Moskva obnavlja svoj legat, investira u budućnost Avganistana

Autor: Frudo Bezhan, priredila: Biljana Jovićević

Četvrtinu stoljeća nakon što su se sovjetski vojnici poraženi povukli iz Avganistana, Moskva se vraća u ovu zemlju. Sada ne sa trupama već sa milionima dolara investicija u razne projekte. Rusija sada pokušava da obnovi ekonomske i kulturne veze u zemlji, koju je nekadašnji Sovjetski savez smatrao svojim strateškim interesom.

Za proteklih 25 godina Sovjetska kuća nauke i kulture u zapadnom Kabulu, nekada simbol političkog i kulturnog uticaja u Avganistanu, stajala je kao ogromna ruševina čiji su spoljni zidovi izrešetani rupama od metaka, a unutrašnjost su koristili narkomani i beskućnici. Propadanje tog zdanja zapravo je oslikavalo propast ruskog uticaja u Avganistanu.

No sada ruska Vlada ulaže 20 miliona dolara u restauraciju te ogromne zgrade koja će u toku godine ponovo biti otvorena kao novi Ruski kulturni centar. Skupa rekonstrukcija signalizira povratak interesa i uticaja Moskve u zemlji koju je Sovjetski savez nekada smatrao dijelom svog strateškog interesa.

Ruski kulturni centar samo je jedan od 150 projekata koje Moskva trenutno finansira u Avganistanu. Rusija sada ulaže desetine miliona dolara u restauraciju starih sovjetskih projekata u i obnavaljanje ekonomske i kulturne snage u ovoj zemlji.

Investicije udvostručene

U protekle dvije godine Moskva je uložila više od 100 miliona dolara u Avganistanu, najviše u izgradnju domova. Iako je ta svota skromna u odnosu na milijarde dolara koju su uložile SAD, Kina i Indija, zanimljivo je da se sve događa nakon 12-ogodišnjeg rata koji su SAD predvodile u ovoj zemlji.

I to je izazvalo strahovanja da će zapadna pomoć za civilne projekte takođe nestati kako interes za ovu zemlju slabi.

U takvoj atmosferi Kabul je želio obnoviti svoje veze sa važnim regionalnim igračima kao što je Rusija da bi osigurali sigurnost i ekonomski razvoj. Raniji animozitet prema Rusiji, nasljeđe Sovjetskog saveza, razaranja, i deceniju duga invazija, sve je izblijedilo, i mnoge lokalne kompanije sada su veoma voljne da sarađuju sa Moskvom.

Nadžibulah Kušbin je vlasnik građevinske kompanije koja nosi njegovo ime, sa sjedištem u Kabulu. Kaže da njegova kompanija ubrzano radi na tome da obezbijedi posao sa nekoliko ruskih kompanija, ali ne želi da otrkriva nikakave detalje.

"Veoma smo optimistični. Moj stav prema ruskim investicijama je veoma pozitivan. Ako strane kompanije žele da investiraju u Avganistan mi smo spremni da pomognemo koliko god je moguće", kaže Kušbin.

Rahman Vantaval je izvršni direktor građavinske firme "Rahman izgradnja i konstrukcija", još jedne firme sa sjedištem u Kabulu. On kaže da Rusija ima odlične rezultate u izgradnji i infarstrukturi u Avganistanu. Kako Vantaval kaže, to je suprotnosti sa sa ogromnom štetom i lošim vođenjem projekata koji su Amerikanci finansirali u njegovoj zemlji.

"Mi smo veoma sretni što Rusija pomaže Avganistanu. Oni su naši susjedi pa je i stoga to veoma važno. Njihova pomoć je bila veoma značajna u prošlosti i još uvjek su veoma efikasni", kaže Vantaval.

Avganistanska agencija za privlačenje stranih investicija, vladin biro za nadgledanje stranih investicija, kaže da je Rusija udvostručila investicije u Avganistanu u protekle dvije godine, te da se očekuje povećanje ruskih investicija.

Pored Ruskog kulturnog centra, investicione projekte Moskve uključuje i obnova kompleksa stambenih zgrada iz sovjetskog perioda, obnovu starih sovjetskih fabrika, i izgradnja novih postrojenja za rekonstrukciju energetskog sektora u zemlji.

Obnavljanje i kulturnih veza

U Kabulu inače još uvijek ima mnogo arhitektonskih artefakata iz sovjetske prošlosti, koji su odoljeli razaranjima i nasilju u skoro tri decenije dugom sukobu. To uključuje Politehnički univerzitet, izgrađen 1960-ih, industriju za proizvodnju hljeba i peciva koja još uvjek isporučuje na hiljade vekni hljeba dnevno za bolnice i škole, te Automehaničarska škola i bazeni za plivanje na vrhu mnogih gradskih brda.

Vjerovatno najtrajnije fizičko prisustvo Sovjetskog saveza u Kabulu je sivi apartmanski blok za sovjetsku birokratsku i avganistansku elitu koja je još uvijek među najpoželjnijim rezidentnim oblastima Kabula. Četvrosobni apartmani, mogu biti i obični i mali, ali koštaju 100.000 dolara.

Rusija nije samo zainteresovana za obnovu starih sovjetskih infrastrukturnih projekata. Moskva takođe pokušava da obnovi i kulturni uticaj u zemlji. Broj studenata koji na Univerzitetu uče ruski jezik takođe je udvostručen u protekle dvije godine, isto kao i ruske stipendije za finasiranje avganistanskih studenata.

Ruski kulturni centar je pokretač svih ovih inicijativa. Tokom 1980-ih Kuća nauke i kulture bilo je mjesto gdje su se Sovjeti i Avganistanci okupljali na predavanjima i filmovima da bi studirali sovjetsku književnost i komunističku ideologiju. Novi Ruski kulturni centar će obezbijediti ogromnu biblioteku, kurseve ruskog jezika, izložbe i koncerte. Centar će takođe uključivati gostujuće sobe sa ruske nastavnike, umjetnike i ljude iz svjeta biznisa.

Obnavljanje ruskih interesa i investicija u Avgansitanu ide istovremeno sa otopljavanjem odnosa dvije zemlje.

Avganistanski predsjednik Hamid Karzai nedavno je podržao rusku aneksiju Krima, potez koji su podržale veoma rijetke zemlje, poput Venecule i Sirije. To je uslijedilo nakon što je Karzai u februaru boravio u Sočiju na otvaranju Zimskih olimpijskih igara, događaj koji je bojkotovala većina lidera Zapada.

Dodatni motivi: Droga i islamski militanti

Moskva, naravno, ima i drugu motivaciju osim uspostavljanja ekonomskih veza sa Kabulom. Rusija koja se bori sa bezbrojnim socijalnim problemima poveznim sa narkomanijom, želi da zaustavi snabdijevanje zemlje drogom koja dolazi iz Avganistana te je osnovala veliki broj incijativa za borbu protiv droge. Takođe želi da spriječi upade islamskih militanata u većinski muslimanski nastanjene bivše sovjetske centralnoazijske republike, koje još uvjek dobijaju značajnu finansijsku pomoć od Moskve.

Ali tajming moskovskih investicija, baš u trenutku kada se američki rat u Avganistanu okončava i pomoć Zapada polagano smanjuje, podigla je obrve kod pojedinih krugova.

Avganistanski politički analitičar Ahmad Saedi kaže da bi Avganistan još jednom mogao postati pozornica za rivalstvo između SAD i Rusije. Saedi smatra da bi Vašington trebalo da bude zabrinut zbog ruskih aktivnosti u Avganistanu, jer je njihova očigledna namjera da budu protivteža uticaju SAD.

"Rusija prepozanje da američka uloga u regionu slabi i ekonomski i politički. Rusija pokušava da našteti američkim interesima u Avganistanu. Rusija takođe pokušava da obnovi svoju moć i uticaj u zemlji", procjenjuje Saedi.

Ali Grejm Smit, jedan od vodećih analitičara Međunarodne krizne grupe u Kabulu, smatra da bi Vašington zapravo trebalo da podržava jačanje uloge Rusije u Avganistanu.

"Ako NATO i SAD mogu prevazići njihove stare hladnoratovske instinkte, vidjeće da je uvlačenje avganistanskih susjeda i regionalnih susjeda u projekat izgradnje države zapravo u njihovom interesu. Učešće Rusije u tome može igrati od srednje do dugoročno važne uloge u stabilizaciji Avganistana!", smatra analitičar Međunarodne krizne grupe.