Devet godina Statuta: Mostar još više podijeljen?

Prije devet godina 15. marta počela je primjena Statuta Grada Mostara, kojeg je nametnuo tadašnji visoki predstavnik u BiH Paddy Ashdown. Statutom je ukinuto šest etničkih opština i uvedena jedinstvena Gradska uprava. Bivše opštine postale su izborne jedinice, a uvedene su i nacionalne kvote u Gradskom vijeću, prema kojima nijedan narod ne može imati većinu. Ipak, devet godina poslije, Mostar prolazi kroz još jednu političku krizu i apsolutni zastoj.

Donoseći odluku o nametanju Statuta Mostara, tadašnji visoki predstavnik Paddy Ashdown saopćio je kako se želi spriječiti ratne podjele i paralelizme, ali i moguću dominaciju i majorizaciju bilo kojeg od narodâ u Mostaru.

Devet godina nakon nametanja Statuta, Mostar se nalazi u možda i najtežoj političkoj krizi poslije rata. Jedini je grad u kojem nije bilo lokalnih izbora i to zbog nepostizanja dogovora o novim izbornim pravilima među najjačim hrvatskim i bošnjačkim strankama. Takođe, mandat Gradskog vijeća je upitan, nema budžeta za ovu godinu i grad je duboko u finansijskom kolapsu.

Kako se došlo u ovakvu situaciju objašnjava politički analitičar i komentator Faruk Kajtaz:

„Statut je nametnut, čini mi se, s najboljim namjerama. Međutim, veliki dio Statuta zapravo nije proveden i to zbog činjenice da su njegovu provedbu trebale implementirati stranke koje su zapravo bile protiv njega. Svaka iz svojih razloga, SDA i HDZ.“

Sociolog sa Sveučilišta u Mostaru, prof. dr. Slavo Kukić kaže kako se pod trenutnim okolnostima u tom gradu ništa ne može promijeniti.

„Sve dotle dok su ti ljudi na sceni, koji su obilježili tih dvadeset godina, a njih je puno, neće se ništa promijeniti, jer je filozofija koju su instalirali u prethodnih dvadeset godina filozofija koja održava njih na površini", ocjenjuje Kukić.

Analitičari podvlače kako su institucionalne podjele i dan-danas stvarnost Mostara, te su tako kulturne ustanove - na primjer - i dalje odvojene, zatim školstvo, telekomunikacije i brojne druge oblasti, a gradski stadion i dalje koristi samo jedna strana.

Kao svojevrstan lakmus papir podjela, nerijetko se uzima kultura. Tako na primjer u Mostaru uz ostale djeluju Hrvatsko narodno kazalište, Narodno pozorište, Lutkarsko kazalište, te Pozorište lutaka. Zašto su institucije kulture podijeljene objašnjava Vladimir Ćorić, izvršni direktor Omladinskog kulturnog centra „Abrašević“, smještenog – simbolično – na bivšoj liniji razdvajanja:

„To je u interesu onim ljudima koji kroje politiku, jer ako su kulturne institucije podijeljene, ako kulturne institucije nisu ujedinjene, naravno da će i društvo u cjelini i grad biti razjedinjeni“, kaže Ćorić.

Robert Pehar, iz Hrvatskog narodnog kazališta Mostar, ističe kako radnici u kulturi nemaju ujtecaja na politiku:

„Djelatnici koji su uposleni u institucijama kulture, ukoliko ih uopće možemo nazvati institucijama jer vlast o njima ne vodi računa, nisu doveli do ovih situacija, u smislu bilo kakvih podjela“, navodi Pehar.

Suština problema u politici

Analitičar Faruk Kajtaz ističe kako je suština problema Mostara u – politici:

„To je problem koji se vuče godinama i to zbog činjenice da dvije najveće nacionalne stranke u Mostaru ne žele postići bilo kakav kompromis, već insistiraju na svojim projektima, koji vuku korijene još iz rata.“

Tako se najjače hrvatske stranke zalažu da Mostar bude jedna općina i jedna izborna jedinica, sa principom glasanja 'jedan čovjek – jedan glas', dok najjača bošnjačka stranka SDA traži organizaciju Mostara u više općina-izbornih jedinica, kako bi se – tvrde – Bošnjaci zaštitili od ratom stečene hrvatske većine.

Prof.dr. Slavo Kukić ističe kako Mostar treba urediti kao i svaki drugi grad, uvažavajući strahove sa etničkim predznakom, a njih treba eliminirati elementima novog Statuta koliko god je to moguće:

„Bez toga, Mostar će uvijek biti s većim ili manjim kineskim ili berlinskim zidovima. S ovim rješenjima, Mostar nikad neće biti dio evropskog ambijenta, i nikada se neće izvući iz balkanskog blata“.

Da li je Mostar podijeljeniji nego prije? Evo šta kažu neki od građana u tzv. zapadnom, većinski hrvatskom dijelu Mostara:

„Nije podijeljeniji nego prije devet godina. Ja mislim da je to samo u glavama političara. Ostalo je ljudima samo da normalno žive.“

„Podijeljeno je samo negdje zbog dnevne politike, ništa drugo“.

„Pretpostavljam da je slično, da nije puno napredovalo.“

Da li je Mostar i dalje podijeljen ili ne? Evo šta kažu neki od građana u tzv. istočnom, većinski bošnjačkom dijelu Mostara:

„Naravno, zato što imamo dvije autobuske stanice, dva vodovoda, dva električna preduzeća...“

„Prije svega Mostar više nije grad odavno. Imaju dvije opštine, ustvari dva manja sela. A kad bude grad, onda će biti podijeljen.“

„Dokle god postoje dvije bolnice, dvije pošte, znači – nema od toga ništa. Ovo je podijeljeni grad.“

„Kad vi nazovete vatrogasnu službu, prvo vas pitaju na kojoj je strani grada požar, da bi jedinice mogle reagovati.“

Višemjesečni pregovori, koji se o novom uređenju Mostara vode pod pokroviteljstvom i uz asistenciju međunarodne zajednice, još nisu dali rezultata. Rješenje političkog pitanja Mostara se, tako, ni ne nazire.