Protest koji je imao naziv «12.44» okupio je oko 12.000 građana iz čitave Republike Srpske:
«Ko-so-vo je srce Sr-bi-je! Srce Srbije! Srce Srbije!»
Premijer RS Milorad Dodik ponovio je da Republika Srpska, a ni BiH nikada neće priznati nezavisnost Kosova:
«Rekli smo da nećemo priznati Kosovo! Kažu iz Sarajeva: šta vi imate!? Pa, evo, nek' probaju mimo nas da priznaju! Naš odgovor je: Nećete priznati Kosovo! Jer je to pitanje od našeg vitalnog interesa! O Kosovu ćemo mi odlučivati u Bosni i Hercegovini! Kao što želimo da radimo i gradimo sa drugima, naš status Republike Srpske u vremenima koja dolaze je jasan: dogovor, mir i razvoj!! Meni prepustite Silajdžića i Tihića! A vi morate da radite! Da imate povjerenja u ono što mi radimo!»
«Tako jeee!!»
Dodik je okupljenim građanima iz čitave RS prenio i pozdrave predsjednika i premijera Srbije, Borisa Tadića i Vojislava Koštunice:
«Poručuju da je mir i mirni protesti najviše ono što nama treba! To i ja kažem. Treba nam mir i okrenutost razvoju!»
Pored premijera Dodika, okupljenim su se obratili i predsjednik Narodne skupštine RS Igor Radojičić te predstavnici nevladinih organizacija. Iako su organizatori najavili i dolazak gostiju iz Srbije i Crne Gore, ipak se nije niko pojavio.
Nakon završetka protesta, nekoliko stotina srednjoškolaca ponovo je počelo divljati na banjalučkim ulicama. Pokušaj da se probiju do američkog konzulata u Banjaluci, ponovo je spriječila policija, a kao i 21. februara, na policiju su bacali kamenice. Pošto je policija blokirala ulice u blizini američkog konzulata, demonstranti su počeli lupati izloge u okolnim ulicama. Slupan je izlog i hrvatske firme «Croata».
Scenario po kojem su se mirni protesti pretvorili u divljanje mladih po ulicama, juriš na konzulate i strane firme, ponovio se u Banjaluci, u razmaku od samo pet dana. Akteri su ponovo pretežno srednjoškolci koji su dan bez nastave iskoristili za napade na konzulate, lupanje izloga i kamenovanje policije. Prethodno je Ministarstvo prosvjete i kulture RS donijelo odluku da na dan demonstracija osnovne i srednje škole ne rade, kako učenici ne bi bili u prilici da između smjena odu na proteste.
Samo nekoliko sati uoči nereda, ministar Anton Kasipović odgovorio je na pitanje da li je takva odluka kontraproduktivna:
“To je potpuno pogrešna percepcija.”
Da nije bilo odluke ministarstva, uvjeren je Kasipović, na protestima bi se našlo mnogo više od nekoliko stotina mladih, koliko ih je ovog puta učestvovalo:
«Mislim da smo to na ovaj način izbjegli i zato mislim da je Ministarstvo prosvjete i kulture donijelo pravu odluku.»
Dio javnosti smatra da su protekle demonstracije u Banjaluci pokazale koliko se manipuliše mladima u dnevno-političke i nacionalističke svrhe. Izvršni direktor Helsinškog odbora za ljudska prava RS Branko Todorović:
«Očigledno je da iza toga stoje dobro osmišljene političke manipulacije, nažalost, najčešće sljedbenika Karadžićeve politike, koji se i danas u RS, u većini srednjih škola, nalaze na direktorskim mjestima.»
A srednjoškolci, učesnici protesta, reklo bi se da su odrasli uz priču o Kosovu. Većina njih kaže da je došla da protestuje zbog jednostranog proglašenja nezavisnosti Kosova:
«Došli smo da izrazimo svoje nezadovoljstvo zbog ovog što nam rade našoj braći na Kosovu.»
«I ja. Da izrazim svoje nezadovoljstvo što je Kosovo odcijepljeno od Srbije.»
«Pa, doš'o sam da uveličam ovo. Da dokažemo svijetu da mi ne rješavamo sve silom. Silu ostavljamo na stranu.»
Djeca imaju pravo na svoje mišljenje, kao i na mirno okupljanje i organizovanje - kaže Aleksandra Kukoljac, koordinator projekta u NVO “Zdravo da ste”, podsjećajući na osnovne principe Konvencije o pravima djeteta. Ona pojašnjava da djeca jesu često predmet manipulacije u političke svrhe upravo zato što nema brige za njihova prava i zato što im se ne dopušta da imaju kritički stav:
«U isto vrijeme, učešće djece se koristi kada to nekome zatreba. To se ne smije zvati dječjom participacijom, već njenom zloupotrebom. Djecu treba naučiti da imaju svoje mišljenje, da ga mogu javno iznositi i da njihov glas može i treba da se čuje, ali da nasilje i delinkventno ponašanje ne spada u izražavanje mišljenja, već u kažnjivo ponašanje. Naš stav je da su djeca danas trebala biti u svojim školskim klupama i, ukoliko žele da se njihov glas čuje na protestima, mogao se naći način i za to.»
Podsjetimo, na protestima organizovanim istim povodom, 21. februara, u neredima je učestvovao veliki broj maloljetnika koji su se sukobili sa policijom. Epilog je bio 14 povrijeđenih policajaca, nekoliko razbijenih izloga i oštećenih automobila, a oko 20 maloljetnika je privedeno.
Branko Todorović zaključuje da je izvođenje maloljetnika na ulice u cilju izražavanje određenih političkih stavova – duboko zabrinjavajuća pojava u RS:
«Svoje, da kažem, prljave političke ideologije koje su ne samo BiH nego i prostor bivše Jugoslavije uvele u mržnju, tragediju, stradanje, zatvorenost, izolaciju od civiliziranog svijeta, ekstremni nacionalisti ponovo žele oživjeti trujući mlade ljude svojim idejama.»
U Ministarstvu prosvjete i kulture RS najavljuju da će razgovarati sa svim direktorima škola i provjeriti sve izostanke učenika na dan protesta 21. februara, kako bi se utvrdilo ko ih je i kako podsticao na proteste. Na osnovu toga, uvjeravaju u Ministarstvu, biće poduzete konkretne mjere. Zbog najavljenog protesta povodom proglašenja nezavisnosti Kosova, osnovne i srednje škole u Banjaluci danas ne rade. Tu odluku donijelo je juče Ministarstvo prosvjete i kulture Republike Srpske, procijenivši da je za učenike opasnije da pohađaju nastavu za vrijeme demonstracija.
