Iran je ljutito reagovao na odluku Ujedinjenih Arapskih Emirata (UAE) o normalizaciji odnosa s Izraelom, potez koji bi mogao povećati pritisak na Teheran uslijed prijedloga američkih i izraelskih zvaničnika da bi i druge države Perzijskog zaliva to mogle slijediti, piše redakcija Radija Slobodna Evropa (RFE/RL) na engleskom jeziku.
Iranski predsjednik Hasan Ruhani je opisao obećanje lidera UAE, šeika Muhameda bin Zajeda, kao "veliku grešku". Ruhani je također upozorio UAE da time omogućavaju Izraelu, teheranskom zakletom neprijatelju, da osigura "uporište u regiji".
Šef glavnog stožera iranskih oružanih snaga general-major Muhamed Bagheri u međuvremenu je rekao kako će se, kao rezultat planiranog mirovnog sporazuma, pristup Teherana prema UAE promijeniti.
Ujedinjeni Arapski Emirati, kazao je, bit će odgovorni "ako se nešto dogodi u Perzijskom zalivu i ako naša državna sigurnost bude ugrožena".
Bližu saradnju između jevrejske države i zemalja Perzijskog zaliva i potencijalno veću prisutnost Izraela u regiji mnogi u Teheranu vide kao prijetnju iranskim interesima i regionalnim ambicijama.
Teheran je već pod pojačanim pritiskom zbog američkih ekonomskih sankcija i jedne od najgorih epidemija izazvanih korona virusom na Bliskom istoku, koja je, prema službenim podacima, usmrtila gotovo 20.000 Iranaca i zarazila više od 340.000.
Ubistvo generalna Kasema Sulejmanija u januaru, komandanta elitne jedinice Kuds snaga Revolucionarne garde Irana (IRGC) koje su radile na proširivanju regionalnih interesa Teherana, bio je još jedan veliki udarac Islamskoj republici.
"Nesumnjivo, najvažniji parametar u smanjenju ili povećanju sigurnosti Izraelaca povezan je sa smanjenjem ili povećanjem pritiska na Iran", rekao je Ferejdoun Majlesi, bivši diplomata i komentator međunarodnih poslova, u intervjuu za irdiplomacy.ir.
Formalne diplomatske veze s UAE mogle bi Izraelu olakšati špijuniranje Irana, sugerisali su neki izvještaji iranskih medija dodajući da bi jevrejska država mogla uspostaviti centre za prikupljanje obavještajnih podataka u iranskoj blizini. Izvještaji prate neobjašnjivu eksploziju u glavnom iranskom postrojenju za obogaćivanje uranijuma Natanz u julu i niz nedavnih požara i eksplozija u cijeloj zemlji, koje su doveli do spekulacija o ulozi Izraela.
Drugi izvještaji sugerišu da bi Izrael mogao raditi na prekidu komercijalnih veza između Irana i Ujedinjenih Arapskih Emirata, koje su, prema navodima teheranske Trgovinske komore, među najjačim trgovinskim partnerima Islamske republike.
"Teheranska diplomatija mora jasno dati do znanja da zbog veza s Izraelom odnose s UAE ne može posmatrati istim očima kao prije", citiran je u iranskim medijima teheranski analitičar, Sejed Hadi Borhani. Nazvao je Izrael "najvećim neprijateljem" Teherana.
Istakao je da Teheran treba uskladiti svoj odgovor s drugim arapskim i islamskim državama, uz istovremeno suzdržavanje od jednostranih akcija protiv UAE.
Vjeruje se da je zabrinutost oko Irana dovela do zbližavanja Izraela i UAE, koje su godinama tiho razvijali odnose.
Dvije zemlje najavile su prošle nedjelje da će započeti saradnju i normalizovati veze u sporazumu kojem su posredovale Sjedinjene Države, a prema kojem je Izrael pristao obustaviti međunarodno osuđivanu aneksiju dijelova Zapadne obale.
Dok je optužio UAE za "izdaju", bivši konzervativni iranski zastupnik Ali Motahari također je dijelom okrivio Teheran za "odnos UAE s Izraelom".
"Uplašili smo Arape i gurnuli ih u izraelsko naručje", napisao je na Tviteru (Twitter) ogorčeni Motahari, koji često kritikuje službenu politiku.
Raz Zimt, analitičar za Iran u Institutu za studije nacionalne sigurnosti (INSS) iz Tel Aviva, predvidio je da će Teheran povećati svoje "subverzivne aktivnosti" protiv UAE kao odgovor na sporazum s Izraelom i mogao bi čak zaprijetiti naftnim tankerima UAE u Perzijskom zalivu.
Zimt je, međutim, dodao da Teheran vjerovatno neće preduzeti mjere koje bi ugrozile dugoročne odnose s UAE "osim ako provedba sporazuma ne bude direktno ugrožavala iranske sigurnosne interese u Zalivu."
Posljednjih mjeseci napetosti između Teherana i Abu Dabija su se smirile.
Nakon prošlogodišnjih napada na tankere u blizini luke Fudžairah, Ujedinjeni Arapski Emirati nisu optužili Iran, uprkos tome što je Vašington za napad direktno okrivio Teheran.
Iranski ministar vanjskih poslova Muhamed Džavad Zarif rekao je u avgustu da je imao "iskren i prijateljski video razgovor" sa svojim kolegom iz Emirata, Abdulahom bin Zajedom. Kazao je da su se dvije strane složile da nastave dijalog, za kojeg je rekao da je bio fokusiran na COVID-19, te bilateralne i regionalne veze.
U novije vrijeme UAE poslali su nekoliko aviona s medicinskim potrepštinama da pomognu borbu Teherana protiv širenja COVID-19.
"Ujedinjeni Arapski Emirati su ključni trgovinski partner Irana i služe kao sredstvo u naporima Irana da zaobiđe ekonomske sankcije.
U protekloj godini je došlo do poboljšanja političkih veza između Irana i UAE usred sve većeg prepoznavanja UAE na ograničeno oslanjanje na Sjedinjene Države i nakon neuspjeha u Jemenu“, rekao je Zimt za RFE/RL.
Ministarstvo vanjskih poslova Emirata pozvalo je 16. avgusta iransku diplomatsko predstavništvo u Abu Dabiju na odgovor na Ruhanijev govor, u kojem je iranski predsjednik optužio UAE za "izdajnički čin". Rečeno je da je govor "neprihvatljiv i zapaljiv i da ima ozbiljne posljedice na sigurnost i stabilnost u regiji Zaliva."
Dan kasnije, Državni ministar vanjskih poslova UAE Anvar Gargaš rekao je da sporazum o normalizaciji odnosa s Izraelom nije usmjeren protiv Irana.
"Mirovni sporazum UAE i Izraela rezultat je suverena odluke koja nije usmjerena protiv Irana. To izgovaramo i ponavljamo. Ne prihvatamo miješanje u naše odluke", tvitnuo je Gargaš.
Ako sporazum bude potpisan, Ujedinjeni Arapski Emirati će postati treća arapska zemlja, nakon Egipta i Jordana, s uspostavljenim diplomatskim odnosima s Izraelom.
Iran ne priznaje državu Izrael i glasno se izjašnjava u svojoj javnoj podršci palestinskih grupa.