Američki Stejt Department ocenio je da se ljudska prava u Srbiji generalno poštuju, ali da uprkos tome, još uvek ostaju mnogi problemi, kao što su neuspeh vlade da uhapsi haške optuženike, korupcija u policiji i pravosuđu, neefikasni i predugi sudski procesi, napadi na novinare i aktiviste za zaštitu ljudskih prava i druge koje kritički govore o vladi, opšta društvena netolerancija i diskriminacija etničkih i religijskih manjina, posebno Roma; nasilje nad ženama i decom, trgovina ljudima.
Iako zakon predviđa nezavisno sudstvo, sudovi su i dalje podložni korupciji i političkim pritiscima, konstatuje se u izveštaju. Posmatrači veruju da je neophodna reforma pravosudnog sistema i, posebno, smena sudija iz vremena Miloševićeve vlade.
Biljana Kovačević Vučo, iz Komiteta pravnika za ljudska prava, ima, međutim, i izvesne zamerke na izveštaj kad je u pitanju osvrt na pravosuđe:
"U pogledu građanskih parnica i nezavisnosti sudija ima samo jedan mali pasus u izveštaju, u kojem se kaže da su parnice uglavnom nezavisne i da ljudi mogu nadoknaditi štetu koju su pretrpeli – mogu naknadno ostvariti nematerijalnu nadoknadu, kako se kod nas kaže. Međutim, nije baš tako, pravosuđe je najslabija karika u sistemu i nisu samo krivični sud i krivično odeljenje problematični već su veliki problem i parnice. Postoje postupci koji se vode dugi niz godina, što je stari problem, i određeni postupci koji su dirigovani ili orkestrirani upravo preko parnica."
Iako je ustavom i zakonom zabranjeno arbitrarno upadanje u privatnost, porodicu, dom, kao i praksa prisluškivanja ili čitanja privatne elektronske i druge pošte, u izveštaju se navodi da vlada to nije uvek poštovala. U ovom kontekstu upućuje se na medijske izveštaje da je Bezbednosna informativna agencija pratila novinara Dejana Anastasijevića i snimala njegove telefonske ragovore 10 dana pre nego što mu je na prozor stana postavljena bomba.
U izveštaju se navodi da su medijske kuće, posebno B92, bile žrtve vandalizma, zastrašivanja i bombaških pretnji zbog sadržaja i kritičkih stavova suprotnih gledištima vlasti, odnosno, ultradesnih radikalnih organizacija, koji su se najčešće odnosili na status Kosova i ispitivanje uloge Srbije u ratovima devedesetih. Tokom godine zabeležen je niz takvih incidenata. Ukazuje se i na pretnje smrću Dinku Gruhonjiću, novosadskom dopisniku agencije Beta i predsedniku Nezavisnog udruženja novinara Vojvodine, objavljene na sajtu neonacističke organizacije Nacionalni stroj.
Biljana Kovačević Vučo kaže da su u izveštaju načinjeni neki veliki propusti u sagledavanju medijske slike Srbije. Mediji se, kaže, obično dele na provladine, slobodne i tabloide, ali se ne obraća pažnja na činjenicu..:
"Da postoji netransparentno vlasništvo u tim takozvanim tabloidima i da oni nisu nikakvi tabloidi već dirigovani, orkestrirani, mediji od strane određenih centara moći i tajkuna, koji plasiraju one informacije koje odgovaraju određenim vladinim strukturama – da su oni mnogo opasnija pojava od one koja se može prikazati samo preko slobode izražavanja. Postoji još jedna stvar koja me je direktno potresla, a to je što se za RTS govori da je objektivan i nezavisan i da je malo pod uticajem vlade. Međutim, javni servis je toliko pod uticajem jedne stranke u vladi, odnosno Koštuničine stranke, i njegova nezavisnost, odnosno zavisnost, se najbolje vidi upravo preko vesti koje odbija da prenese, a ne preko toga kako prikazuje određene događaje."
U dokumentu Stejt Departmenta pominju se i medijske kampanje demonizovanja, pretnji i napada na aktiviste za ljudska prava zbog njihovog etničkog ili političkog backgrounda. Navodi se da je u aprilu prošle godine tabloid Pravda etiketirao nevladine organizacije kao neprijatelje naroda, kao i to da je tokom godine bilo i fizičkih napada i pretnji aktivistima organizacija za ljudska prava, pri čemu su nadležni organi ispoljili veliku sporost u istrazi i procesuiranju takvih slučajeva.
Pažnja se u dokumentu posvećuje i korupciji, koju građani percipiraju kao jedan od najvećih problema u zemlji.
U izveštaju State Departmenta stoji i ocena da je vlada, osim registrovanja zahteva za restituciju, odnosno, povraćaja privatne svojine konfiskovane od strane komunističkog režima 1945. godine, malo uradila da tu imovinu i vrati. Zajednica jevrejskih opština je izvestila da Srbija nije obezbedila restituciju privatne jevrejske imovine eksproprisane između 1941. i 1944. godine.
Zakon zemlje obezbeđuje slobodu vere i religije i vlada tu slobodu nije kršila, ali još uvek je na delu diskriminatorni zakon o verskim zajednicama, konstatuje se u dokumentu State departmenta, i naglašava da uprkos tome što ne postoji državna religija, većinska Srpska pravoslavna crkva ima preferencijalni tretman.
State Department ukazuje i na to da je Jevrejska zajednica, koja u Srbiji broji oko 3000 ljudi, u toku prošle godine izvestila o kontinuiranim antisemitskim incidentima, vandalizmu, grafitima i cirkulaciji knjiga antisemitskog sadržaja. Vlada je, navodi se, javno osuđivala takve incidente, ali su izostali značajniji napori da se oni spreče.
Ocjene za BiH i dalje nepovoljne
Pored ostvarenog napretka u pojedinim oblastima, poštovanje ljudskih prava u BiH i dalje je na niskom nivou, navodi se u izvještaju vlade SAD-a. Još su prisutni ozbiljni problemi, a vlasti u BiH ljudska prava ne poštuju u potrebnoj mjeri, tvrdi State Department u izvještaju o stanju ljudskih prava u 2007. godini.
Zloupotrebe koje vrši policija, neadekvatni i prenatrpani zatvori, povećano maltretiranje i zastrašivanje novinara i predstavnika građanskog društva, diskriminacija i nasilje nad ženama, etničkim i vjerskim manjinama, diskriminacija osoba sa posebnim potrebama i seksualnih manjina - neka su od pitanja koja izazivaju zabrinutost.
Maksim Stanišić, zamjenik ministra za ljudska prava i izbjeglice BiH, kaže da je u izvještaju američke vlade takođe primijećeno da je ostvaren napredak u pojedinim sektorima, kao što je početak rada Instituta za nestale, te zakonsko regulisanje slobode vjere:
„Možda je kao napredak moglo biti primijećeno i to da se mijenja odnos prema nacionalnim manjinama, posebno Romima. Sigurno da postoje i ovi ozbiljni problemi koji su naznačeni u ovome izvještaju, posebno u sferi rada državnih organa, posebno onih ovlašećenja koje imaju državni organi. Tu bi, možda, u prvom redu trebalo izdvojiti kao jako, jako opravdane primjedbe na stanje u našim zatvorima, uslove u kojima se izvršavaju krivične sankcije.“
Sud BiH je, prema izvještaju američke vlade, ostvario značajan napredak kada je riječ o presudama za slučajeve organizovanog kriminala i ratnih zločina. Helsinški komitet u BiH konstatovao je, međutim, da su sudovi u BiH zagušeni i spori. Predsjednik Srđan Dizdarević:
„I u slučajevima u kojima bi se trebao primjenjivati hitan postupak sudovi ne postupaju po zakonu - kad se radi, dakle, o pravu na dom, pravu na imovinu, radno-pravnim sporovima, alimentaciji itd. Sve to, također, kasni i oteže se po sudovima.“
Entitetske i lokalne vlasti i policija često omogućavaju ili ohrabruju atmosferu u kojoj se događaju zloupotrebe slobode vjeroispovijesti, stoji u izvještaju. Jakob Finci, iz Međureligijskog vijeća, kaže da BiH ne pati od antisemitizma kao ostatak Evrope. U 2007. godini bilo je napada i na islamske i hrišćanske spomenike i bogomolje, međutim manje nego prethodnih godina. Finci podsjeća da je u BiH jedan dio ljudskih prava i samim Ustavom doveden u čudan položaj:
„Građani BiH nisu ravnopravni zavisno od dijela Bosne u kojem žive. To je ono što je naša stvarnost i vjerujem da situacija tu nije do političara, nije do dnevne politike, nego se dnevna politika uvijek štiti i zakonskim i ustavnim rješenjima koja su takva.“
State Department je u protekloj godini zabilježio i 15 slučajeva pritiska i prijetnji novinarima, 4 fizička napada, 5 sporova koji se tiču radnih mjesta, 2 slučaja zabrane pristupa lokaciji, te 1 slučaj zabrane pristupa informaciji. Ljljana Zurovac, iz Vijeća za štampu BiH, kaže da modaliteti pritisaka na novinare u BiH nisu novi:
„Prije bih rekla da su to posljednji trzaji nekih ostataka koji su u glavama naših političara. Zapravo, 10 posto ili više njih koji su političari koji su samo iz sistema centraliziranog komunizma i socijalističkog uređenja i razmišljanja da sve od njih počinje i na njima završava preneseni u nove modalitete.“
U BiH se ne poštuju rodna i prava seksualnih manjina, stoji u izvještaju. Iako postoji zakonski okvir koji bi trebao da spriječi ovu vrstu diskriminacije, stanje na terenu potpuno je drugačije, tvrdi Slobodanka Dekić iz Kju organizacije:
„Jedna je stvar to što je na papiru, a druga je stvar ono što je na terenu. Te odredbe zakona i te konvencije se ne sprovode baš onako kako bi trebalo.“
Glavni problem ostaje korupcija
Glavni problem ostaje korupcija
Komentarišući kritike iz ovog izvještaja ombudsman Šefko Crnovršanin za naš radio kaže da je tačno da u pojedinim slučajevima crnogorsko pravosuđe ne djeluje efikasno:
"Dalje, imamo i slučajeve koji se pominju u izvještaju da su zastali, da ta istraga nije u razumnom roku kada je u pitanju slučaj "Orlov let", zloupotrebe službebnog ovlašćenja od strane policije, kada je u pitanju deportacija muslimana iz Herceg Novog gdje se sprovodi istražni postupak, kada je u pitanju Bukovica gdje se sprovodi istražni postupak. Ti postupci bi morali što prije da se završe i nijesu okončani u razumnom roku".
RSE: Što kažete na ove konstatacije da ličnosti iz vlasti ponekad utiču na tužioce iz političkih razloga?
Crnovšanin: Ja nemam podatke o tome da li utiču ličnosti iz vlasti na tužioce, sudije ili druge ličnosti i o tome ne bih mogao da govorim, jer što se toga tiče kod nas u našoj kancelariji za ove četiri godine takvih prijava nije bilo, niti je bilo pritužbi građana".
U Vladinim tijelima nadležnih za borbu protiv korupcije i konflikta interesa danas nijesmo uspjeli dobiti komentar u vezi godišnjeg izvještaja Stejt Dipartmenta zato smo zabilježili reakcije političkih partija. Dragan Šoć iz Narodne stranke je bio veoma kratak:
"Sve što je Stejt Dipartment otkrio mi u Crnoj Gori odavno znamo. To nije ništa novo. Jedino što je nepoznato je dokle će ovaj narod to da trpi".
U Socijalističkoj narodnoj partiji se naslanjaju na tu ocjenu. Visoki funkcioner Aleksandar Damjanović:
"Nažalost, većina građana u Crnoj Gori u ovom a ni prethodnim izvještajima Stejt Dipartmenta i na samo Stejt Dipartmenta nego mnogih drugih međunarodnih organizacija i institucija nije rečeno ništa novo i to naši građani dobro znaju. Pitanje je samo da li takvu realnost vide državni funkcioneri na čelu svih tih institucija koje su kritikovane u ovom slučaju i da li su spremni da zbog lošeg stanja u tim institucijama preuzmu odgovornost".
U vladajućoj Demokratskoj partiji socijalista kažu da su generalne ocjene iz tog izvještaja povoljne po Crnu Goru. Portparol DPS-a Rajko Kovačević:
"Naravno, veoma korisna su i njihova zapažanja i primjedbe na još uvijek nedovoljno razvijene institucije sistema. Uvažavamo sve dobronamjerne sugestije i iskustva zapadnih demokratija iskreno pokušavamo prevazići sve te probleme. Nadamo se da će naredni izvještaj i Stejt Dipartmenta i drugih međunarodnih partnera iz godine u godinu biti još pozitivniji ne zbog ljepote izvještaja već zbog nas koji živimo u Crnoj Gori".
U mnogim područjima unaprijeđena ljudska prava
U mnogim područjima unaprijeđena ljudska prava
Žrtve kršenja ljudskih prava u Hrvatskoj slažu se sa ocjenama u izvješću State Departmenta. Vladinom Uredu za ljudska prava izvješće još nije službeno uručeno, ali otvoreni su prema ocjenama iz njega.
Hrvatska vlada poštuje ljudska prava svojih građana, ali još postoje slučajevi diskriminacije prema etničkim i rodnim manjinama – Srbima, Romima, homoseksualcima i ženama, rečeno je u izvještaju State Departmenta o stanju ljudskih prava u Hrvatskoj za prošlu godinu.
Predstojnik Ureda za ljudska prava hrvatske vlade, Luka Mađerić – uz ogradu da mu izvješće još nije službeno uručeno – otvoren je prema konstatacijama iz izvješća jer su se i proteklih godina ta izvješća poklapala sa njihovim analizama stanja ljudskih prava u Hrvatskoj:
"Doista imamo slična mišljenja, i mi i State Department, o stanju ljudskih prava kod nas. Vlada Republike Hrvatske smatra da su se ljudska prava u mnogim područjima unaprijedila."
To se po njegovoj ocjeni posebno tiče zaštite pripadnika etničkih manjina, u segmentu ravnopravnosti spolova, zaštiti prava osoba s invaliditetom i promocije tolerancije i nediskriminacije.
Što o izvješću State Departmenta misle žrtve kršenja?
Voditelj Odjela za medije Srpskog demokratskog foruma, Igor Palija, kaže kako se nastavljaju sigurnosni incidenti sa Srbima povratnicima u dalmatinskom zaleđu:
"Dešava se još uvijek da Srbi povratnici na tim područjima nisu bezbjedni nakon svog povratka. Na području Like i Banije postoje veliki problemi sa strujom i povratnici žive u selima koja nemaju infrastrukturu i ne mogu pokrenuti bilo kakav oblik proizvodnje, niti imati normalan život jer nemaju osnovnih uvjeta za taj život. Na području istočne Slavonije, gdje je srpska manjina ostala, oni žive paralelan život. To se dešava i u drugim područjima od posebne države skrbi, gdje je socijala isključivost zajednice velika."
Koordinatorica Ženske mreže Hrvatske, Bojana Genov, kaže kako je izvješće State Departmenta pogodilo bit kršenja ljudskih prava u Hrvatskoj:
"Mislim da se tu radi, ne samo o jednom vidu trgovine ljudima, nego je važno napomenuti i minimalne plaće od 2100 kuna bruto, koju najvećim dijelom imaju žene jer žene pripadaju nisko plaćenoj radnoj snazi. Hrvatska država ne poduzima ništa da se ta područja diskriminacije uklone, a mislim da je potrebno spomenuti kako Hrvatska nema nikakvu gospodarsku strategiju, pa su u svjetlu toga i najveća kršenja na području tržišta rada, gdje će se vjerojatno još više zaoštravati situacija."
Kordinatorica lezbijske grupe «Kontra» Sanja Juras za naš radio kaže kako upozorenja iz ovog izvješća State Departmenta o tome da hrvatske vlasti ne provode antidiskriminacijske zakone i da je pomoć žrtvama diskriminacije neadekvatna ponavlja i najnovije izvješće Europske komisije o napretku Hrvatske. A da te primjedbe stoje, kaže gospođa Juras, najbolje se vidi po postupanju policije:
«Policija u slučaju nasilja nad seksualnim manjinama ne podnosi kaznene prijave protiv počinitelja, već isključivo prekršajne prijave – i to i protiv počinitelja i protiv žrtava. Najveći primjer kršenja ljudskih prava seksualnih manjina u protekloj godini bilo je postupanje policije što se tiče sankcioniranja nasilja koje se dogodilo na «Zagreb Prideu», kada policija ponovo nije podnijela niti jednu kaznenu prijavu protiv počinitelja. Jedina kaznena prijava koja je bila podnesena bila je od strane Državnog odvjetništva protiv Josipa Šituma, znači samo protiv jednog počinitelja u slučaju napada «molotovljevim koktelom», iako je evidentno iz dokaznog postupka da je bilo više počinitelja, i to je bilo protiv osobe koja je granični slučaj, pa je na kraju dobio i psihijatrijsko liječenje.»
Izvješće navodi i kako se broj zaostalih predmeta u pravosuđu smanjuje, ali još uvijek je prevelik i – prema percepciji građana - to je jedan od mogućih uzroka korupcije.
