Dostupni linkovi

Što je Hrvatskoj Milutin Milanković?


Milutin Milanković
Milutin Milanković
Srpski geofizičar, klimatolog i astronom svjetskog glasa Milutin Milanković (1879-1958) rođen je u Hrvatskoj, u istočnoslavonskom selu Dalj na desnoj obali Dunava. U Osijeku je pohađao gimnaziju. Po vlastitoj želji sahranjen je u rodnom mjestu. Obnovljena mu je rodna kuća, ali lokalna vlast ne dopušta da se vrati ulica s Milankovićevim imenom.

Koncem svibnja Google je obilježio rođendan Milutina Milankovića logom koji podsjeća na tzv. Milankovićevu krivulju, najpoznatiji njegov doprinos svjetskoj znanosti – teoriju o astronomskom uzroku cikličkih izmjena globalnih zagrijavanja i ledenih doba. Milankovića je NASA uvrstila među 15 velikana svjetske znanosti, u ediciji „On the Shoulders of Giants“. Europsko geofizičko društvo smatra ga ocem moderne klimatologije, te je ustanovilo i medalju „Milutin Milanković“. Po njemu su nazvani krateri na Marsu i na Mjesecu, te jedan asteroid.

Ovi su podaci prosječnom stanovniku Srbije, pretpostavljam, dobro poznati i vjerojatno se čine suvišnima. Riječ je o srpskom znanstveniku, akademiku i profesoru Beogradskog univerziteta.

U Hrvatskoj, osim u stručnoj javnosti i među amaterskim znanstvenim fanovima, Milanković je gotovo zaboravljen.

A u Hrvatskoj je rođen i po vlastitoj želji pokopan u rodnom Dalju, u Osijeku je završio gimnaziju. Studirao je, diplomirao i doktorirao u Beču, s Hrvatskom je povezan i objavom prvih znanstvenih radova.

U Dalju nema ni ulicu.

U Osijeku, u Rondelu velikana na Tvrđi, postavljene su biste slavnih polaznika osječke Realne gimanzije, biskupa Josipa Jurja Strossmayera i nobelovaca Lavoslava Ružičke i Vladimira Preloga. Polazio ju je i Milanković. Njegove biste nema.

Nakon normalizacije hrvatsko-srpskih odnosa, poslije 2000-te godine, sredstvima vlada Srbije i Hrvatske obnovljena je Milankovićeva rodna kuća, u Dalju je osnovan i Kulturni i znanstveni centar „Milutin Milanković“, koji se trudi popularizirati Milankovićevu ostavštinu, organizira stručne i znanstvene skupove.

Uskoro po obnovi na kući je osvanuo golemi grafit „J... vas Milutin“. Uz strašno i neizbježno „U“.

Milutin Milanković je 1941. godine odbio potpisati „Apel srpskom narodu“, kojeg su kao sramni akt lojalnosti njemačkom okupatoru i kvislinškoj vlasti potpisali mnogi uglednici u Srbiji.

Pokušaj da u rodnom Dalju dobije ulicu ne uspijeva već više godina.

Predlagači su zamislili da se dio šetnice uz Dunav, uz koju leži i Milankovićeva rodna kuća, nazove njegovim imenom. Cijela ulica je u međuvremenu dobila ime po masakriranom hrvatskom branitelju iz Dalja. Sada ju je trebalo podijeliti na dvije. U Dalju je 1991. godine ubijeno 39 hrvatskih gardista i policajaca. I jedan novinar.
Hrvatske braniteljske udruge i hrvatski dio lokalnih vlasti, uz asistenciju državne televizije, žestoko su se usprotivile davanju Milankovićeva imena ulici u Dalju.


Hrvatske braniteljske udruge i hrvatski dio lokalnih vlasti, uz asistenciju državne televizije, žestoko su se usprotivile davanju Milankovićeva imena ulici u Dalju. Prije dvije godine svjedočili smo mučnim scenama na ekranima kada je i obitelj ubijenog branitelja dovedena da se suprotstavi uspomeni na svjetski poznatu osobu rođenu u tom malom, pitoresknom mjestu.

Temu je u više navrata najupornije pokretao novinar Drago Hedl, pa i na valovima Radija Slobodna Europa, ali stvari se nisu pomakle.

Političari s državne razine šute, znanstvenici također.

Ulice nema.

Milanković nema ama baš nikakve, ni posredne niti neposredne, veze sa zbivanjima u proteklom ratu.

Njega hrvatski nacionalisti neće zato što je Srbin. To svi znaju, a mnogi se prave da ne vide.

Pa makar ostali zatucani dovijeka.
Svijetu smo pokazali kako smo Europejci i trendi, poštujemo eto i srpsku baštinu u Hrvatskoj, a stvarnost živi u Dalju i sličnim mjestima.


Najlakši dio posla u normalizaciji bio je davanje nešto novaca za obnovu.

I tako vuk sit i ovce na broju. Svijetu smo pokazali kako smo Europejci i trendi, poštujemo eto i srpsku baštinu u Hrvatskoj, a stvarnost živi u Dalju i sličnim mjestima.

Ogorčeno protivljenje Milankoviću u Dalju proizvedeno je slijepom nacionalističkom indoktrinacijom koja je urodila teškim podjelama na „naše“ i „njihove“. Nema sredine, nema dodira, nema razumijevanja drugoga. Za to stanje koje predugo traje ponajmanje su krivi ratni stradalnici. Njih se drži u stanju hibernacije, politika se hrani njihovim jadom i ogorčenjem.

Premijerka Jadranka Kosor nema običaj izjašnjavati se o takvim stvarima. A ni lider opozicije Zoran Milanović.

Šutnja, nijekanje, nereagiranje onih koji imaju javni utjecaj hrana su svima koji se ponose svojom isključivošću.

Zato je pitanje pune reintegracije Milankovića (kao i brojnih drugih znanstvenika, umjetnika, sportaša) u hrvatski identitet i kulturu, u onom dijelu u kojemu mu rođenjem pripadaju, uz puno uvažavanje da je riječ o srpskim i svjetskim uglednicima, prije svega civilizacijsko pitanje. I test za Hrvatsku.

Na dan Milankovićeva rođenja, 28. svibnja ove godine, u Dalju je grupa znanstvenika potpisla inicijativu pod naziovm „Apel za odavanje zavičajnog priznanja akademiku Milutinu Milankoviću“. U njemu se Gradu Osijeku i Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti predlaže da se na Rondelu slavnih učenika osječke gimnazije, uz Strossmayera, Ružičku i Preloga, postavi i Milankovićeva bista. Apel je supotpisao i hrvatski akademik Vladimir Paar, kojega je Centar u Dalju zamolio da se osobno založi da upravo Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti bude pokretač te inicijative. Milanković je bio dopisni član Jugoslavenske/Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Svoju prvu knjigu objavio je u izdanju JAZU-a u Zagrebu. Paar, izvrstan poznavatelj Milankovićeva djela, nije odgovorio na dopis.

Dok se Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Matica hrvatska, sveučilišta i druge najznačajnije institucije znanosti i kulture, uz političare i medije, javno ne založe za sve Milankoviće koje su zaboravili proteklih desetljeća, ili su šutke gledali kako im spomenici lete u zrak, kao u slučaju rodne kuće i spomenika Nikoli Tesli, kako nestaju iz udžbenika, ili im se ukidaju ulice, do tada nisu ispunili svoju javnu zadaću.

U korist hrvatske kulture.

Dalj neće ulicu s imenom Milutina Milankovića. Gospić neće da vrati obnovljeni Teslin spomenik na glavni trg.

To neće štetiti ni Milankoviću, niti Tesli. Oni odavno pripadaju cijelom svijetu. Dalj i Gospić bez njih ostaju provincija.

A s njima i Hrvatska.
  • Slika 16x9

    Ines Šaškor

    Od početka, 1994. godine, pa sve do zatvaranja, 31.12. 2003. godine, bila urednica Zagrebačkog dopisništva RSE. Autorica kolumne Zrno soli na portalu RSE.

XS
SM
MD
LG