Kompromisno rješenje kosovskog statusa koje će dati legitimu široku autonomiju kosovskim Albancima, uz očuvanje demokratske Srbije kao cjelovite i slobodne zemlje integrisane u Evropu, moguće je rješenje za nanesenu istorijsku nepravdu nametanja nelegalne nezavisnosti Kosova, ocjenjuje u autorskom tekstu za New York Times ministar inostranih poslova Srbije Vuk Jeremić.
Međunarodna zajednica je omogućila svjetski prosperitet nakon 1945., zahvaljujući pravilima koja se poštuju bez izuzetaka. Njima bi se trebali štititi temeljni, legitimni nacionalni interesi svake zemlje, bilo da je riječ o bogatoj ili siromašnoj, uticajnoj ili manje uticajnoj državi. Ti osnovni principi uključuju jednakost državnih suvereniteta, poštovanje teritorijalnog integriteta i nepovredivost međunarodno priznatih granica, ocjenjuje Jeremić.
Međunarodna zajednica je omogućila svjetski prosperitet nakon 1945., zahvaljujući pravilima koja se poštuju bez izuzetaka. Njima bi se trebali štititi temeljni, legitimni nacionalni interesi svake zemlje, bilo da je riječ o bogatoj ili siromašnoj, uticajnoj ili manje uticajnoj državi. Ti osnovni principi uključuju jednakost državnih suvereniteta, poštovanje teritorijalnog integriteta i nepovredivost međunarodno priznatih granica, ocjenjuje Jeremić.
Ipak, podsjeća Jeremić: "Srpska provincija Kosovo, koja je pod UN administracijom od 1999, unilateralno je proglasila nezavisnost od moje zemlje 17. februara. Taj nelegalni akt je, nažalost, priznala Bušova administracija i neke evropske zemlje uključujući Veliku Britaniju, Francusku i Njemačku. Ostale države – uključujući Grčku, Rumuniju i Španiju – uskratile su priznanje, kao i mnogi drugi globalno i regionalno značajni igrači, uključujući Brazil, Kinu, Egipat, Indiju, Izrael, Rusiju i Južnu Afriku".
Prema procjeni Jeremića, oko 40 zemalja priznaće Kosovo, ostavljajući tako ogromnu većinu od oko 200 država Ujedinjenih nacija koje neće verifikovati kosovsku nezavisnost. Naravno, uključujući Srbiju.
Srpski ministar podsjeća na oko pola miliona ljudi koji su mirnim demonstracijama u Beogradu osudili nelegalnu secesiju Kosova.
"Međutim, nekoliko stotina huligana napalo je nekoliko ambasada, uključujući američku, i opljačkali su prodavnice; čak su napali i moje ministarstvo", piše Jeremić, najavljujući da će, nakon što je srpska Vlada osudila te napade, počinioci biti sudski gonjeni.
Nepriznavanje nezavisnog Kosova utemeljeno je ne samo na Rezoluciji Savjeta bezbjednosti iz 1999. kojom se potvrđuje suverenitet Srbije nad Kosovom, već i na ocjeni da je ovim neprijateljskim aktom kosovskih Albanaca, međunarodni poredak postao nestabilniji, manje bezbjedan i nepredvidljiviji, ocjenjuje Jeremić.
"Priznajući unilateralno proglašenje kosovske nezavisnosti od Srbije, legitimiše se doktrina nametanja rješenja u etničkim konfliktima. Njime se legitimiše unilateralna secesija provincije ili nekog drugog ne-državnog činioca", objašnjava Jeremić i dodaje da se na taj način pravo na samoopredjeljenje transformiše u pravo samoproglašenja i legitimiše nasilna podjela međunarodno priznatih i suverenih država.
Jeremić konstatuje da se na time narušava posvećenost mirnom i konsenzulanom rješavanju sporova u Evropi i daje priručnik svakoj etničkoj ili religijskoj grupi kako da okonča vlast s kojom je nezadovoljna.
"Ovim se čak oživljava i diskreditovana hladnoratovska doktrina o ograničenoj suverenosti", smatra ministar spoljnih poslova Srbije.
Jeremić ocjenjuje da je Srbiji nanesena istorijska nepravda, jer se priznanjem nezavisnog Kosova poručuje da srpska demokratija mora biti kažnjena zbog toga što tiranin Slobodan Milošević – koji je učinio gnusne zločine nad kosovskim Albancima tokom devedesetih godina – ostao nekažnjen.
"Od osvete usmjerene na tako pogrešnu adresu možda će se neko osjećati bolje, ali će se međunarodni poredak osjećati mnogo lošije", piše Jeremić.
Ukoliko bi se pronasao način za korak unazad od ponora unilateralnog proglašenja nezavisnosti Kosova, ne bi se samo spasio kredibiltet međunarodnog poretka, već i ojačali njegovi temeljni principi.
"Neki će reći da je kasno da se zao duh vrati u bocu. Ne vjerujem da je to tačno, jer nikada nije kasno za korak naprijed u cilju prosperitetne budućnosti za sve", konstatuje Jeremić i poziva na obnovu povjerenja i dogovora između dvije strane.
Korak naprijed za Jeremića znači ispregovarano, kompromisno rješenje kosovskog statusa, koje će dati legitimno pravo širokoj autonomiji kosovskim Albancima, uz očuvanje demokratske Srbije kao cjelovite i slobodne zemlje integrisane u Evropu.
"Legitimnost međunarodnog poretka leži u ravnoteži", zaključuje svoj autorski tekst za New York Times ministar spoljnih poslova Srbije Vuk Jeremić.
