Građani Bosne i Hercegovine, birači, će u nedjelju, 7. oktobra izaći na birališta na lokalnim izborima. I dok se širom zemlje predizborna kampanja privodi kraju, a glasače uvjerava da glasaju za neku od brojnih političkih opcija, u Mostaru – i 17 godina nakon rata u etnički podijeljenom gradu – izbora neće biti.
Vodeće hrvatske i bošnjačke političke stranke nisu se mogle dogovoriti oko novih izbornih pravila za taj grad, nakon što je Ustavni sud BiH – na apelaciju hrvatskih stranaka - još prije dvije godine poništio dio Izbornog zakona BiH koji se odnosi na Mostar, te je nastao vakuum po kojim će se izbornim pravilima glasati u Mostaru.
Pored Brčkog, Mostar se jedini od gradova spominje u Dejtonskom mirovnom sporazumu.
Još 1996. godine je ondašnji međunarodni upravitelj nad Mostarom, Nijemac Hans Koschnick donio Prelazni statut grada. Tim statutom, Općina Mostar podijeljena je na šest općina – po tri većinske hrvatske i tri bošnjačke.
Cilj je bio napraviti prvi korak ka prevazilaženju podjele Mostara na zapadni, većinski hrvatski i istočni, većinski bošnjački dio.
Tadašnji visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH, Britanac Paddy Ashdown, je 2004. godine nametnuo novi Statut, kojim je ponovo proglasio jednu općinu, a etničke općine je pretvorio u izborne jedinice, čime je Mostar dobio posebna izborna pravila, ugrađena u Izborni zakon BiH. Tim pravilima željelo se spriječiti etničko preglasavanje, te priznavanje rezultata etničkog čišćenja počinjenog tokom rata.
Vodeće hrvatske stranke su se Ustavnom sudu žalile da se time krše prava Hrvata, odnosno da jedan bošnjački glas u Mostaru vrijedi kao nekoliko hrvatskih. To je stoga što neke od bivših bošnjačkih općina imaju svega nekoliko hiljada glasača, a jedna od hrvatskih i preko 20.000, ali daju isti broj vijećnika u Gradsko vijeće Mostara.
Nakon odluke Ustavnog suda, kojom je uvažen taj argument hrvatskih stranaka, sada je pitanje po kojim izbornim pravilima provesti lokalne izbore u Mostaru. Dvije strane imaju dijametralno suprotne stavove.
Hrvatske stranke traže da Mostar ostane jedna općina i time izborna jedinica, a da se glasa po principu "jedan čovjek – jedan glas", kao i u drugim dijelovima BiH.
Bošnjačke stranke traže vraćanje na stanje od prije 2004. godine, odnosno vraćanje etničkih općina kao jedinica lokalne samouprave i time izbornih jedinica, čime bi se – kako kažu - spriječilo da Hrvati preglasavaju Bošnjake, s obzirom na to da su u Mostaru Hrvati većina nakon rata.
Analitičar ugledne nevladine organizacije Centri civilnih inicijativa (CCI) Adis Arapović kaže kako postoje dva ključna razloga zbog kojih građani Mostara neće glasati na lokalnim izborima 7. oktobra.
"Prvi razlog je odsustvo političke volje vodećih političkih stranaka u Mostaru da usaglase svoje političke apetite i da doprinesu donošenju novog statuta, koji će biti verificiran u Gradskom vijeću, koji će biti prihvaćen kao dio izbornog sistema i u sklopu kojeg će se odvijati redovni izbori", ocjenjuje Arapović.
Adis Arapović
Osim domaćih elita, tvrdi Arapović, odgovornost snosi i međunarodna zajednica zbog svog nesnalaženja.
Analitičar Centara civilnih inicijativa podsjeća da je aktuelni Statut Grada Mostara nametnuo upravo Ured visokog predstavnika, ali da taj statut nikada nije prihvaćen od strane političkih partija kao legitiman i kao instrument provođenja narodne volje.
"I kada se ta odgovornost i jednih i drugih podigne na odgovarajući nivo, tada ćemo moći govoriti o Mostaru kao normalnom gradu, o izborima u Mostaru kao fragmentu generalnih izbora u BiH, a ne kao gradu-slučaju u svakom smislu", navodi Arapović.
U međuvremenu, od odluke Ustavnog suda BiH propali su pokušaji pregovora u vrhu vodećih stranaka, potom na lokalnom nivou, a propao je pokušaj iznalaska rješenja i od strane posebne Ekspertske grupe pravnika, koju je bilo formiralo polarizirano Gradsko vijeće Mostara.
"Općinski izbori 2012. u Mostaru se neće održati kao u ostatku zemlje i to zbog prije svega neuspjeha političkih čelnika, ali i ekspertske radne skupine za Mostar da nađu rješenje koje će biti u skladu sa presudom Ustavnog suda BiH", kaže portparol OHR-a, Mario Brkić.
Posljednjih dana u toku su intenzivni diplomatski napori da se ponovo pokrene proces pregovora o Mostaru, kako bi rješenje bilo postignuto u najkraćem mogućem roku, s ciljem da se i u ovom podijeljenom gradu održe lokalni izbori.
Iz OHR-a je u više navrata saopćavano kako ovaj put neće nametati bilo kakvo rješenje za Mostar, a portparol Mario Brkić kaže kako se Ured visokog predstavnika složio pomoći u procesu traženja rješenja:
"Mada OHR nije tražio takvu ulogu, no visoki predstavnik jednostavno nije imao izbora nego se uključiti u proces. Dakle, za kraj, jedna stvar je sasvim sigurno jasna, a to je da odluka Ustavnog suda mora biti ispoštovana i provedena, no ono što mi želimo vidjeti i potpomoći u smislu procesa je domaće rješenje kao odgovor na odluku suda."
Građani Mostara su, kako se čini, umorni od beskrajnih političkih napetosti i pregovora. U anketi kažu:
"Ko će nas građane poslušati, šta mi hoćemo i šta želimo."
"Ja mislim da su ovdje najviše zastupljeni lični interesi, kako ljudi, tako i stranaka, za održavanje na vlasti."
Prema procjenama, koje su iznijeli lideri nekih od uključenih stranaka, lokalni izbori u Mostaru u najboljem slučaju bi se mogli održati u januaru 2013. godine.
