Dostupni linkovi

Hrvatska priznala Kosovo


Premijer Ivo Sanader objavio je da je Hrvatska priznala Kosovo, 19. mart 2008.
Premijer Ivo Sanader objavio je da je Hrvatska priznala Kosovo, 19. mart 2008.

Hrvatska je Vlada danas priznala neovisnost Kosova, a o namjeri priznanja potpisla je i zajedničku izjavu s vladama Bugarske i Mađarske. Potpredsjednik Vlade i predstavnik Srba Slobodan Uzelac nije podržao odluku.

Zašto je Hrvatska odugovlačila i što je neposredno nakon odluke o priznanju izjavio hrvatski premijer Ivo Sanader?
Nakon 30-tak zemalja koje su dosad priznale neovisnost Kosova učinila je to danas, nakon jednomjesečnog taktiziranja, i Hrvatska. Premijer Ivo Sanader je kazao kako je o svemu jutros razgovarao i s visokim dužnosnikom u Vladi Srbije:
«Mi, kao susjedi Republike Srbije, želimo dati punu potporu u svim nastojanjima Republike Srbije u razvijanju dobrosusjedskih odnosa i njihovom putu prema euroatlanskim integracijama. Pošli smo od tog realiteta, znamo da je ovo teški problem za Srbiju, imamo puno razumijevanja i to želim ovdje s punom odgovornošću reći - to je bio i jedan od razloga što je Hrvatska, ja bih kazao sa jednim prijateljskim pristupom, i čekala, razgovarala i konzultirala se sa čitavim nizom međunarodnih čimbenika, između ostaloga i sa vlastima u Srbiji.»
Odluku hrvatske Vlade o priznanju Kosova, kao ni zajedničku izjavu s Bugarskom i Mađarskom, nije podržao potpredsjednik Vlade Slobodan Uzelac, ponudio je premijeru mandat na raspolaganje, a o daljnjoj sudbini sudjelovanja Samostalne demokratske srpske stranke u Vladi odlučit će sama stranka, čiji predstavnici zastupaju stav da je s priznanjem trebalo još pričekati, barem dok ne prođu izbori u Srbiji. Premijer Sanader:
«Duboko razumijem njegov čin, duboko razumijem i njegovo stajalište da ne može podržati ovakvu odluku Vlade, razumijem poziciju u kojoj se nalazi SDSS. Međutim, što se mene tiče, ja tu ostavku, odnosno stavljanje mandata na raspolaganje od strane potpredsjednika Uzelca, neću prihvatiti.»
U povodu hrvatskog priznanja Kosova predsjednik države Stjepan Mesić uputio je pismo kosovskom predsjedniku Fatmiru Seidiu u kojem izražava nadu da će se Kosovo razvijati kao demoratska država i u kojoj će se strogo poštivati ljudska prava svih njezinih građana. Prve političke reakcije u Hrvatskoj na priznanje Kosova uglavnom su pozitivne. Predsjednica Nacionalnog odbora za praćenje pregovora s Europom Vesna Pusić:
«Ja mislim da je Hrvatska trebala priznati Kosovo jer je to jedna politička činjenica i vjerujem da neke stvari treba naprosto napraviti jer su pravedne. S druge strane, odabiranje datuma i taktiziranje s hrvatske strane oko priznavanja Kosova također mislim da je u ovom slučaju dobro, jer je to de facto jasna poruka i znak susjedima u Srbiji da Hrvatska vodi računa i stalo joj je do dobrih odnosa sa Srbijom i da se tu ne ponaša bezobzirno, nego želi zadržati i razvijati dobre odnose sa Srbijom, ali, naravno, ne može ignorirati političke činjenice.»
Predsjednik najveće oporbene stranke, Socijaldemokratske parije, Zoran Milanović:
«Srbija je susjed i važan partner, ali u ovom trenutku Vlada je učinila jedino moguće i priznala Kosovo jer to je politička realnost.»
Hrvatska je s razlogom dva mjeseca taktizirala, jer je riječ o osjetljivom pitanju i nije joj svejedno kakve će odnose imati sa susjednom Srbijom, ističe za naš program profesor na zagrebačkom Fakultetu političkih znanosti Branko Caratan:
«To je možda i razlog što je hrvatska Vlada u priznanje Kosova ušla u bloku s Mađarskom i Bugarskom jer se time demonstriralo da se ne radi o jednom stavu koji se diskriminatorski odnosi prema srpskoj politici nego da se radi o jednom stavu koji postaje širi europski stav.»

Milorad Pupovac

Dan prije priznanja Kosova, u utorak, u zgradi hrvatske Vlade na zagrebačkom Markovom trgu održan je sastanak premijera i predsjednika HDZ-a Ive Sanadera sa prvim ljudima Samostalne demokratske srpske stranke. Nakon sastanka nije bilo očitovanja Vlade, a u ime SDSS-a Milorad Pupovac je izjavio da ta stranka ostaje pri stavu da odluku o priznanju Kosova treba ostaviti za razdoblje nakon srbijanskih izbora kako ona ne bi još više opteretila odnose u regiji:

„Naš stav je da Vlada Republike Hrvatske treba pričekati sa odlukom o priznanju, zbog predizbornih aktivnosti u Srbiji i zbog stanja na Kosovu. Tome treba pristupati što je moguće opreznije i sa što je moguće više obzira prema procesima koji su tamo, koji su krajnje delikatni i krajnje ozbiljni.“

Na pitanje hoće li Samostalna demokratska srpska stranka izići iz hrvatske Vlade ako Hrvatska prizna Kosovo, Pupovac je odgovorio:

„Tijela SDSS-a i Srpskog narodnog vijeća kao samouprave Srba u Hrvatskoj će sigurno razmatrati stanje ukoliko dođe do toga da odluka bude sutra donesena. Nakon toga ćemo moći reći kakvo će biti naše ponašanje i kakvo će biti naše držanje u tome što me pitate.“

Upitan je li SDSS i načelno protiv priznanja Kosova, Pupovac je kazao kako ta stranka nema mehanizme da odlučuje o takvom stajalištu Vlade.

SDSS u Vladi ima jednog od četiri potpredsjednika i tri zastupnika u Saboru. Njihov eventualni izlazak iz Vlade i iz parlamentarne većine, objektivno ne bi destabilizirao političku scenu u Hrvatskoj, jer bi se tri glasa u Saboru lagano nadomjestilo. Postoje i procjene kako bi njihov odlazak u opoziciju, uz svo dužno poštovanje prema emotivnoj važnosti Kosova za Srbe, bio neodgovoran prema njihovim glasačima – hrvatskim građanima srpske nacionalnosti, čije probleme se objektivno može mnogo efikasnije rješavati iz pozicije vlasti, nego iz opozicije.

Najnovija istraživanja pokazuju da 80 posto hrvatskih građana podržava hrvatsko priznanje države Kosovo. Savjetnik za istraživanja u agenciji „Puls“ Dragan Bagić za naš radio kaže kako ga velika potpora hrvatskom priznanju Kosova ne čudi, ali da je zanimljiva potpora građana ponašanju hrvatskih vlasti u ovoj situaciji:

„Većina njih prepušta Vladi i predsjedniku da na neki način procijene kada je najpovoljniji trenutak da se to napravi. Građani ne vrše pritisak da se to napravi što prije. Kod većine ovih koji podržavaju priznanje postoji spremnost da se s tim taktizira, ovisno o okolnostima, događajima i tako dalje.“

Većina anketiranih građana ne očekuje destabilizaciju regije:

„Dvije trećine građana se ne boji eskalacije oružanih sukoba u regiji kao posljedice situacije na Kosovu. Također se ne boje da bi moglo doći do destabilizacije Bosne i Hercegovine, odnosno proglašenja nezavisnosti Republike Srpske. Većina građana smatra da će se situacija u regiji relativno brzo stabilizirati i da neće dovesti do neke dugoročnije destabilizacije, što je važno za samo njihovo ponašanje u zemlji, njihov odnos prema štednji, investicijama, potrošnji i tako dalje.“

Kratka anketa koju smo napravili među Zagrepčanima potvrđuje rezultate „Pulsove“ ankete:

„Hrvatska može priznati Kosovo. Mislim da bi trebala to napraviti. I mi smo dobili svoju državu, pa smatram da bi i ostali narodi koji žele imati svoju državu imao pravo da je dobije.“
„Još je rano. Treba sačekati da se stišaju strasti s jedne i s druge strane i priznati kad bude sve mirno. Bez obzira na Evropu.“
„Hrvatska je trebala priznati Kosovo među prvima, zato što su se ljudi s Kosova borili za Hrvatsku državu.“
„Još je prerano. Mislim da još nisu spremni da budu samostalna država.“
„Vlada vjerojatno najbolje zna koji je pravi trenutak za to.“

XS
SM
MD
LG