Velika prosvjedna povorka koju tri sindikalne središnjice i ženske udruge pripremaju za subotu u Zagrebu, na sam Dan žena, krenut će sa zagrebačke Trešnjevke ispred dućana Kerum, poznatog domaćeg trgovačkog lanca, a poznatog i po tome što blagajnice svih osam sati moraju za blagajnom stajati - ističe predsjednica Ženske mreže Hrvatske, Bojana Genov:
"Krećemo ispred Keruma upravo zato što je Kerum simbol lošeg ponašanja poslodavca, u kojem se od žene traži da na poslu trpi nečim što ne pridonosi nikakvoj efikasnosti rada. Ako blagajnica na poslu sjedi, može biti jednako učinkovita, ali ako mora 8 sati ili više stajati, to je za nju neizdrživo i teško, a nema nikakvog razloga. Kerum nije jedini, ali je jedan od upečatljivijih."
"Krećemo ispred Keruma upravo zato što je Kerum simbol lošeg ponašanja poslodavca, u kojem se od žene traži da na poslu trpi nečim što ne pridonosi nikakvoj efikasnosti rada. Ako blagajnica na poslu sjedi, može biti jednako učinkovita, ali ako mora 8 sati ili više stajati, to je za nju neizdrživo i teško, a nema nikakvog razloga. Kerum nije jedini, ali je jedan od upečatljivijih."
Žene su u Hrvatskoj većina među onima koji završavaju srednje škole i fakultete, ali manjina među rukovoditeljima. Materinstvo se, kaže Zlatica Štulić iz Sindikata trgovine, najčešće kažnjava otkazom i to zbog Ugovora o radu na određeno vrijeme, a takvih je u Hrvatskoj više od 85 posto i trudnicama se uglavnom ne produžavaju:
"Imali smo slučaj jedne žene koja je bila na početku trudnoće, a ugovor joj je istjecao. Svi drugi dobili su produžetak ugovora, jedino ona nije, iako ona još nije bila na bolovanju, ali joj poslodavac više nije produžio ugovor."
Tridesetjednogodišnja Osječanka Martina (ne želi u javnost punim imenom) uspjela je zadržati posao tijekom trudnoće, ali ne i nakon porodiljinog:
"Kod njih sam radila 10 godina. Onda sam otišla na trudničko. Kada sam ih nazvala da pitam kada treba da počnem da radim, rekli su mi da radim dvokratno, što nije bilo moguće. Znala sam da mi to namjerno rade. Pristala sam i sve je bilo u redu prvih tjedan dana. Mislili su da ću sama odustati i da neću moći raditi zbog malog djeteta. Na kraju su mi ipak sami dala otkaz, kao višku radne snage, s tim da su primili nove djelatnice tri mjeseca prije mene. One nisu višak radne snage, ali ja jesam."
Martininu priču potvrđuje i nedavno istraživanje koje je proveo Savez samostalnih sindikata Hrvatske. Predstavnica ženske sekcije tog sindikata, Božica Žilić:
"To istraživanje pokazuje da su uistinu mlade žene doživljavale diskriminaciju onog časa kada su ostale trudne, pogotovo kada su se vratile s bolovanja. Devedeset posto žena nije čekalo isto radno mjesto."
Višnja Stanišić iz Nezavisnih hrvatskih sindikata ističe da će zbog Ugovora o radu na određeno vrijeme u subotu i najglasnije prosvjedovati jer su žene u Hrvatskoj zbog njega postale građanke drugog reda:
"Nemaju pravo na obitelj, na stan, na podizanje kredita, pravo na djecu, na sindikalno organiziranje - upravo zbog toga što je njihova egzistencija vrlo upitna jer se rad na određeno vrijeme na žalost ponavlja, pa bi očito tako, po zakonu, mogle i do mirovine."
Podaci pokazuju, zaključuje Bojana Genov, da su muškarci, osim što su za isti posao bolje plaćeni, općenito zaposleni i u bolje plaćenim profesijama:
"To je poznata istina da kada se jedna profesija feminizira, postane manje cijenjena i postane automatski manje plaćena. Muškarci su u top menadžmentu, oni su tamo gdje se vrti novac, tamo gdje je moguće zaraditi velike količine novca u kratkom vremenu. Tamo žene nemaju pristupa. Žene su tamo gdje se radi."
