U BiH registrovano je više od pola miliona penzionera, a većina njih već godinama živi ispod granice siromaštva.
Penzioneri u BiH imaju najniže penzije u poređenju sa primanjima najstarije populacije u susjednim državama. U Federaciji prosječna penzija iznosi oko 170 eura, dok je za 10 eura niža u Republici Srpskoj.
Međutim, više od 60 odsto penzionera iz FBiH prima minimalne penzije koje iznose 155 eura. Poređenja radi, prosječna penzija u Srbiji iznosi 190, a u Crnoj Gori i Hrvatskoj 270 eura.
Predsjednik Udruženja penzionera Kantona Sarajevo Mehmedalija Rapa kaže da penzioneri nikada nisu bili u gorem položaju:
„Najveći broj penzionera trpi i jedva sastavlja kraj s krajem. Cijene rastu svaki dan. Penzije su naše mirovale - za pet godina su povećane svega za oko pet posto, tako da su penzioneri došli na donju granicu svog standarda“, upozorava Rapa.
Dok plate režije, te neophodne lijekove od penzije im ostane jedan euro i 50 centi dnevno za hranu. Većina penzionera živi ispod svake granice ljudskog dostojanstva, kaže predsjednik Udruženja penzionera RS Rade Rakulj.
„Jedna trećina njih po primanjima nema dovoljno ni za biološki dio života, a kamoli da ima za ukupne životne potrebe. Mi imamo veliki dio ljudi koji žive od penzije ispod 300 maraka“, navodi Rakulj.
Premijerova obećanja
Penzije nisu povećane skoro pet godina. Cijene rastu, a penzioneri iz mjeseca u mjesec jedva sastavljaju kraj s krajem:
Da je voda došla do grla penzionerima u BiH potvrđuje i direktor potrošačke zadruge “Eurobih” Mesud Lakota. Naime, u narodnom dućanu, koji djeluje u sklopu zadruge, penzioneri sa primanjima do 250 eura mogu kupovati osnovne životne namirnice po nižim cijenama.
Lakota kaže da su bh. penzioneri u takvoj situaciji da moraju paziti na svaki cent:
„Vjerujte mi da je i ovdje došlo do erozije standarda jer se kupuje ono najneophodnije. To su hljeb, mlijeko, tjestenine, grah - uglavnom proizvodi koji se svakodnevno koriste za ishranu. Nema nikakvog luksuza, jednostavno preživljavanje. Ne treba zaboraviti da ono jučer što su uzeli za 100 maraka, već danas ne mogu to isto kupiti.“
Kako bi umirio nezadovoljstvo, ali i glad kod velikog broja penzionera, premijer FBiH Nermin Nikšić sastao se sa predsjednikom Saveza penzionera u ovom entitetu Omerom Omerbašićem.
Obećao je ispunjenje svega što su penzioneri tražili, jer premijeru ne trebaju protesti pred Vladom, još u vrijeme predizborne kampanje za lokalne izbore.
„I dobili smo garanciju da će postojeće penzije isplaćivane u ovom iznosu i na vrijeme. Zatim smo se dogovorili da se sa povećanjem privredne aktivnosti, koja se očekuje početkom iduće godine, planira znatnije povećanje penzija", kaže predsjednik Saveza penzionera FBiH Omer Omerbašić.
Postojeći penzioni sistem u oba bh. entiteta, zbog načina na koji se finasira, je neodrživ i pitanje je da li će na ovim osnovama moći opstati u naredne dvije ili tri godine.
Međunarodne finansijske institucije nekoliko puta su upozorile vlasti da je u Bosni i Hercegovini gotovo izjednačen broj zaposlenih i broj penzionera, pa se postavlja pitanje da li tradicionalni Bizmarkov model međugeneracijske solidarnosti može u BiH uopšte opstati.
Penzioneri u BiH imaju najniže penzije u poređenju sa primanjima najstarije populacije u susjednim državama. U Federaciji prosječna penzija iznosi oko 170 eura, dok je za 10 eura niža u Republici Srpskoj.
Međutim, više od 60 odsto penzionera iz FBiH prima minimalne penzije koje iznose 155 eura. Poređenja radi, prosječna penzija u Srbiji iznosi 190, a u Crnoj Gori i Hrvatskoj 270 eura.
Predsjednik Udruženja penzionera Kantona Sarajevo Mehmedalija Rapa kaže da penzioneri nikada nisu bili u gorem položaju:
„Najveći broj penzionera trpi i jedva sastavlja kraj s krajem. Cijene rastu svaki dan. Penzije su naše mirovale - za pet godina su povećane svega za oko pet posto, tako da su penzioneri došli na donju granicu svog standarda“, upozorava Rapa.
Dok plate režije, te neophodne lijekove od penzije im ostane jedan euro i 50 centi dnevno za hranu. Većina penzionera živi ispod svake granice ljudskog dostojanstva, kaže predsjednik Udruženja penzionera RS Rade Rakulj.
„Jedna trećina njih po primanjima nema dovoljno ni za biološki dio života, a kamoli da ima za ukupne životne potrebe. Mi imamo veliki dio ljudi koji žive od penzije ispod 300 maraka“, navodi Rakulj.
Premijerova obećanja
Penzije nisu povećane skoro pet godina. Cijene rastu, a penzioneri iz mjeseca u mjesec jedva sastavljaju kraj s krajem:
Da je voda došla do grla penzionerima u BiH potvrđuje i direktor potrošačke zadruge “Eurobih” Mesud Lakota. Naime, u narodnom dućanu, koji djeluje u sklopu zadruge, penzioneri sa primanjima do 250 eura mogu kupovati osnovne životne namirnice po nižim cijenama.
Lakota kaže da su bh. penzioneri u takvoj situaciji da moraju paziti na svaki cent:
„Vjerujte mi da je i ovdje došlo do erozije standarda jer se kupuje ono najneophodnije. To su hljeb, mlijeko, tjestenine, grah - uglavnom proizvodi koji se svakodnevno koriste za ishranu. Nema nikakvog luksuza, jednostavno preživljavanje. Ne treba zaboraviti da ono jučer što su uzeli za 100 maraka, već danas ne mogu to isto kupiti.“
Kako bi umirio nezadovoljstvo, ali i glad kod velikog broja penzionera, premijer FBiH Nermin Nikšić sastao se sa predsjednikom Saveza penzionera u ovom entitetu Omerom Omerbašićem.
Obećao je ispunjenje svega što su penzioneri tražili, jer premijeru ne trebaju protesti pred Vladom, još u vrijeme predizborne kampanje za lokalne izbore.
„I dobili smo garanciju da će postojeće penzije isplaćivane u ovom iznosu i na vrijeme. Zatim smo se dogovorili da se sa povećanjem privredne aktivnosti, koja se očekuje početkom iduće godine, planira znatnije povećanje penzija", kaže predsjednik Saveza penzionera FBiH Omer Omerbašić.
Postojeći penzioni sistem u oba bh. entiteta, zbog načina na koji se finasira, je neodrživ i pitanje je da li će na ovim osnovama moći opstati u naredne dvije ili tri godine.
Međunarodne finansijske institucije nekoliko puta su upozorile vlasti da je u Bosni i Hercegovini gotovo izjednačen broj zaposlenih i broj penzionera, pa se postavlja pitanje da li tradicionalni Bizmarkov model međugeneracijske solidarnosti može u BiH uopšte opstati.
