Brojne nezakonitosti koje uočava Državna revizorska institucija, a koje se događaju u Vladi i drugim državnim organima kroz, između ostalog, nenamjensko trošenje novca poreskih obveznika, uvećanje zarada pumpanjem satnice, razne isplate bez zakonskog osnova govore o neodgovornom odnosu rukovodilaca državnih organa prema novcu koji za potrebe države izdvajaju građani Crne Gore.
Međutim, uprkos brojnim nalazima DRI, sve već godinama prolazi bez posljedica, a izvještaji ove institucije ostaju samo mrtvo slovo na papiru.
Državna revizorska institucija (DRI), koja kontroliše zakonitost, efikasnost i ekonomičnost trošenja budžetskih sredstava i upravljanja imovinom države, već godinama objavljuje izvještaje koji govore o brojnim neregularnostima u ovoj oblasti ali se, po tom pitanju, ništa ne događa. Izvještaj se objavi, javnost se nekoliko dana bavi skandaloznim troškarenjem novca poreskih obveznika i onda se sve zaboravi do narednog izvještaja kada se ponavlja ista priča. Odgovor na pitanje - zašto uprkos očiglednim neregularnostima izostaju konsekvence, između ostalog, leži i u činjenici da, iako je po zakonu DRI dužna da, kad postoji sumnja da je učinjeno krivično djelo, bez odlaganja podnese krivičnu prijavu, ovaj organ koji postoji već šest godina, nikad nije podnio nijednu krivičnu prijavu.
Danas iz DRI nije bilo moguće pribaviti objašnjenje ovog fenomena, a to je prethodno pokušao i Institut alternativa.
“Njihova objašnjenja su u tome, da oni zaista do sada nisu naišli na slučaj za koji bi bili sigurni da sadrži biće krivičnog djela. Postojale su određene naznake koje su proizilazile iz njihovih izvještaja i onda su oni to prosljeđivali Vrhovonom državnom tužilaštvu koje ih opet, nije dalje obavještavalo što je učinjeno po tim izvješajima. Sama državna revizorska institucija ima objašnjenje da, ukoliko bi ona djelovala brzopleto, pa pokrenula krivičnu prijavu, a ipak nemala dovoljno dokaza ili nemala dovoljno jake indicije da se radi o krivičnom djelu, da bi njen kredibilitet u očima javnosti, a javnost jeste najjače oružje DRI, bio poljuljan”, kaže Marko Sošić.
Državna revizorska institucija konstatuje probleme ali, očigledno, ne želi ništa da preduzme da bi se problemi otklonili, kaže direktor Monitoring programa MANS-a Vuk Maraš, koji dodaje da je apsolutni apsurd da se u izvještaju DRI konstatuje učinjeno krivično djelo, a da prijava tužiocu izostaje.
“Ni sam tužilac nije pokazao bilo kakvu inicijativnost da kad primjeti u medijima navode iz izvještaja DRI, da to preuzme i da hitno preduzme postupanje po tome. I generalno kad se pogleda rad insitucija sistema ispada kao da nikome u državi nije bitno da se prekine sa zloupotrebama državnog novca, odnosno novca svih građana Crne Gore. Očigledno je, da je to tako zbog toga što sa političkom korupcijom niko ne želi da se bori. Odnosno što novcem građana poreskih obveznika raspolažu ključni politički igrači. Iz tog razloga očigledno niko ne želi te ljude da procesuira”, ocjenjuje Maraš.
Manjkavost i u pravnom sistemu
Koliko je problem nekažnjenog nezakonitog trošenja novca poreskih obveznika ozbiljan, vjerovatno najbolje govori raširenost ove pojave.
Prema nalazu Državne revizorske institucije o prošlogodišnjem finansijskom izvještaju Ministarstva rada i socijalnog staranja, ministar Suad Numanović je uvećavao plate 10 do 30 odsto bez donošenja potrebnih akata, utvrđene su nepravilnosti u vezi sa isplatom naknada za troškove službenih putovanja, a revizija je utvrdila da su troškovi neregularno evidentirani: rashodi za materijal kao troškovi reprezentacije, bankarske usluge kao rashodi za energiju, a "ostala lična primanja" kao ugovorene usluge.
DRI u izvještaju o reviziji završnog računa budžeta za 2011. godinu ukazuje da je Ministarstvo ekonomije potrošilo nenamjenski 310 hiljada eura za službena putovanja koja su plaćana gotovinski sa blagajne, novcem namijenjenim za ugovorene usluge, ali i posredstvom računa turističkih agencija.
Uprava za mlade i sport je davala putne naloge i osobama koje tu nijesu ni zaposlene, dok je Policija, poput mnoštva drugih državnih institucija, ugovarala usluge za poslove koje je trebalo da rade njeni ljudi, pa je po tom osnovu angažovano i plaćeno čak 66 osoba.
U Ministarstvu vanjskih poslova i evropskih integracija podizane su desetine hiljada eura gotovine na ime akontacija i putnih troškova koji nijesu pravdani, dijelu zaposlenih su uvećavane zarade su mnogostrukim povećanjem broja radnih sati, a diplomatama je obavezno osiguranje uplaćivano na puni iznos zarade, umjesto na osnovicu koju primaju u Crnoj Gori, kako zakon nalaže. Samo po tom osnovu, Ministarstvo vanjskih poslova je potrošilo skoro milion i po eura više nego što je trebalo ali će zato ambasadori imati veće penzije nego što im je sljedovalo.
Marko Sošić, istraživač javnih politika Instituta je potpisao i zahtjev Instituta upućen Vladi da se javnosti predoči - zašto se preporuke DRI uporno ne poštuju smatra da izvještaji DRI ostaju bez efekta zbog mnoštva razloga, a između ostalog i zato što u Vladi ne postoji dovoljno razumijevanja da se preporuke DRI moraju sprovesti, odnosno, da Ministarstvo finansija nije uspostavilo neophodne mehanizme kontrole.
“Razlog je s jedne strane u manjkavom pravnom sistemu, odnosno nepostojanju prekršajne odgovornosti u sistemskom zakonu o budžetu, što u neku ruku onemogućava DRI da podnese prekršajne prijave za ona djela koja su manja od krivičnog djela, a ipak vrlo važna jer pričinjavaju ogromu štetu našim javnim finansijama. Nama se čini da je rješenje u tome da Vrhovno državno tužilaštvo mora značajnije koristiti izvještaje DRI”, ističe Sošić.
Međutim, uprkos brojnim nalazima DRI, sve već godinama prolazi bez posljedica, a izvještaji ove institucije ostaju samo mrtvo slovo na papiru.
Državna revizorska institucija (DRI), koja kontroliše zakonitost, efikasnost i ekonomičnost trošenja budžetskih sredstava i upravljanja imovinom države, već godinama objavljuje izvještaje koji govore o brojnim neregularnostima u ovoj oblasti ali se, po tom pitanju, ništa ne događa. Izvještaj se objavi, javnost se nekoliko dana bavi skandaloznim troškarenjem novca poreskih obveznika i onda se sve zaboravi do narednog izvještaja kada se ponavlja ista priča. Odgovor na pitanje - zašto uprkos očiglednim neregularnostima izostaju konsekvence, između ostalog, leži i u činjenici da, iako je po zakonu DRI dužna da, kad postoji sumnja da je učinjeno krivično djelo, bez odlaganja podnese krivičnu prijavu, ovaj organ koji postoji već šest godina, nikad nije podnio nijednu krivičnu prijavu.
Danas iz DRI nije bilo moguće pribaviti objašnjenje ovog fenomena, a to je prethodno pokušao i Institut alternativa.
“Njihova objašnjenja su u tome, da oni zaista do sada nisu naišli na slučaj za koji bi bili sigurni da sadrži biće krivičnog djela. Postojale su određene naznake koje su proizilazile iz njihovih izvještaja i onda su oni to prosljeđivali Vrhovonom državnom tužilaštvu koje ih opet, nije dalje obavještavalo što je učinjeno po tim izvješajima. Sama državna revizorska institucija ima objašnjenje da, ukoliko bi ona djelovala brzopleto, pa pokrenula krivičnu prijavu, a ipak nemala dovoljno dokaza ili nemala dovoljno jake indicije da se radi o krivičnom djelu, da bi njen kredibilitet u očima javnosti, a javnost jeste najjače oružje DRI, bio poljuljan”, kaže Marko Sošić.
Državna revizorska institucija konstatuje probleme ali, očigledno, ne želi ništa da preduzme da bi se problemi otklonili, kaže direktor Monitoring programa MANS-a Vuk Maraš, koji dodaje da je apsolutni apsurd da se u izvještaju DRI konstatuje učinjeno krivično djelo, a da prijava tužiocu izostaje.
“Ni sam tužilac nije pokazao bilo kakvu inicijativnost da kad primjeti u medijima navode iz izvještaja DRI, da to preuzme i da hitno preduzme postupanje po tome. I generalno kad se pogleda rad insitucija sistema ispada kao da nikome u državi nije bitno da se prekine sa zloupotrebama državnog novca, odnosno novca svih građana Crne Gore. Očigledno je, da je to tako zbog toga što sa političkom korupcijom niko ne želi da se bori. Odnosno što novcem građana poreskih obveznika raspolažu ključni politički igrači. Iz tog razloga očigledno niko ne želi te ljude da procesuira”, ocjenjuje Maraš.
Manjkavost i u pravnom sistemu
Koliko je problem nekažnjenog nezakonitog trošenja novca poreskih obveznika ozbiljan, vjerovatno najbolje govori raširenost ove pojave.
Prema nalazu Državne revizorske institucije o prošlogodišnjem finansijskom izvještaju Ministarstva rada i socijalnog staranja, ministar Suad Numanović je uvećavao plate 10 do 30 odsto bez donošenja potrebnih akata, utvrđene su nepravilnosti u vezi sa isplatom naknada za troškove službenih putovanja, a revizija je utvrdila da su troškovi neregularno evidentirani: rashodi za materijal kao troškovi reprezentacije, bankarske usluge kao rashodi za energiju, a "ostala lična primanja" kao ugovorene usluge.
DRI u izvještaju o reviziji završnog računa budžeta za 2011. godinu ukazuje da je Ministarstvo ekonomije potrošilo nenamjenski 310 hiljada eura za službena putovanja koja su plaćana gotovinski sa blagajne, novcem namijenjenim za ugovorene usluge, ali i posredstvom računa turističkih agencija.
Uprava za mlade i sport je davala putne naloge i osobama koje tu nijesu ni zaposlene, dok je Policija, poput mnoštva drugih državnih institucija, ugovarala usluge za poslove koje je trebalo da rade njeni ljudi, pa je po tom osnovu angažovano i plaćeno čak 66 osoba.
U Ministarstvu vanjskih poslova i evropskih integracija podizane su desetine hiljada eura gotovine na ime akontacija i putnih troškova koji nijesu pravdani, dijelu zaposlenih su uvećavane zarade su mnogostrukim povećanjem broja radnih sati, a diplomatama je obavezno osiguranje uplaćivano na puni iznos zarade, umjesto na osnovicu koju primaju u Crnoj Gori, kako zakon nalaže. Samo po tom osnovu, Ministarstvo vanjskih poslova je potrošilo skoro milion i po eura više nego što je trebalo ali će zato ambasadori imati veće penzije nego što im je sljedovalo.
Marko Sošić, istraživač javnih politika Instituta je potpisao i zahtjev Instituta upućen Vladi da se javnosti predoči - zašto se preporuke DRI uporno ne poštuju smatra da izvještaji DRI ostaju bez efekta zbog mnoštva razloga, a između ostalog i zato što u Vladi ne postoji dovoljno razumijevanja da se preporuke DRI moraju sprovesti, odnosno, da Ministarstvo finansija nije uspostavilo neophodne mehanizme kontrole.
“Razlog je s jedne strane u manjkavom pravnom sistemu, odnosno nepostojanju prekršajne odgovornosti u sistemskom zakonu o budžetu, što u neku ruku onemogućava DRI da podnese prekršajne prijave za ona djela koja su manja od krivičnog djela, a ipak vrlo važna jer pričinjavaju ogromu štetu našim javnim finansijama. Nama se čini da je rješenje u tome da Vrhovno državno tužilaštvo mora značajnije koristiti izvještaje DRI”, ističe Sošić.
