Potomci pitomih konja koje su vlasnici pustili na slobodu atrakcija su livanjskog kraja. Na području planine Krug ili Kruzima, kako to vole reći u Livnu, već 40 godina galopira velika skupina divljih konja. Po evidenciji Planinarsko-ekološkog društva "Borova glava" trenutno ih ima više od 250, a za nekoliko godina bi ta brojka mogla dostići i pet stotina. FOTO: Midhat Poturović
Divlji konji livanjskog kraja
1
Izvorno to nisu divlji konji, nego su potomci pitomih konja koje su vlasnici, dolaskom mehanizacije, prije pola stoljeća počeli puštati na slobodu.
2
Dok ostali pasu u dolinama i na proplancima, uvijek najmanje jedan od konja stražari na najpogodnijem mjestu, osluškujući i najslabiji šum.
3
Iako je ukupan broj konja preko 250, nikada ih nećete vidjeti u jednoj skupini. Podjeljeni su u više manjih krda. Svako krdo ima svog šefa koji svoju dominaciju održava čak i silom.
4
I pored nepovoljnih vremenskih uslova, brojnih zvijeri iz okolnih šuma, preživjeli su zahvaljujući bogatim pašnjacima.
5
U šetnji i potrazi za ispašom divlji konji predu niz proplanaka, a obitavaju na gotovo 140 kvadratnih kilometara, većinom na visoravni Krug.
6
Godinama je broj konja varirao, a nakon rata je po nekim procjenama bilo oko 300 konja. Populacija se smanjivala najviše zbog lovokradica.
7
Fizička zaštita je potrebna zbog ljudi koji uznemiravaju konje. Za uznemiravanje konja predviđena je kazna od 500 KM.
8
Najveći problem predstavljaju lovokradice. Novim propisima koji predviđaju kazne za povređivanje konja u iznosu od 2.000 KM za fizičko lice i 7.000 KM za pravno lice, te fizičkom zaštitom i stalnim obilaskom konja, smanjen je broj krađa.
9
Divlji konji na ovim prostranstvima skoro pedeset godina žive pod otvorenim nebom, prepušteni sami sebi, nemilosrdnim vremenskim uvjetima, jakim zimama.
10
Budući da skoro pola stoljeća nije postojala organizirana ljudska skrb za njih od strane države, dnevno prelaze desetke kilometara da bi se nahranili i napojili.
11
Kako bi se spriječilo osipanje skupine, Opština Livno je proglasila konje zaštićenom vrstom, izdvojila je i određena sredstva za zaštitu i brigu o njima.
12
Budući da skoro pola stoljeća nije postojala organizirana ljudska skrb za njih od strane države, dnevno prelaze desetke kilometara da bi se nahranili i napojili.
13
Do sada nije napisana nijedna kazna i uglavnom se sve završi na upozorenju, a po pravilima se ne smije prilaziti konjima na manje od stotinu metara.
14
Na ogromnim prostranstvima netaknute prirode Livanjskog polja, samo desetak kilometara udaljenih od grada Livna, opuštajući mir koji vlada ovim područjem narušava galop divljih konja.