Samo dan nakon što je predložio referendum o mjerama štednje Evropske unije, šest vodećih članova grčke vladajuće stranke PASOK pozvali su premijera Jorgosa Papandreua da podnese ostavku.
Uoči glasanja o povjerenju Vladi, u petak, 4. novembra, zastupnica Pasok-a Milena Apostolaki, napustila je klub vladajuće stranke, ali je zadržala svoje mjesto u Parlamentu kao nezavisni član. Oslabila je time Papandreuovu većinu, obećavši da će se svim snagama boriti protiv referenduma koji, smatra ona, dijeli naciju u kriznim vremenima.
Milena Apostolaki
Opozicija je pozvala na vandredne izbore tvrdeći da referendum ugrožava njihovo članstvo u Evropskoj uniji.
Na sva ova grčka zbivanja, tržište je reagovalo oštrim padom vrijednosti dionica, a evropski lideri ne mogu vjerovati da im se sve to dešava nakon što su do ranih jutarnjih sati tražili sve moguće načine da pomognu Grčkoj i da je spasu od potpune propasti.
Prošle su sedmice čelnici eurozone dogovorili otpis polovine grčkih dugova, te novi kredit u vrijednosti od 100 milijardi eura. Zauzvrat, službena Atina treba načiniti odlučne rezove u javnoj potrošnji, smanjenju penzija i plata, te otpustiti višak državnih službenika.
Antonis Samaras, čelnik glavne opozicione parije Novih demokrata, upozorio je grčkog predsjednika na opasnost premijerovih poteza.
"Da bi se spasio, gospodin Papandreu ucjenjuje i narod i državu, stavlja na kocku naše članstvo u EU i samim tim našu budućnost!”, kazao je Samaras.
Danas (srijeda), na marginama summita G20 u Cannesu. Papandreu se sastaje s njemačkom kancelarkom Angelom Merkel i francuskim predsjednikom Nicolas Sarkozy-jem, te čelnicima EU, Međunarodnog monetarnog fonda.
Premijerov ured je saopštio kako je Papandreu u telefonskom razgovoru s kancelarkom Merkel insistirao na tome da referendum može “samo ojačati Grčku u eurozoni, ali i globalno”.
Odluka o referendumu "samoubilačka"
U zajedničkom francusko-njemačkom saopštenju, lideri tih dviju zemalja kazali su kako je na Grčkoj “da ispoštuje i što brže primjeni sve odredbe dogovorene na samitu prošle sedmice”.
Berza u Atini, 1. novembar 2011.
"Francuska i Njemačka su uvjerene da će ovaj sporazum omogućiti Grčkoj povratak održivom razvoju."
Šef Privredne komore Konstantin Mihalos, izjavio je za BBC da je odluka o referendumu “samoubilačka”: "Uvijek sam mislio da su vandredni izbori posljednja stvar koja treba grčkoj ekonomiji. Ali nakon ovog neogovornog političkog poteza, bojim se da drugog rješenja nemamo!”
Mihalos ovaj stav potkrepljuje stanjem na tržištu koje se doslovno raspada. Grčka je u tako jadnom stanju da vuče euro u ambis, a time i evropsko tržište u cjelini.
Svako dalje odlaganje rješenja bezvlašća u Atini bilo bi pogubno za globalne tokove u Evropakoj uniji, zaključuje Mihalos.
Istraživanja javnog mnijenja u Grčkoj pokazuju da većina ljudi ne podržava mjere štednje. Posljednji generalni štrajk, održan 19-20 oktobra izveo je na ulice desetke hiljada ljudi širom zemlje.
Datum referenduma još nije određen, ali Papandreu je navijestio da bi se mogao održati u narednim sedmicama. Premijer je istovremeno odbacio mogućnost vandrednih izbora, ali je pozvao na glasanje o povjerenju njegovoj Vladi.
