Iako su nekada živjeli u istoj državi, penzioneri sa ex YU prostora nemaju ista primanja. Najbolje su prošli slovenački umirovljenici, a za njima hrvatski. Ostatak, koji još uvijek nije u Evropskoj Uniji dijeli manje-više sličnu sudbinu.
Penzije u Crnoj Gori su, ne računajući Sloveniju i Hrvatsku koje su članice Evropske Unije, najviše medju državama bivše Jugoslavije, ali s obzirom da u prosjeku iznose svega 276 eura, ne može se reći da bitno odskaču od ostalih zemalja u susjedstvu.
“Poslije Slovenije koja ima 600 eura, Hrvatske, Crna Gora se nalazi na trećem mjestu. Mi nijesmo zadovoljni sa tim prosjekom i Crna Gora sve čini da se standard penzionera poboljša u okviru mogućnosti i sredstava kojima raspolaže. Znamo da Fond PIO učestvuje preko 11 posto u BDP i u javnoj potrošnji oko 30 posto što je veliko zahvatanje i veliko opterećenje. Naš fond se finansira od izvornih prihoda oko 60 posto, a 40 posto sredstava se obezbjeđuju iz budžeta Crne Gore“, kaže direktor crnogorskog Fonda penzijskog i invalidskog osiguranja, Dušan Perović.
U većini evropskih država prosječne penzije su višestruko veće nego u balkanskim zemljama. Prema zvaničnim podacima, prosječna penzija u Francuskoj iznosi oko 1.120, u Njemačkoj oko 1.200, a u Švedskoj čak 1.350 eura.
Imajući to u vidu, razlike u visini penzija u državama regiona postaju beznačajne ali, s druge strane, penzionerima čija su primanja svedena na minimum, svaki euro vjerovatno znači mnogo.
U BiH prosečna penzija je početkom godine iznosila 171 euro, a u Makedoniji svega 144 eura.
Srbija je poslije Crne Gore, a ispred BiH i Makedonije.
Direktor Zavoda za socijalno osiguranje Srbije, Zoran Panović kaže da su penzije u Srbiji redovne i da se redovno uskladjuju sa rastom troškova života i plata.
“Sada je zaista teško vreme. Recesija je pogodila ne samo Srbiju nego i celi region i ceo svet tako da prostora za neka velika poboljšanja nema. No, ono što je za njih jako bitno je ta sigurnost da primaju penzije, da se penzije ipak usklađuju sa rastom troškova života u Srbiji i u tom smislu mogu imati neku sigurnost u pogledu primanja penzije. Prosečna penzija u Srbiji je oko 200 eura, minimalna oko 100 eura. Najveći broj korisnika penzije prima onu prosečnu koja je realno gledano dovoljna za preživaljavanje.”
Ni Hrvatska, koja je odnedavno članica Evropske Unije ne može da se pohvali da je u odnosu na ostatak zapadnog Balkana značajno odskočila sa visinom penzija.
“Prosječna mirovina u Hrvatskoj je 300 eura. U januaru naredne godine biće donesen novi zakon koji će vjerojatno dovesti do nekih rigoroznijih ali i određenih poboljšanih rješenja. Formula za dolaženje do iznosa mirovine, koja najviše doprinosi da mirovine rastu će biti bolja i povoljnija. Ona je sada švicarska metoda 50-50. Trebalo bi biti u omjeru 70 – 30 troškovi života i rast prosječne plaće u Hrvatskoj i to u korist povoljnijeg faktora, odnoso rasta plaća. Sada je to u korist troškova života i mi namjeravamo to da mjenjamo u budućnosti i podignemo taj iznos mirovine značajnije u odnosu na postojeću koja nije osobito velika za hrvatske uvjete”, rekao je upravnik hrvatskog Mirovinskog zavoda, Srećko Vuković.
Penzije u Crnoj Gori su, ne računajući Sloveniju i Hrvatsku koje su članice Evropske Unije, najviše medju državama bivše Jugoslavije, ali s obzirom da u prosjeku iznose svega 276 eura, ne može se reći da bitno odskaču od ostalih zemalja u susjedstvu.
“Poslije Slovenije koja ima 600 eura, Hrvatske, Crna Gora se nalazi na trećem mjestu. Mi nijesmo zadovoljni sa tim prosjekom i Crna Gora sve čini da se standard penzionera poboljša u okviru mogućnosti i sredstava kojima raspolaže. Znamo da Fond PIO učestvuje preko 11 posto u BDP i u javnoj potrošnji oko 30 posto što je veliko zahvatanje i veliko opterećenje. Naš fond se finansira od izvornih prihoda oko 60 posto, a 40 posto sredstava se obezbjeđuju iz budžeta Crne Gore“, kaže direktor crnogorskog Fonda penzijskog i invalidskog osiguranja, Dušan Perović.
U većini evropskih država prosječne penzije su višestruko veće nego u balkanskim zemljama. Prema zvaničnim podacima, prosječna penzija u Francuskoj iznosi oko 1.120, u Njemačkoj oko 1.200, a u Švedskoj čak 1.350 eura.
Imajući to u vidu, razlike u visini penzija u državama regiona postaju beznačajne ali, s druge strane, penzionerima čija su primanja svedena na minimum, svaki euro vjerovatno znači mnogo.
U BiH prosečna penzija je početkom godine iznosila 171 euro, a u Makedoniji svega 144 eura.
Srbija je poslije Crne Gore, a ispred BiH i Makedonije.
Direktor Zavoda za socijalno osiguranje Srbije, Zoran Panović kaže da su penzije u Srbiji redovne i da se redovno uskladjuju sa rastom troškova života i plata.
“Sada je zaista teško vreme. Recesija je pogodila ne samo Srbiju nego i celi region i ceo svet tako da prostora za neka velika poboljšanja nema. No, ono što je za njih jako bitno je ta sigurnost da primaju penzije, da se penzije ipak usklađuju sa rastom troškova života u Srbiji i u tom smislu mogu imati neku sigurnost u pogledu primanja penzije. Prosečna penzija u Srbiji je oko 200 eura, minimalna oko 100 eura. Najveći broj korisnika penzije prima onu prosečnu koja je realno gledano dovoljna za preživaljavanje.”
Ni Hrvatska, koja je odnedavno članica Evropske Unije ne može da se pohvali da je u odnosu na ostatak zapadnog Balkana značajno odskočila sa visinom penzija.
“Prosječna mirovina u Hrvatskoj je 300 eura. U januaru naredne godine biće donesen novi zakon koji će vjerojatno dovesti do nekih rigoroznijih ali i određenih poboljšanih rješenja. Formula za dolaženje do iznosa mirovine, koja najviše doprinosi da mirovine rastu će biti bolja i povoljnija. Ona je sada švicarska metoda 50-50. Trebalo bi biti u omjeru 70 – 30 troškovi života i rast prosječne plaće u Hrvatskoj i to u korist povoljnijeg faktora, odnoso rasta plaća. Sada je to u korist troškova života i mi namjeravamo to da mjenjamo u budućnosti i podignemo taj iznos mirovine značajnije u odnosu na postojeću koja nije osobito velika za hrvatske uvjete”, rekao je upravnik hrvatskog Mirovinskog zavoda, Srećko Vuković.
