Upravni odbor Centralne banke BiH je donio odluku da ova banka ne može biti fiskalni agent u procesu izdavanja državnih obveznica za rješavanje pitanja stare devizne štednje za dio zemlje, nego samo za cijelu BiH, izjavio je guverner Centralne banke Kemal Kozarić:
„Prema Zakonu o rješavanju unutarnjeg duga BiH, Ministarstvo finansija i trezora BiH izdaje obveznice za cijelu BiH. U međuvremenu je Republika Srpska izdala obveznice, a Ministarstvo finansija i trezora BiH je pokrenulo ustavni spor o ovom pitanju. To je prvi pravni problem u ovom procesu, a drugi je, da je Ministarstvo finansija i trezora odlučilo da izda obveznice za Federaciju BiH i Brčko Distrikt BiH.“
Prema Kozarićevim riječima, Upravni odbor je donio ovu odluku shodno odredbama zakona:
„Banka je aktivno učestvovala u priprema za ovoj proces i upozoravali smo na moguće probleme, ali Ministarstvo finansija i trezora BiH nije reagovalo na naša upozorenja. Ako bi se Ustavni sud BiH izjasnio da se RS vrati u ovaj proces, Centralna banka je spremna da preuzme ulogu fiskalnog agenta za BiH. Ova banka je institucija svih građana BiH i želimo da njeni građani budu ravnopravni. Bilo kakvo djelimično rješenje nije prava stvar i ne želimo da budemo dio te igre. Također, ne želimo da nas Ministarstvo finansija i trezora BiH svede na to da budemo banka samo jednog entiteta.“
Na pitanje o tome da li će građani Federacije BiH dobiti obveznice po osnovu verifikovane devizne štednje zbog nastale situacije, guverner je kazao da postoji pravna mogućnost da država u ime jednog entiteta izda obveznice, ali je potrebno da se o tome izjasni entitet, odnosno da je saglasan da država BiH u njegovo ime izda obveznice. Ministarstvo finansija i trezora BiH, inače je 28. marta trebalo početi emisiju obveznica, koje dospijevaju tek nakon šest mjeseci, prema amortizacionom planu Federacije.
Guverner je takođe objasnio da su Federacija i Brčko Distrikt dostavili Ministarstvu finansija i trezora verifikovanu štednju, koja se konvertuje u obveznice i koje izdaje, u njihovo ime, ovo državno ministarstvo. Verifikovana štednja u Federaciji BiH iznosi 383,5 miliona konvertbilnih maraka, a Brčko Distrikta BiH 43,5 miliona konvertibilnih maraka.
Izbjeglice kod ministra Kebe
Delegacija Saveza udruženja/udruga izbjeglica, raseljenih i povratnika u BiH posjetila je potpredsjednika Federacije BiH Mirsada Kebu, s kojim je razgovarala o rješavanju pitanja izbjeglica. Sagovornici su se složili da se u posljednje vrijeme neka druga pitanja stavljaju u drugi plan rješavanje problema izbjeglica u BiH, odnosno potpune provedbe Aneksa VII Dejtonskog sporazuma, saopćeno je iz Kebinog kabineta:
„Za definitivno rješavanje pitanja izbjeglica u ovom trenutku postoje adekvatna ustavna i zakonska rješenja, koja samo treba do kraja provesti. Ništa nas ne sprječava da, sukladno Odluci o konstitutivnosti naroda, imamo pravedniju politiku zapošljavanja izbjegličke populacije na čitavom prostoru BiH. No, izgleda da još uvijek određeni političari upotrebljavaju izbjeglice i raseljene za ostvarivanje svojih političkih ciljeva“, kazao je Kebo.
Predsjednica Saveza Mirhunisa Zukić je informirala potpredsjednika Federacije da su u Savezu počeli s realizacijom projekta „Monitoring održivog povratka“, kojeg, umjesto državnih institucija, financira švicarska vlada. Savez uskoro počinje i veliku kampanju, tokom koje će animirati ljude da se prijavljuju u mjesta povratka.
Apel Fonda PIO RS
Fond penzijsko-invalidskog osiguranja Republike Srpske uputio je apel Kantonalnom sudu u Mostaru da hitno riješi tužbu protiv Zavoda penzijsko-invalidskog osiguranja FBiH, kako slučaj ne bi bio upućen Evropskom sudu za ljudska prava.
Fond PIO RS podnio je tužbu 2005. godine sa zahtjevom da Zavod FBiH preuzme isplate penzija za 35.411 korisnika koji su penzijska prava ostvarili na području FBiH. Riječ je o osobama koje su se tokom i poslije rata preselili na područje RS i tu su nastavili dobijati penzije iz Fonda RS. Tužbu je prošle godine odbacio mostarski Opštinski sud, a o žalbi na presuda treba da se izjasni Kantonalni sud.
Uz apel, Fond PIO RS se poziva i na presudu Evropskog suda po istovjetnoj tužbi Duška Karanovića iz Sarajeva, kojom je prihvaćena tužba, i Zavod PIO je već počeo isplaćivati penzije Karanoviću.
Želja za povratkom se istopila
U Pridvoricu, selo bliže Olovu u Federaciji BiH, a koje zvanično pripada opštini Sokolac u Republici Srpskoj i o čijim povratnicima ne brine niko iz brojne i složene strukture bosanskohercegovačke države, vodi nas reporter Kadir Plećan:
Priča o povratnicima u selo Pridvorica u opštini Sokolac, još je jedna potvrda neophodnosti hitne provedbe strategije održivog povratka. U ovo pitomo mjesto, podno romanijskog platoa, vratilo se 10 od 22 prijeratne porodice. Iako se nalaze u blizini regionalnog puta Sokolac-Olovo, nemaju prevoza, a lokalnim putem do sela, gotovo je nemoguće proći. Nije onda ni čudo da u selu žive mahom stariji stanovnici, koji i sami razmišljaju o ponovnom odlasku sa kućnog praga. Fehim Išerić:
Nakon povratka i života u kolibama, donirani građevinski materijal ugradili su u rekordnom roku. No, želja za povratkom brzo se istopila u moru problema. Mujo Išerić:
„Čovjeka vuče da dođe na svoje, ali niko o ničemu ne brine. Dali su nam samo materijal, kuće smo popravili svojim sredstvima. Niko te ne pita možeš li živjeti. Negdje daju poneku mašinu, ali su i dalje kolica kod nas glavno sredstvo.“
Na prazna obećanja o podršci povratnike iz sela Pridvorica sada podsjećaju rate kredita utrošenih na izgradnju kuća. Hajra Išerić:
„Obećavali su nam sve živo. UNHCR nam je obećavao da će nam dati i stoku i mašine i sve ako budemo pravi povratnici. Od toga nikad ništa. Da su makar došli da vide gdje smo, šta smo i šta radimo. Dizali smo kredite i sad ih nemamo od čega da vraćamo.“
Vjerujući u stočarsku tradiciju ovog kraja, Zahir Pačariz, iako stopostotni invalid, obnovio je stado vlastitim trudom, pokušavajući opstati u ovim, vrlo teškim uslovima:
„Imam jednu kravu i obnavljam stado. Sve sam sám kupio, nisam dobio ni kokoš.“
Pridvorica nije ono što je nekad bila. Nekada plodne livade, danas zjape neobrađene, a loši putevi blokiraju pristup selu:
„Nije bilo tih para kojima je neko prije rata ovdje mogao platiti komad zemlje. Ovdje je zemlja plodna k‘o u Posavini. Odavde se nikud nije išlo, nije se selilo. Ovdje je fino, pitom kraj.“
Sve dok se nešto konkretno ne učini, povratnici se ovakvim putevima ne vraćaju. A ovakvi primjeri obeshrabruju još uvijek golemu armiju raseljenih.
Ovo je moj Kotor Varoš
U Kotor Varoši župnik poziva Hrvate da se vrate. Prenosi Erduan Katana: