Vedriš, priznaje da je hrvatska vlada još u prošlom mandatu izradila strateški okvir razvoja, ali to nije i precizna strategija kojom bi u idućih pet do sedam godina morala barem udvostručiti izvoz:
"Hrvatska je za tri godine u Evropskoj uniji. To znači da će imati tržište od 500 milijuna pod nosom. Zato morate potaknuti investitore, obrazovati ljude, prepoznati proizvode. Uzmite primjer Nizozemske, koja je 62 posto teritorije Hrvatske. U jednom malom mjesta burza cvijeća svaki dan izvozi 21 milijun komada cvijeća. Pomnožite sa 250 radnih dana i dobit ćete cirka pet milijardi komada. Pomnožite to sa, recimo, pola eura i dobit ćete vrijednost od 2,5 milijarde eura proizvedenih u toj zemlji. Pokušajte zamisliti koje stoje tehnologije iza toga, koja je to visoka razina obrazovanosti ljudi da znaju tu proizvodnju poduprijeti. Evo vam strategije - proizvoditi jednu poljoprivrednu vrijednost visoke dodatne vrijednosti. Brodogradnja - sa porastom interesa za brodski prostor to postaje prvorazredna kvalitetna investicija. Logistika - čitava Evropa preko mediteranskog pojasa, iz sjevernih luka dovlačiti sa Dalekog istoka proizvodnju koja se tamo preselila. Danas investiranje u logistiku u lukama, po stopama profitabilnosti, znatno je veće nego što su klasične investicije u šoping molove, stambenu izgradnju i slično. Prilike su tu, samo ih se mora prepoznati, artikulirati i na kraju dana ostvariti."
Upravo to ovog trenutka, kaže ravnateljica zagrebačkog Ekonomskog instituta, doktorica Sandra Švaljek, čini susjedna Mađarska:
"Mađarska sebi gradi imidž prometnog i logističkog čvorišta između Istoka i Zapada. Ona doista jako puno ulaže u izgradnju logističkih i distribucijskih centara. Cijeli sustav, i industrije i usluga, bi isto tako i Hrvatska mogla izgraditi. Hrvatska ima Rijeku, luku koja ima posebnu vrijednost. Upravo je u tom segmentu Mađarska prepoznala svoj potencijal, a Hrvatska još uvijek nije."
A što je s hrvatskim turizmom?
"To je sigurno jedna prednost Hrvatske. Imamo prekrasnu zemlju i lijepu obalu, ali ono što mi ekonomisti najbolje naučimo na fakultetu je - ne stavljati sva jaja u jednu košaru."
Iz oporbenih saborskih klupa vladu se često "napada" da nema čak ni viziju gospodarskog razvoja, a kamoli strategiju. SDP-ov kandidat za premijera na prošlim izborima, doktor Ljubo Jurčić:
"Prije svega mi imamo preko milijun hektara neobrađene zemlje, imamo poljoprivrednu proizvodnju koja ne odgovara, ni tržištu, ni efikasnosti. Imamo metaluršku industriju u kojoj je Hrvatska konkurentna u odnosu na Evropu, gdje je skupo raditi u odnosu na cijenu. Drvnoj i tekstilnoj industriji treba dati elemente koji će im povećavati efikasnost. Stopa rasta ne bi smjela biti ispod sedam posto, a ona bi mogla biti sedam posto na temelju ovih resursa. Odluke se donose ad-hock, parcijalno i kratkoročno."
Profesor političke ekonomije na zagrebačkom Fakultetu političkih znanosti, Dag Strpić, naglašava da Hrvatska, unatoč liberalnoj orijentaciji, mora voditi ekspanzivniju vanjsku ekonomsku politiku:
"Vjerovali ili ne, Hrvatska nikada nije imala strategiju razvoja u svojoj povijesti, ni u jednom sistemu, ni pod jednom vladom. Najviše do čega se došlo su preambule, popis želja i orijentacija i to je bilo sve. S jedne strane je to previše obvezujuće jer bi Hrvatska morala precizno definirati ciljeve i sredstva, pa bi se onda moralo i odgovarati i uvijek bi se nekoga moralo opozivati - ministarstva, vladu stranke na vlasti - što vladajućima kod nas, koji god da bili, uglavnom ne paše."
