Uzbunjivači u BiH: Smjene i pritisci zbog prijave korupcije
I dok građani u svijetu prijavljuju slučajeve korupcije, takva praksa u BiH se kažnjava. Oni koji korupciju prijave trpe posljedice svoje odluke. Neki od njih su smijenjeni sa pozicija koje su obnašali, a oni koje su prijavljivali za korupciju nagrađeni su boljim radnim mjestom ili većom platom.
Irina Lovrić zaposlena je u Fondu za povratak BiH, organizaciji pri Savjetu ministara. Primijetivši da se direktor Fonda bavi finansijskim malverzacijama, Irina je slučaj prijavila nadležnim institucijama. Podnijela je i dvije krivične prijave. Nakon toga slučaj je završio na Odjelu za organizovani kriminal Tužilaštva BiH.
„Vijeće ministara nije našlo za shodno ni da suspendira direktora Fonda i
"Mog direktora štiti njegova stranka koja je jako jaka u ovoj državi - to je SNSD“, otvoreno kaže Irina Lovrić.
nakon stupanja na snagu dvije naredbe o sprovođenju istrage, a Zakon o državnoj službi, član 58. je vrlo jasan - znači ako stupi na snagu naredba o sporovođenju istrage dužni su da suspenduju državnog službenika, što oni odbijaju da učine, a Tužilaštvo opet odbija da dostavi tu informaciju Vijeću ministara. I to traje već 14 mjeseci. Ja sam se obratila i Agenciji za prevenciju korupcije i svim organima tražeći zaštitu. Međutim, niko ne reaguje. Mog direktora štiti njegova stranka koja je jako jaka u ovoj državi - to je SNSD“, kaže Irina.
Lovrić i dalje radi u Fondu za povratak. Prijavljivanje direktora itekako ju je koštalo. Smijenjena je sa pozicije i stalno doživljava diskriminaciju i mobing:
Direktor Fonda za povratak BiH Mlađen Božović
„Ja sam se vratila na posao. Već pet godina trpim sve oblike zlostavljanja, poniženja, uvrede, prijetnje. Stimulaciju otkad sam to prijavila nisam dobila iako su je svi dobili u Fondu za povratak. Trenutno sam na bolovanju. Imam bajpas u stomaku, imam teške reakcije na stres, ali teža mi je borba koju vodim sa korumpiranim sistemom u ovoj državi, pojedinim tužiocima i sudijama jer istrage i procesi koji se vode po zaprimljenim tužbama ili krivičnim prijavama misteriozno završavaju ili okončavaju pod vrlo tajanstvenim okolnostima.“
Istražioci maknuti
Afera „Reket“ pokrenuta je 2008. godine, nakon čega je bh. Tužilaštvo donijelo odluku da nema osnova za krivičnu prijavu u tom slučaju. Korupciju je prijavio Nihad Imamović, bivši generalni direktor preduzeća „ASA Holding“, koji je okrivio načelnika Opštine Novi Grad Damira Hadžića i predsjednika SDP-a Zlatka Lagumdžiju, za, navodno, traženje reketa.
„Sve razgovore koje sam ja imao i koji su snimani bili su po nalogu Tužilaštva. Ja imam dva sakoa sa mikrofonima ovdje, međutim, od toga nema ništa. Rezultat svega toga je da su glavni akteri te afere kandidati
Bivši direktor ASA Holdinga Nihad Imamović tvrdi da zbog ranije prijave čelnika SDP-a i sada trpi pritiske kao predsjednik Udruženja poslodavaca BiH.
koji će iduće nedjelje biti imenovani na dva mjesta za ministre u Vijeću ministara, da je onaj koji je plaćen da suzbija kriminal i da se bori protiv kriminala prije godinu dana imenovan za federalnog ministra. Meni je žao onih ljudi koji su pošteno radili na istrazi. Oni su svi penzionisani ili su maknuti sa svojih mjesta“, tvrdi Imamović.
Iako sada penzioner, Imamović ne vjeruje u pozitivan epilog tužbe. Navodi da i danas doživljava mnoge neprijatnosti.
„Jer sam u ovom trenutku predsjednik Udruženja poslodavaca i jedan strašan pritisak se vrši na mene da me smijene. Moja supruga je viceguverner Centralne banke. Strahoviti pritisci se vrše da se ona smijeni“, kaže Imamović.
Otkaz za osvetu
Imajući direktan pristup dokumentima, bivša uposlenica javnog preduzeća „Centar Skenderija“ Višnja Marilović poduzela je odgovarajuće mjere jer je željela zaustaviti rukovodstvo koje je, kako kaže, državni kapital dovelo u propast.
Tadašnji direktor, koji je dobio novu, bolju poziciju, nadzornom odboru je ostavio novu sistematizaciju radnih mjesta uz preporuku da se eliminišu svi uposlenici koji su Višnji pružali moralnu podršku. Iako je uporedo obavljala i funkciju predsjednika sindikalne podružnice, te time bila zaštićena od otkaza, ipak ga je dobila:
Ilustracija
„Izlazili su i kantonalne inspekcije rad, poništavale ta njihova rješenja, ali i tu se ogleda jedan vid korupcije, odnosno nesposobnosti države da zaštiti jer kantonalne inspekcije rada izriču minimalne kazne firmi, to je 1.000 maraka, a šta se kasnije dešava, da li su oni postupili po tom rješenju, oni više nemaju ingerencija. Upućuju vas na sud kao fizičko lice da ganjate svoja prava, a vi vrlo dobro znate da čovjek koji je u stanju ekonomske potrebe ne može platiti ni advokata ni tužbu koja u principu traje od dvije do pet godina“, rezignirano kaže Višnja Marilović.
Višnja, koja je i samohrana majka, plaši se da neće u državi, duboko korumpiranoj, naći posao:
„Ova reputacija vam samo može štetiti - da ste prijavili kriminal u našem društvu, nikako vam ne može koristiti.“
„Bh. uzbunjivači“ startali su prošle godine. Preko stranice www.uzbunjivaci.ba preko 50 Bosanaca i Hercegovaca prijavilo je slučajeve korupcije. Uskoro će biti formirano i udruženje.
„Prava zaštita uzbunjivača znači da se donese zakonska legislativa koja u potpunosti štiti uzbunjivača, spriječava mogućnost otkaza, osvete, odmazde. U ovoj sadašnjoj situaciji uzbunjivača udaraju sa svih strana“, kaže Koordinator inicijative za zaštitu uzbunjivača u BiH Bojan Bajić.
„Nadam se da će ovo što sam ja uradila i što mislim i dalje da činim ohrabriti druge ljude da izađu i da progovore o ovome problemu koje izjeda naše društvo i koje je u svakoj mogućoj pori našeg društva“, zaključuje Ivana Lovrić.
