Predsjednik Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju Theodor Meron posjetio je u ponedjeljak Prijedor i obišao nedavno otkrivenu masovnu grobnicu
„Ovo je teško za mene. Da stojim na ovom mjestu gdje se stoji licem u lice sa hororom koji jedan čovjek može da učini drugom čovjeku“, kazao je predsjednik Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju Teodor Meron, nakon obilaska masovne grobnice u Tomašici kod Prijedora iz koje su do sada ekshumirani posmrtni ostaci 430 prijedorskih Bošnjaka i Hrvata.
Meron je istakao da je njegova „iskrena nada da će rad Tribunala i sudova u regionu počinitelje zločina dovesti pred lice pravde i ponuditi stepen utjehe za preživjele i familije žrtava“.
Kazao je i da ga je kao čovjeka, obilazak Tomašice vratio na ličnu ravan i podsjetio na kamenolom u Poljskoj, i logor u kojem je proveo djetinjstvo tokom Drugog svjetskog rata, a u kojem je ubijena njegova majka.
Predsjednik Udruženja logoraša BiH Murat Tahirović ocijenio je izuzetno značajnim da je predsjednik Haškog tribunala Teodor Meron posjetio lokalitet masovne grobnice u Tomašici, kako bi „u svom sjećanju ponio što se tu desilo“, jer je to, podvukao je, daleko drugačije od onoga kada se o tome govori u sudnici kroz izvođenje dokaza.
„Važno je da je Meron došao ovdje iako se mi ne slažemo kako Haški tribunal u posljednje vrijeme donosi odluke u žalbenim postupcima. Iz tih razloga smo ga Satko Mujagić i ja pozvali da dođe ovdje i sam vidi da ovo nije pojedinačni eksces, već da je ovo bilo planiran zločin“, kazao je Tahirović.
On je i naglasio da je i dalje iznenađen činjenicom da se za ovu grobnicu u Tomašici, najveću masovnu grobnicu na Balkanu nakon Drugog svjetskog rata, nije znalo do sad, „da su o njoj šutjeli oni koji su za taj lokalitet znali."
„Žrtve posebno pogađa to da su se pojavile informacije da su mnogi znali za ovu grobnicu i prije nego što su za njen lokalitet ukazali oficiri bivše Vojske RS-a",
dodao je Tahirović.
Preduga šutnja
Udruženje logoraša BiH prema riječima Tahirovića podnijelo je i krivičnu prijavu protiv cjelokupnog ratnog kriznog štaba opštine Prijedor.
„Cijela hijerarhija policijskog i civilnog vrha Prijedora treba biti optužena zbog Tomašice, jer su oni to planirali i uradili", smatra Tahirović.
Udruženje logoraša BiH je od glavnog tužioca Haškog tribunala, zatražilo da se u predmete protiv Radovana Karadžića i Ratka Mladića unese i Tomašica, a Tužilaštvo je to i prihvatilo, kazao je Tahirović.
Satko Mujagić, bivši logoraš iz Prijedora, koji je bio zatočen u logorima Omarska i Manjača takođe se upitao zašto se u Prijedoru sve ove godine šutjelo o ovoj masovnoj grobnici. Ističući da je „Tomašica dokaz genocida u Prijedoru“, Mujagić je rekao da je u Prijedoru „zid šutnje, koji ne dokazuje krivicu svih Srba, već odgovornost Prijedora za genocid 1992. godine“.
"Nadam se da će sada shvatiti sve na šta ukazujemo, koliko je ljudi ubijeno i pobacano u Tomašicu, a koliko dugo se o tome šutilo", rekao je Mujagić.
Predstavnik Instituta za traženje nestalih u BiH Mujo Begić saopštio je da će do kraja ove sedmice biti okončana prva faza ekshumacije na lokalitetu Tomašica.
„Vremenski uslovi više nam ne omogućavaju da radimo, pa će se proces nastaviti u proljeće“, dodao je Begić.
Prema njegovim riječima masovna grobnica u Tomašici u kojoj se nalaze posmrtni ostaci Bošnjaka i Hrvata ubijenih na području opštine Prijedor tokom maja 1992. godine, prostire na 6.000 metara kvadratnih, a do sada je iz nje ekshumirano ukupno 430 posmrtnih ostataka, od čega 375 kompletnih tijela. U Tomašici je, dosad, ukupno s onim iz Jakarine kose, u koju je bio premješten dio tijela iz Tomašice, pronađeno oko 700 posmrtnih ostataka, a postoje indicije da se u toj grobnici na većoj dubini nalaze tijela još 200 ubijenih Bošnjaka iz Prijedora.
Predsjednik Haškog tribunala koji će u Sarajevu prisustvovati konferenciji posvećenoj 20. godišnjici od osnivanja ICTY u ponedjeljak se u Prijedoru sastao s članovima udruženja porodica žrtava Izvor, a za utorak je planirano da posjeti i logor Omarsku.
„Ovo je teško za mene. Da stojim na ovom mjestu gdje se stoji licem u lice sa hororom koji jedan čovjek može da učini drugom čovjeku“, kazao je predsjednik Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju Teodor Meron, nakon obilaska masovne grobnice u Tomašici kod Prijedora iz koje su do sada ekshumirani posmrtni ostaci 430 prijedorskih Bošnjaka i Hrvata.
Meron je istakao da je njegova „iskrena nada da će rad Tribunala i sudova u regionu počinitelje zločina dovesti pred lice pravde i ponuditi stepen utjehe za preživjele i familije žrtava“.
Kazao je i da ga je kao čovjeka, obilazak Tomašice vratio na ličnu ravan i podsjetio na kamenolom u Poljskoj, i logor u kojem je proveo djetinjstvo tokom Drugog svjetskog rata, a u kojem je ubijena njegova majka.
Predsjednik Udruženja logoraša BiH Murat Tahirović ocijenio je izuzetno značajnim da je predsjednik Haškog tribunala Teodor Meron posjetio lokalitet masovne grobnice u Tomašici, kako bi „u svom sjećanju ponio što se tu desilo“, jer je to, podvukao je, daleko drugačije od onoga kada se o tome govori u sudnici kroz izvođenje dokaza.
„Važno je da je Meron došao ovdje iako se mi ne slažemo kako Haški tribunal u posljednje vrijeme donosi odluke u žalbenim postupcima. Iz tih razloga smo ga Satko Mujagić i ja pozvali da dođe ovdje i sam vidi da ovo nije pojedinačni eksces, već da je ovo bilo planiran zločin“, kazao je Tahirović.
On je i naglasio da je i dalje iznenađen činjenicom da se za ovu grobnicu u Tomašici, najveću masovnu grobnicu na Balkanu nakon Drugog svjetskog rata, nije znalo do sad, „da su o njoj šutjeli oni koji su za taj lokalitet znali."
„Žrtve posebno pogađa to da su se pojavile informacije da su mnogi znali za ovu grobnicu i prije nego što su za njen lokalitet ukazali oficiri bivše Vojske RS-a",
dodao je Tahirović.
Preduga šutnja
Udruženje logoraša BiH prema riječima Tahirovića podnijelo je i krivičnu prijavu protiv cjelokupnog ratnog kriznog štaba opštine Prijedor.
„Cijela hijerarhija policijskog i civilnog vrha Prijedora treba biti optužena zbog Tomašice, jer su oni to planirali i uradili", smatra Tahirović.
Udruženje logoraša BiH je od glavnog tužioca Haškog tribunala, zatražilo da se u predmete protiv Radovana Karadžića i Ratka Mladića unese i Tomašica, a Tužilaštvo je to i prihvatilo, kazao je Tahirović.
Satko Mujagić, bivši logoraš iz Prijedora, koji je bio zatočen u logorima Omarska i Manjača takođe se upitao zašto se u Prijedoru sve ove godine šutjelo o ovoj masovnoj grobnici. Ističući da je „Tomašica dokaz genocida u Prijedoru“, Mujagić je rekao da je u Prijedoru „zid šutnje, koji ne dokazuje krivicu svih Srba, već odgovornost Prijedora za genocid 1992. godine“.
"Nadam se da će sada shvatiti sve na šta ukazujemo, koliko je ljudi ubijeno i pobacano u Tomašicu, a koliko dugo se o tome šutilo", rekao je Mujagić.
Predstavnik Instituta za traženje nestalih u BiH Mujo Begić saopštio je da će do kraja ove sedmice biti okončana prva faza ekshumacije na lokalitetu Tomašica.
„Vremenski uslovi više nam ne omogućavaju da radimo, pa će se proces nastaviti u proljeće“, dodao je Begić.
Prema njegovim riječima masovna grobnica u Tomašici u kojoj se nalaze posmrtni ostaci Bošnjaka i Hrvata ubijenih na području opštine Prijedor tokom maja 1992. godine, prostire na 6.000 metara kvadratnih, a do sada je iz nje ekshumirano ukupno 430 posmrtnih ostataka, od čega 375 kompletnih tijela. U Tomašici je, dosad, ukupno s onim iz Jakarine kose, u koju je bio premješten dio tijela iz Tomašice, pronađeno oko 700 posmrtnih ostataka, a postoje indicije da se u toj grobnici na većoj dubini nalaze tijela još 200 ubijenih Bošnjaka iz Prijedora.
Predsjednik Haškog tribunala koji će u Sarajevu prisustvovati konferenciji posvećenoj 20. godišnjici od osnivanja ICTY u ponedjeljak se u Prijedoru sastao s članovima udruženja porodica žrtava Izvor, a za utorak je planirano da posjeti i logor Omarsku.
