I dok se svjetska populacija povećala na sedam milijardi, prirodni priraštaj Bosne i Hercegovine sve je niži i niži, tako da je natalitet u prošloj godini pao za tri posto u odnosu na 2009. Bračni parovi rijetko se odlučuju na rađanje više od jednog djeteta.
Teška ekonomska situacija i nepostojanje adekvatne socijalne zaštite prepreke su za većinu bh. bračnih parova kada je u pitanju proširenje porodice. Sunčica Grujić, majka četiri djevojčice, prije deset godina vratila se iz Njemačke i danas živi u Banjoj Luci.
„Ja sam npr. imala za prvo dijete 300 maraka, s tim da svako sljedeće ima, naravno, više. Na četiri djevojčice ovdje u BiH, u Banjoj Luci, imam dječiji dodatak u visini od 175 maraka. Žele da natalitet naraste, a ne podstiču ih nimalo“, kaže Sunčica Grujić.
Svakodnevni problemi sa kojima se mladi bračni parovi susreću ne ostavljaju im dovoljno prostora da razmišljaju o djeci. Nedim Čudić je već tri godine u braku sa suprugom Adrijanom. Oni planiraju roditeljstvo, ali zbog postojeće situacije to još uvijek ne mogu.
„Još uvijek ne možemo planirati porodicu onako kako smo to mislili u trenutku kad smo kupovali stan i kad smo planirali vjenčanje. Naravno da smo opterećeni zakupom sadašnjeg stana“, navodi Nedim Čudić.
Demografska slika Bosne i Hercegovine je nepovoljna - natalitet je u prošloj godini pao za tri posto u odnosu na 2009.
„Po statistici UN-a prirodni prirašataj u BiH je među najnižim u svijetu. Uzima se u obzir i to da je trenutno u BiH ekonomska situacija prilično loša. Drugi razlog je da dosta mladih u BiH ne vidi neku perspektivu u BiH“, navodi šef Ureda populacijskog fonda UN-a Faris Hadrović.
Godišnje 5.000 građana manje
Prema izvještaju agencije Euromonitor, BiH će za 20 godina imati skoro 20 odsto stanovnika manje. Zbog osjetnog pada nataliteta Bosni i Hercegovini sve više prijeti „bijela kuga“. U poslijeratnom periodu stopa prirodnog priraštaja u stalnom je padu, a i ove godine je negativna.
„Broj živorođene djece od 2010. kad gledamo u odnosu na 2009. ima pad od 2,96 posto, a rast broja umrlih je 0,61 posto“, pojašnjava direktor Agencije za statistiku BiH Zdenko Milinović.
Da BiH postaje zemlja staraca nesumnjivo pokazuju istraživanja stručnjaka prema kojima se godišnje broj građana u BiH smanjuje za pet hiljada. Koliko je alarmantan trend opadanja nataliteta svjedoči podatak koji je iznio demograf Stevo Pašalić. On navodi da se nakon četiri, pet godina u RS „gubi“ skoro cijela jedna generacija koja se upisuje u osnovnu školu:
„U RS-u u odnosu na prije 11, 12 godina imamo oko 30.000 učenika manje u osnovnoj školi. BiH u posljednje dvije, tri godine zakoračila je u negativnu stopu prirodnog priraštaja, ili kako mi to kažemo - u proces depopulacije“, kaže Pašalić.
Koliko BiH gubi stanovnika godišnje nemoguće je tačno utvrditi jer od 1991. godine nije izvršen popis stanovništva. Asim Balić, profesor na tuzlanskom Univerzitetu koji je angažovan i u Zavodu za humanu reprodukciju, ističe kako je loše stanje u društvu jedan od glavnih razloga stalnog pada nataliteta u BiH.
„Žena koja je zaposlena i koja ostane trudna i porodi se ima znatno manju platu nego dok je radila, tako da su u pitanju egzistencijalni problemi, pa se u svakom slučaju parovi koji imaju skromna primanja vrlo teško odlučuju na takav korak dok ne riješe egzistenciju. Npr. ako nemaju stan, plaćaju stanarinu i sve ostalo, tako da su to momenti koji su značajno limitirajući za ovu populaciju“, naglašava Asim Balić.
Teška ekonomska situacija i nepostojanje adekvatne socijalne zaštite prepreke su za većinu bh. bračnih parova kada je u pitanju proširenje porodice. Sunčica Grujić, majka četiri djevojčice, prije deset godina vratila se iz Njemačke i danas živi u Banjoj Luci.
„Ja sam npr. imala za prvo dijete 300 maraka, s tim da svako sljedeće ima, naravno, više. Na četiri djevojčice ovdje u BiH, u Banjoj Luci, imam dječiji dodatak u visini od 175 maraka. Žele da natalitet naraste, a ne podstiču ih nimalo“, kaže Sunčica Grujić.
Svakodnevni problemi sa kojima se mladi bračni parovi susreću ne ostavljaju im dovoljno prostora da razmišljaju o djeci. Nedim Čudić je već tri godine u braku sa suprugom Adrijanom. Oni planiraju roditeljstvo, ali zbog postojeće situacije to još uvijek ne mogu.
„Još uvijek ne možemo planirati porodicu onako kako smo to mislili u trenutku kad smo kupovali stan i kad smo planirali vjenčanje. Naravno da smo opterećeni zakupom sadašnjeg stana“, navodi Nedim Čudić.
Demografska slika Bosne i Hercegovine je nepovoljna - natalitet je u prošloj godini pao za tri posto u odnosu na 2009.
„Po statistici UN-a prirodni prirašataj u BiH je među najnižim u svijetu. Uzima se u obzir i to da je trenutno u BiH ekonomska situacija prilično loša. Drugi razlog je da dosta mladih u BiH ne vidi neku perspektivu u BiH“, navodi šef Ureda populacijskog fonda UN-a Faris Hadrović.
Godišnje 5.000 građana manje
Prema izvještaju agencije Euromonitor, BiH će za 20 godina imati skoro 20 odsto stanovnika manje. Zbog osjetnog pada nataliteta Bosni i Hercegovini sve više prijeti „bijela kuga“. U poslijeratnom periodu stopa prirodnog priraštaja u stalnom je padu, a i ove godine je negativna.
„Broj živorođene djece od 2010. kad gledamo u odnosu na 2009. ima pad od 2,96 posto, a rast broja umrlih je 0,61 posto“, pojašnjava direktor Agencije za statistiku BiH Zdenko Milinović.
Da BiH postaje zemlja staraca nesumnjivo pokazuju istraživanja stručnjaka prema kojima se godišnje broj građana u BiH smanjuje za pet hiljada. Koliko je alarmantan trend opadanja nataliteta svjedoči podatak koji je iznio demograf Stevo Pašalić. On navodi da se nakon četiri, pet godina u RS „gubi“ skoro cijela jedna generacija koja se upisuje u osnovnu školu:
„U RS-u u odnosu na prije 11, 12 godina imamo oko 30.000 učenika manje u osnovnoj školi. BiH u posljednje dvije, tri godine zakoračila je u negativnu stopu prirodnog priraštaja, ili kako mi to kažemo - u proces depopulacije“, kaže Pašalić.
Koliko BiH gubi stanovnika godišnje nemoguće je tačno utvrditi jer od 1991. godine nije izvršen popis stanovništva. Asim Balić, profesor na tuzlanskom Univerzitetu koji je angažovan i u Zavodu za humanu reprodukciju, ističe kako je loše stanje u društvu jedan od glavnih razloga stalnog pada nataliteta u BiH.
„Žena koja je zaposlena i koja ostane trudna i porodi se ima znatno manju platu nego dok je radila, tako da su u pitanju egzistencijalni problemi, pa se u svakom slučaju parovi koji imaju skromna primanja vrlo teško odlučuju na takav korak dok ne riješe egzistenciju. Npr. ako nemaju stan, plaćaju stanarinu i sve ostalo, tako da su to momenti koji su značajno limitirajući za ovu populaciju“, naglašava Asim Balić.
