Zbog pada otkupa mlijeka u BiH će se samo ove godine pojaviti tržišni viškovi od 40 do 45 miliona litara mlijeka, što će imati dugoročne posljedice u vidu drastičnog smanjenja broja muznih krava, tvrde proizvođači. Nemogućnost izvoza na tržište EU, inertnost domaćih vlasti i ukidanje kvota za proizvodnju mlijeka u EU koje je stipilo 1. aprila, uništiće stočni fond, a samim tim i mljekarsku industriju u BiH, trvde proizvođači i prerađivači.
Prema zvaničnim podacima, u BiH se svake godine proizvede oko 220 miliona litara mlijeka, ali ulaskom Hrvatske u EU izgubilo se tržište na koje se plasiralo 40 miliona litara svake godine. Takođe, ukidanjem kvota za proizvodnju mlijeka na teritorije EU, na BH tržištu trenutno se pojavio višak od 12 miliona litara, kaže Risto Arsenović, predstavnik Asocijacije poljoprivrednih udruženja Semberije.
˝U aprilu je 2,5 odsto manje ukupno otkupljeno mlijeka u odnosu na mart, pa vi računajte, samo po dva posto ako se manje otkupljuje svaki mjesec, za godinu dana to će biti više od 30 odsto manje mlijeka otkupljenog u odnosu na prošlu godinu˝, kaže Arsenović.
Prerađivači tvrde kako nemaju više finansijsku korist da otkupljuju mlijeko za koje nemaju tržište, te ističu kako su uskladištili sve što su mogli. Kemal Hrnjić, predsjednik Grupacije prerađivača mlijeka BiH, ističe da su tražili od svih relevantnih institucija da se pod hitno počnu rješavati oproblemi u ovoj indsutriji.
˝Treba nam se pomoći. Mi smo godinama, proizvođači i prerađivači, prepušteni sami sebi i jedni drugima, i koliko je prerada mogla da usisa mlijeka, usisala je. Sad smo došli na nivo da to više ne možemo. Mi samo tražimo da u narednih par mjeseci dođemo u situaciju da dobijemo izvoznički evropski broj. Ako mi to ne dobijemo, ne možemo razvijati industriju, ne možemo razvijati ni primarnu poljoprivredu i ne možemo očekivati od bilo koga u ovoj zemlji da se razvija, a svaki dan nam je uže tržište˝, kaže Hrnjić.
Kada će se pokrenuti rješavanje problema farmera pokušali smo saznati i u Spoljnotrgovinskoj komori BiH, ali su nas upućivali na Kancelariju za veterinarstvo, čiji je direktor na putu, pa nam ni oni nisu dali informacije.
Činjenica je ipak da je problem nemogućnosti izvoza BH mlijeka na tržište EU nastao jer institucije na državnom nivou još uvijek nisu donijele zakon o veterinarstvu, zakon o hrani i zakon o poljoprivredi i ruralnom razvoju, a nije riješeno ni preklapanje nadležnosti, organizacija veterinarske inspekcije i uspostavljanje jasnog komandnog lanca.
Prijeti dalje zatvaranje farmi
Ostoja Nikolić, predjednik Udruženja stočara ˝Bijeljina˝, kaže da će nerad BH institucija dovesti do gašenja farmi u Bosni i Hercegovini.
˝Naši farmeri ne mogu da budu konkurnetni i zbog toga je sve više i više farmi koje će biti zatvorene i poljoprivredni proizvođači uglavnom odustaju od proizvodnje mlijeka jer ta proizvodnja više nije rentabilna˝, zaključuje Nikolić.
Farmeri su prije nekoliko mjeseci pokušali blokadu carinskih terminala kako bi spriječili uvoz mlijeka, ali to nije imalo efekta.
Samo za prva četiri mjeseca ove godine, prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje, u BiH je uvezeno skoro 14 miliona kilograma mlijeka i mliječnih proizvoda, vrijednosti od oko 20 miliona evra. Ipak, domaći proizvođači tvrde da to nisu tačni podaci, te da se mimo toga uvozi mnogo više, ali se ne vodi evidencija.
˝Mi sada ne možemo izvoziti ništa u Evropsku uniju a oni ovamo uvoze sve. Otvorili smo im pored ona dva granična prelaza još tri, koja ne ispunjavaju osnovne uslove za uvoz roba animalnog porijekla, što govori da se te robe i ne kontrolišu˝, kaže Vladimir Usorac, predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača i stočara RS.
Zbog svih problema, broj proizvođača mlijeka, za manje od pet godina u BiH je prepolovljen, tvrdi Usorac.
˝Bilo je 25.000 proizvođača u BiH, ali smo onda pali ukupno na 12.000, tj. 50 odsto smo izgubili proizvođača već, i prijeti opasnost da izgubimo još četrdesetak odsto, a onda onih 10 odsto i kad ostane, oni nisu nizašta˝, tvrdi Usorac.
Evropska unija daje velike podsticaje svojim proizvođačima i na razne načine subvencioniše proizvodnju mlijeka, tvrde domaći proizvođači. Samim tim i uz jeftinije cijene hrane za krave, jeftinije i mlijeko iz uvoza, kaže Risto Arsenović.
˝Cijena jedne litre mlijeka je znatno skuplja nego cijena jedne litre u Evropskoj uniji. Neki naši proračuni su da bi na nuli bili kad bi cijena bila 44 feninga. U EU mi smo računali da je 36 feninga, znači otprilike 8 feninga u startu je naše sirovo mlijeko skuplje, bez ikakve prerade i to samo zbog hrane˝, kaže Arsenović.
Kao još jedan od problema domaći mljekari ističu kreditiranje mljekarstva, koje bi kao jedne od najznačajnijih grana u primarnoj poljoprivrednoj proizvodnji trebalo da bude po kamatnoj stopi od3 – 4 % na godišnjem nivo, međutim, u BiH je ta kamatna stopa po cijeni komercijalnih kredita i ide od 8-15%, tvrde mljekari.
Oni takođe ističu i da BH Vlasti ne traže rješenja za izvoz u Rusiju i Tursku, koje su potencijalna tržišta, ali im se ne može pristupiti preko teritorije Evropske unije.