Akciju 'Odluka narodu - NATO na referendum' podržavaju i neke političke stranke, među kojima i najjača oporbena Socijaldemokratska partija Hrvatske, jer smatraju da o tako važnom koraku mora odlučiti sam narod.
«Ja sam 'za' ovu inicijativu, ne zbog toga što bih bila protiv toga da Hrvatska uđe u NATO nego zbog toga što mislim da hrvatski narod ima pravo odlučivati o toj odluci.»
Izjavu i stav poznate hrvatske teatrologinje Mani Gotovac ponovila je i u našoj anketi većina Zagrepčana koji su danas potpisivali peticiju:
„Da, točno, ljudi bi trebali o puno toga odlučivati, ali malo ih se pita.“
„Možda se boje mišljenja naroda,“
Hrvatski premijer Ivo Sanader ustvrdio je i u današnjoj emisiji Hrvatskog radija 'Kako Vlada vlada' da je referendum o ulasku u NATO nepotreban jer su se hrvatski građani o tome izjasnili na izborima birajući stranku čiji je izborni program bio i – ulazak u NATO.
«Za ulazak u NATO, prema hrvatskom Ustavu, nema potrebe za referendumom jer se ne prenosi suvereniteet na NATO. Druga je stvar kod Europske unije – tu se prenosi dio suvereniteta i tu treba referendum. Znači, naše stajalište je bilo 'ako birate Hrvatsku demokratsku zajednicu birate i članstvo u NATO-u. I u tom smislu nema potrebe za referendumom jer Ustav to ne predviđa», kaže premijer.
Član opozicijske Socijaldemokratske partije Hrvatske i vojni analitičar Zlatko Gareljić podsjeća da je njegova stranka oduvijek zagovarala euroatlanske integracije, ali i –referendum:
«Istina je da sa ustavno-pravnog aspekta Vlada nema obavezu raspisivanja referenduma, ali isto tako sa ustavno-pravnog i zakonskog aspekta, a napose sa aspekta demokratske kulture, nema zapreka da se o tako dalekosežnom pitanju, kao što je integracija u Sjevernoatlanski savez, ne konzultiraju građani.»
Nije hrvatskoj Vladi neprihvatljiv referendum, ali je ona već odavno sama odlučila o svemu što se tiče NATO a i 'post-festum' referendum je doista suvišan, ponavlja svoju tezu dr Slavko Kulić iz zagrebačkog Ekonomskog instituta:
«Tim više što je hrvatski prostor već predan stranoj vojnoj sili na uporabu 2004.godine i 2005. Hrvatski Sabor je to potvrdio. Prema tome, Vlada ne želi dovesti sebe u bilo kakvo iskušenje sa referendumom, da bi se narod, eventualno, suprotstavio onome što je već dogovoreno, što je već potpisano i gotovo nametnuto izvan hrvatskog naroda i izvan Hrvatskog sabora.»
Gordan Bosanac iz Centra za mirovne studije navodi još dva razloga zbog kojih misli da Vlada izbjegava referendum o NATO-u:
«Prvi je što čak i političke elite u Hrvatskoj također smatraju da su pitanja vezana uz sigurnost pitanja kojima se može baviti samo određeni krug ljudi i da to nije pitanje kojim bi se bavio takozvani 'narod'. A drugi je razlog to što mislim da se oni boje referenduma jer se boje njegovih rezultata. To je ponovo posljedica toga što građani nisu bili informirani o NATO-u i moglo bi se desiti da građani više glasaju protiv Vlade, pa i protiv referenduma.»
No, ako nevladine udruge uspiju u iduća dva tjedna prikupiti 450.000 potpisa, koliko je potrebno da se Vladu 'natjera' da raspiše referendum, premijer Sanader je, iako nevoljko, i danas ponovio da će Vlada u tom slučaju - raspisati referendum.
«Pa,onda ćemo morati o tome ozbiljno raspraviti. To treba, onda, respektirati tu činjenicu. Treba respektirati tu činjenicu, ali ponovno ponavljam – morat ćemo se upitati svi zajedno kakva je poruka koju Hrvatska šalje?! Dakle, mi imamo ovdje činjenicu da, s jedne strane imamo gotovo završen posao, evo, za tri dana dobivamo pozivnicu, da se nakon toga potpisuje protokol, da ide u ratifikaciju zemljama članicama. I sad ćemo mi slati zemljama članicama poruku 'e, čekajte malo, najprije ćemo mi vidjeti referendum jel' mi to uopće hoćemo'. To još nitko nije napravio, da dobije pozivnicu pa da se tek onda odlučuje je li hoće biti ili neće biti članica NATO-a.»
