Ta podijeljenost, kažu autori projekta Nove škole, negativno utječe na djecu, ali i na njihove roditelje, kao i budućnost te, etnički mješovite zajednice u kojoj su tragovi rata još uvijek snažno prisutni.
Ivana Milas, voditeljica projekta Nove škole, na čemu već nekoliko godina radi osječka nevladina udruga Nansen dijalog, kaže kako je cilj cijele zamisli ponuditi integriranu osnovnu školu u Vukovaru, prilagođenu obrazovnim potrebama multietničke i multikulturalne sredine:
„Ideja je da djeca idu u isti razred, da uče zajedno i da uče živjeti zajedno. Sva djeca bi imala mogućnost da ostvare socijalni kontakt koji im je u trenutnim uvjetima onemogućen. Djeca su u drugim školama podjeljena do srpskih i hrvatskih razerda, nemaju mogućnost zajedničkog druženja, a ako se i druže - to rade van škole. Škola, pa i vrtići, su u Vokovaru podjeljeni. Na žalost, institucije pokazuju da je ta podjela normalna. To je ono što nije dobro.“
A da su problemi među djecom veliki, zbog činjenice da idu u odvojene razrede, podijeljene njihovom nacionalnom pripadnošću, potvrđuje i iskustvo Marinka Uremovića, nastavnika u vukovarskoj Osnovnoj školi Blago Zadro:
„U trećem razredu sam pričao sa djecom na jednoj radionici o Uskrsu. Pitao sam ih da li su spremna imati Srbina za prijatelja. Polovina djece je automatski reklo da ne, drugi, veći dio, je rekao da bi možda, dok je jako mali dio rekao da bi. Smatram da je to zbog toga što su djeca odvojena, što se još uvijek govori o stereotipima, što se još uvijek dijelimo na mi i oni. Djeca nemaju nekih velikih kontakata s drugom stranom, pa je onda lako održavati te stigmatizirane predrasude o drugoj strani kao nekom neprijatelju.“
Ivana Milas, voditeljica projekta o stvaranju Nove škole u Vukovaru, nudi rješenje kako bi sadašnju podijeljenost osnovnoškolske djece bilo moguće prevladati:
„U ovoj školi bi se također omogučilo djeci da uče jedni o drugima na pozitivan i afirmativan način. To bi bila jedna posebna škola koja bi bila predmet jedne kulturne i duhovne baštine zavičaja, gdje bi se omogućilo svoj djeci da uče o kulturnom i duhovnom naslijeđu svih naroda koji žive na ovom prostoru, što je različito od sadašnjeg manjinskog obrazovanja, u kojem samo određena manjina uči o sebi, dok većina ne uči, ili vrlo malo uči, o pripadnicima ostalih manjina.“
Nevenka Prodanić, čije će dijete ove jeseni krenuti u osnovnu školu, zagovornica je ideje da vukovarska djeca, bez obzira na svoju nacionalnost, idu u zajedničke razrede i uče po istom nastavnom programu. Zato ona podržava ideju Nove škole:
„Mislim da je glavni problem roditelja u našem gradu što prilikom upisa djece u školu trebaju izabrati jednu od strana. To je veliki problem, jer je Vukovar specifična sredina i većina nas je iz mješovitih brakova. Poslati dijete u takvu jednu školu, gdje su djeca odvojena, šaljemo im jednu pogrešnu poruku - kako je živjeti odvojeno ispravno, čak i poželjno.“
Novica Gajić, nastavnik u vukovarskoj osnovnoj školi Dragutin Tadijanović, koji predaje i u seoskoj osnovnoj školi u Markušici, kaže kako se djeca, bez obzira na činjenicu što pohađaju odvojene, hrvatske ili srpske razrede, međusobno druže i komuniciraju. U tome vidi dobru podlogu na kojoj bi se mogla razviti ideja o Novoj školi:
„Možda u školama na selima, gdje se nastava odvija na jezicima nacionalnih manjinai nije tako veliki problem, koliko je veliki problem u gradu, ukoliko u istu školu idu djeca koja su totalno razdvojena i koja nemaju ništa zajedničko. Ono što uočavam na terenu jeste da se ta djeca ipak druže međusobno, kontaktiraju, komuniciraju i ako sama vide da tako mogu nastaviti svoje školovanje - zašto se onda ne bi zajedno i obrazovali i išli zajedno u iste učionice.“
Ivana Milas, iz nevladine udruge Nansen dijalog kaže kako su istraživanja provedena 2005. godine, među roditeljima djece osnovnoškolskog uzrasta u Vukovaru, pokazala da ih je sedamdeset posto nezadovoljno postojećim modelom školovanja. Time objašnjava i dobar odaziv roditelja, koji su svojim potpisom na peticiji podržali koncept Nove škole:
„Započeli smo sa javnim potpisivanjem peticije za oživotvorenje Nove škole i samo u prva četiri dana u Vukovaru je tu peticiju potpisalo više od 200 ljudi. Sada već imamo preko 400 potpisa za tu inicijativu.“
Uz učitelje i roditelje u realizaciju projekta Nove škole u Vukovaru uključeni su i predstavnici Grada Vukovara, tamošnje Vukovarsko-srijemske županije, Agencije za odgoj i obrazovanje, Vijeće nacionalnih manjina, te nevladine organizacije i predstavnici vjerskih zajednica.
