Šefovi diplomatija NATO-a odobrili su danas Akcioni plan za članstvo (MAP) Crnoj Gori, dok će Bosna i Hercegovina morati na čekanje dok ne sprovede nužne reforme, javlja dopisnik RSE iz Brisela Ahto Lobjakas.
"Razlog za "da" Crnoj Gori je vrlo jednostavan: Crna Gora nema nikakvih političkih problema," rekao je Lobjakas.
Crnogorski predsjednik Filip Vujanović je rekao da prijem u Akcioni plan za članstvo predstavlja priznanje Crnoj Gori za ostvarene reforme u oblasti obrane i bezbjednosti, ali i obavezu da se nastavi sa reformskim procesima.
Glavni tajnik NATO-a Anders Fogh Rasmussen izjavio je da neuspjeh Bosne i Hercegovine da osigura članastvo u MAP-u ne znači da budućnost te zemlje nije u Alijansi:
"Bosna i Hercegovina u to ne treba sumnjati. Želimo vas vidjeti u Akcijskom planu za članstvo. Želimo vas u NATO savezu“.
Lobjakas kaže da se u četvrtak do kasno u noć i u petak iza scena vodila žučna rasprava između Turske, koja je insistirala da se MAP odobri i BiH, i Njemačke, Britanije i Sjedinjenih Država koje smatraju da je BiH politički suviše podijeljena i nestabilna za Akcioni plan za članstvo
"Skeptičari su ipak nadjačali. NATO misli da BIH -- politički, etnički podijeljena kakva je sada -- nije spreman za to," rekao je Lobjakas.
NEUSPJEŠNA NASTOJANJA
Visoki predstavnik i specijalni predstavnik EU Valentin Inzko je rekao da trenutni razvoj političke siutacije obeshrabruje.
“Trenutni politički zastoj je ponukao Evropsku uniju i Sjedinjene Države da političke lidere uključe u razgovore čiji je cilj osiguranje spremnosti Bosne i Hercegovine za članstvo u NATO-u i Evropskoj uniji," rekao je Inzko.
Akcioni plan ključni je korak ka punopravnom članstvu u atlantskoj vojnoj alijansi. Sljedeća šansa za BiH je u aprilu 2010. godine.
Uoči rasprave o BiH turski ministar Ahmet Davutoglu sazvao je poseban susret "prijatelja Bosne".
U toj grupi zemalja su, pored Turske, i Albanija, Hrvatska, Slovenija, Mađarska, Slovačka, Norveška i Španija, kao i još neke manje zemlje Atlantskog saveza.
Zemlje koje se protive prijemu BiH u MAP smatraju kako BiH nije u potpunosti suverena država jer je i dalje pod kontrolom međunarodne zajednice, preko Ureda visokog predstavnika, a postoji i dugoročni strah da unutrašnje podjele i nesređenost BiH mogu predstavljati veliki problem za NATO jer budući članovi uživaju pravo veta na odluke Alijanse.
S druge strane, države koje smatraju da BiH treba dobiti zeleno svjetlo za MAP tvrde da bi to upravo doprinijelo stabilnosti zemlje i regiona, te podsjećaju da je BIH nedavno primljena za nestalnu članicu Savjeta bezbjednosti UN. Uz to, napominju, jedino što podržavaju sva tri konstitutivna naroda u BiH je čalanstvo u NATO.
Ministre NATO-a je na večeri u četvrtak navečer pomoćnik američkog državnog sekretara Džejms Stajnberg obavijestio o zasad nedovoljno uspješnim nastojanjima SAD i Evropske unije da političke vođe u BiH podstaknu na neophodni dogovor o političko-institucionalnim promjenama.
Stajnberg je u Brisel doputovao iz Sarajeva, gdje je o tome razgovarao s liderima vodećih političkih stranaka.
On je izjavio da su SAD i EU zabrinute zbog postojeće situacije u BiH i da je odgovornost za to isključivo na bosanskim liderima.
"Razlog za "da" Crnoj Gori je vrlo jednostavan: Crna Gora nema nikakvih političkih problema," rekao je Lobjakas.
Crnogorski predsjednik Filip Vujanović je rekao da prijem u Akcioni plan za članstvo predstavlja priznanje Crnoj Gori za ostvarene reforme u oblasti obrane i bezbjednosti, ali i obavezu da se nastavi sa reformskim procesima.
Glavni tajnik NATO-a Anders Fogh Rasmussen izjavio je da neuspjeh Bosne i Hercegovine da osigura članastvo u MAP-u ne znači da budućnost te zemlje nije u Alijansi:
"Bosna i Hercegovina u to ne treba sumnjati. Želimo vas vidjeti u Akcijskom planu za članstvo. Želimo vas u NATO savezu“.
Lobjakas kaže da se u četvrtak do kasno u noć i u petak iza scena vodila žučna rasprava između Turske, koja je insistirala da se MAP odobri i BiH, i Njemačke, Britanije i Sjedinjenih Država koje smatraju da je BiH politički suviše podijeljena i nestabilna za Akcioni plan za članstvo
"Skeptičari su ipak nadjačali. NATO misli da BIH -- politički, etnički podijeljena kakva je sada -- nije spreman za to," rekao je Lobjakas.
NEUSPJEŠNA NASTOJANJA
Visoki predstavnik i specijalni predstavnik EU Valentin Inzko je rekao da trenutni razvoj političke siutacije obeshrabruje.
“Trenutni politički zastoj je ponukao Evropsku uniju i Sjedinjene Države da političke lidere uključe u razgovore čiji je cilj osiguranje spremnosti Bosne i Hercegovine za članstvo u NATO-u i Evropskoj uniji," rekao je Inzko.
Akcioni plan ključni je korak ka punopravnom članstvu u atlantskoj vojnoj alijansi. Sljedeća šansa za BiH je u aprilu 2010. godine.
Uoči rasprave o BiH turski ministar Ahmet Davutoglu sazvao je poseban susret "prijatelja Bosne".
U toj grupi zemalja su, pored Turske, i Albanija, Hrvatska, Slovenija, Mađarska, Slovačka, Norveška i Španija, kao i još neke manje zemlje Atlantskog saveza.
Zemlje koje se protive prijemu BiH u MAP smatraju kako BiH nije u potpunosti suverena država jer je i dalje pod kontrolom međunarodne zajednice, preko Ureda visokog predstavnika, a postoji i dugoročni strah da unutrašnje podjele i nesređenost BiH mogu predstavljati veliki problem za NATO jer budući članovi uživaju pravo veta na odluke Alijanse.
S druge strane, države koje smatraju da BiH treba dobiti zeleno svjetlo za MAP tvrde da bi to upravo doprinijelo stabilnosti zemlje i regiona, te podsjećaju da je BIH nedavno primljena za nestalnu članicu Savjeta bezbjednosti UN. Uz to, napominju, jedino što podržavaju sva tri konstitutivna naroda u BiH je čalanstvo u NATO.
Ministre NATO-a je na večeri u četvrtak navečer pomoćnik američkog državnog sekretara Džejms Stajnberg obavijestio o zasad nedovoljno uspješnim nastojanjima SAD i Evropske unije da političke vođe u BiH podstaknu na neophodni dogovor o političko-institucionalnim promjenama.
Stajnberg je u Brisel doputovao iz Sarajeva, gdje je o tome razgovarao s liderima vodećih političkih stranaka.
On je izjavio da su SAD i EU zabrinute zbog postojeće situacije u BiH i da je odgovornost za to isključivo na bosanskim liderima.
