Pojedini poljoprivrednici i mlinari u Bosni i Hercegovini najavljuju poskupljenja brašna i hljeba zbog suše i manjka novca da se nabave zalihe pšenice za mlinove i robne rezerve. Ipak, dio javnosti smatra da je riječ o lobijima koji nastoje isforsirati poskupljenje za koje, smatraju, nema osnova. Osiromašeni građani Bosne i Hercegovine ipak strijepe od divljanja cijena osnovnih životnih namirnica, poučeni iskustvom da su se sva najavljena poskupljenja do sada realizovala.
Suša je ove godine pogodila Bosnu i Hercegovinu, i to u vrijeme kada najviše utiče na prinose kukuruza - kažu u pekarskoj industriji. Pojašnjavaju da su niži prinosi uticali na to da cijena kukuruza poraste, a da se pšenica koristi za stočnu hranu.
Direktor Žitozajednice Bosne i Hercegovine, koja okuplja mlinsko-pekarske firme u Federaciji BiH, Alija Šabanović kaže da slab rod kukuruza može uticati na povećanje cijena pšenice.
„Po nekim mojim procjenama očekivati je da sadašnje cijene pšenice nisu konačne cijene, nego da će doći do rasta cijena u odnosu na dosadašnje“, kazao je Šabanović.
Iako je cijena kukuruza veća od cijene pšenice, na berzama ona ipak ide dolje – kaže sekretar Udruženja poljoprivrednika u BiH Sead Jeleč. Napominje da je rod pšenice u cijeloj regiji, a posebno u Srbiji i Hrvatskoj, ove godine dobar, a da su njene cijene na berzi stabilne. Zbog toga Jeleč ističe da do poskupljenja brašna i hljeba ne bi trebalo doći.
„Mlinari i pekari će iskoristiti svaku priliku za podizanje cijena hljeba - i čak se može očekivati vjerovatno kartelski dogovor da u izvjesnoj mjeri podignu ove cijene. Međutim, treba tu mediji da se uključe i da predoče javnosti o čemu se radi“, smatra Jeleč.
Cijene njemačke, plate bosanske
Šta bi najavljeno poskupljenje značilo za potrošače, objašnjava sekretar Pokreta potrošača RS Dragovan Petrović.
Potrošačka korpa, ilustrativna fotografija: Midhat Poturović
„S obzirom da brašno i prerađevine od brašna - hljeb, pecivo, makaroni itd., u ukupnim troškoima prehrane učestvuju negdje u prosjeku oko 12,5 posto, kod nekih, naravno, učestvuje i daleko više, to bi bio strahovit udar. Ja ne vidim osnova za povećanje, a stalno se najvaljuje, svi ispostavljaju račune potrošačima i zavlače im ruku u džep, a oni nemaju više šta u džepu da drže“, ocjenjuje Petrović.
Sindikalna potrošačka korpa za četveročlanu porodicu je u julu ove godine u RS iznosila 1.742, dok se prosječna plata na nivou BiH kretala oko 820 maraka. Ako se tome doda oko 530.000 nezaposlenih u državi, ogroman broj penzionera u odnosu na broj radnika, jasno je da je život za građane Bosne i Hercegovine odavno preskup.
„Cijene su njemačke, a plate bosanske. Ja da nemam kćerku u inozemstvu, gledala bih šta ću doručkovati. A za ručak da ne pričam.“
„Sve je skupo. Nemam šta da izdvojim, pa da kažem eh. Hrana je najskuplja.“
„Skupo je sve - i ove osnovne životne namirnice. Pojeftinile su na svjetskom tržištu i žitarice i sve, a kod nas to ne mijenja stvar.“
Sead Jeleč podsjeća da javnost mora uticati na formiranje cijena, posebno ako ono nije opravdano.
„Da na neki način kroz to se vrši pritisak na mlinsko-prerađivačku industriju. I na vlasti domaće - da se uključe u rješavanje divljanja cijena osnovnih životnih namirnica u situaciji kad nema za to opravdanja“, kaže Jeleč.
I potrošači smatraju da vlasti treba da se umiješaju u formiranje cijena osnovnih životnih namirnica, posebno u vrijeme krize. Napominju da je slobodno formiranje cijena u Bosni i Hercegovini shvaćeno previše slobodno, te da bi uredba o limitiranju cijena - posebno brašna i hljeba, spasila jedan broj domaćinstava od gladi.
Suša je ove godine pogodila Bosnu i Hercegovinu, i to u vrijeme kada najviše utiče na prinose kukuruza - kažu u pekarskoj industriji. Pojašnjavaju da su niži prinosi uticali na to da cijena kukuruza poraste, a da se pšenica koristi za stočnu hranu.
Direktor Žitozajednice Bosne i Hercegovine, koja okuplja mlinsko-pekarske firme u Federaciji BiH, Alija Šabanović kaže da slab rod kukuruza može uticati na povećanje cijena pšenice.
„Po nekim mojim procjenama očekivati je da sadašnje cijene pšenice nisu konačne cijene, nego da će doći do rasta cijena u odnosu na dosadašnje“, kazao je Šabanović.
Iako je cijena kukuruza veća od cijene pšenice, na berzama ona ipak ide dolje – kaže sekretar Udruženja poljoprivrednika u BiH Sead Jeleč. Napominje da je rod pšenice u cijeloj regiji, a posebno u Srbiji i Hrvatskoj, ove godine dobar, a da su njene cijene na berzi stabilne. Zbog toga Jeleč ističe da do poskupljenja brašna i hljeba ne bi trebalo doći.
„Mlinari i pekari će iskoristiti svaku priliku za podizanje cijena hljeba - i čak se može očekivati vjerovatno kartelski dogovor da u izvjesnoj mjeri podignu ove cijene. Međutim, treba tu mediji da se uključe i da predoče javnosti o čemu se radi“, smatra Jeleč.
Cijene njemačke, plate bosanske
Šta bi najavljeno poskupljenje značilo za potrošače, objašnjava sekretar Pokreta potrošača RS Dragovan Petrović.
„S obzirom da brašno i prerađevine od brašna - hljeb, pecivo, makaroni itd., u ukupnim troškoima prehrane učestvuju negdje u prosjeku oko 12,5 posto, kod nekih, naravno, učestvuje i daleko više, to bi bio strahovit udar. Ja ne vidim osnova za povećanje, a stalno se najvaljuje, svi ispostavljaju račune potrošačima i zavlače im ruku u džep, a oni nemaju više šta u džepu da drže“, ocjenjuje Petrović.
Sindikalna potrošačka korpa za četveročlanu porodicu je u julu ove godine u RS iznosila 1.742, dok se prosječna plata na nivou BiH kretala oko 820 maraka. Ako se tome doda oko 530.000 nezaposlenih u državi, ogroman broj penzionera u odnosu na broj radnika, jasno je da je život za građane Bosne i Hercegovine odavno preskup.
„Cijene su njemačke, a plate bosanske. Ja da nemam kćerku u inozemstvu, gledala bih šta ću doručkovati. A za ručak da ne pričam.“
„Sve je skupo. Nemam šta da izdvojim, pa da kažem eh. Hrana je najskuplja.“
„Skupo je sve - i ove osnovne životne namirnice. Pojeftinile su na svjetskom tržištu i žitarice i sve, a kod nas to ne mijenja stvar.“
Sead Jeleč podsjeća da javnost mora uticati na formiranje cijena, posebno ako ono nije opravdano.
„Da na neki način kroz to se vrši pritisak na mlinsko-prerađivačku industriju. I na vlasti domaće - da se uključe u rješavanje divljanja cijena osnovnih životnih namirnica u situaciji kad nema za to opravdanja“, kaže Jeleč.
I potrošači smatraju da vlasti treba da se umiješaju u formiranje cijena osnovnih životnih namirnica, posebno u vrijeme krize. Napominju da je slobodno formiranje cijena u Bosni i Hercegovini shvaćeno previše slobodno, te da bi uredba o limitiranju cijena - posebno brašna i hljeba, spasila jedan broj domaćinstava od gladi.
